Mještani naselja Kuti od avgusta 2021. godine vode pravnu borbu protiv otvaranja kamenoloma Kuti jer bi to, smatraju oni, ozbiljno ugrozilo njihov život i egzistenciju na ovom prostoru.
Glavni razlog protivljenju otvaranja kamenoloma u njihovom mjestu jeste lokacija koja je udaljena nešto više od 100 metara od najbližih kuća. Mještani tvrde da je prostor miniran i nesiguran, te da investitor koristi i uništava pristupnu cestu koju su napravili mještani preko privatnih parcela.
Naime, privredno društvo “Majdan Kuti” d.o.o. Mostar prvi put je 2007. godine od Federalnog ministarstva prostornog uređenja zatražilo i dobilo Urbanističku saglasnost u cilju ispitivanja svojstva sirovine na lokalitetu “Zukulja”. Nakon toga im je Rješenjem Federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije 2008. godine dozvoljen iskop najviše 400 m3 mineralne sirovine dolomita, a istraživanje je završeno krajem iste godine.
Od tada do danas investitoru je odobrava, pa poništavana okolinska dozvola.
Mještani su odlučni da se protiv otvaranja kamenoloma bore do kraja svim dozvoljenim pravnim sredstvima, jer u suprotnom, smatraju, neće imati miran i normalan život.
Aner Omanović, predstavnik neformalne grupe građana Kuti, za InfoRadar kaže da će ubrzo uslijediti i tužba i krivične prijave protiv svih osoba koji su izdavali dozvole tokom proteklih godina.
– Federalno ministarstvo okoliša i turizma je nekoliko puta na službenu stranicu postavljalo i povlačilo to Rješenje o okolinskoj dozvoli jer su i sami uviđali koje su sve propuste pravili. Investitoru je pomagala i Agencija za vodno područje Jadranskog sliva koji su radili sve kako bi pomogli investitoru da prikupi potrebnu dokumentaciju. Naše primjedbe se nisu uvažavale Kada je bila javna rasprava, nas mještana je bilo oko 150, svi smo se protivili otvaranju tog kamenoloma ali naših sugetija u tom rješenju nigdje nema. Niko nas ne pominje. Naše protivljenje nigdje nije zabilježeno, ističe Omanović koji smatra da ni odgovorne osobe u Gradu Mostaru nemaju nimalo sluha za mještane koji strahuju za svoj život.
On i ostali aktivisti su mišljenja da je investitor iz Turske pod sumnjivim okolnostima kupio firmu “Majdan Kuti” od lokalnog biznismena.
– Oni sad mene tuže zbog navodne izgubljene dobiti. Procjenjuju da sam ja načinio štetu od oko 180 hiljada KM. To je besmisleno, jer kako ja mogu pričiniti štetu investitoru kada još uvijek nema ni puta prema tom kamenolomu, pita Omanović.
Dalje objašnjava da je kamenolom svega 137 metara udaljen od kuća što ugrožava život mještana.
– Otvaranju kamenoloma se protivimo i zbog utjecaja na podzemne vode, opasnosti po ljudske živote budući da se radi o miniranom području kao i na nemogućnost pristupa samom lokalitetu kamenoloma, a bez da bude narušena privatna imovina. Mi smo više puta isticali da jesmo za da se taj prostor očisti od mina, ali da za obavljanje radova ne mogu koristiti naše privatne parcele, dodaje aktivista Omanović.
Pojašnjava da su on i ostali mještani na rezultate mjerenje puta koji bi trebao voditi do kamenoloma čekali duže od mjesec.
– Dolazio je geodet iz Službe za katastar Grada Mostara i to u dva navrata. Prvo je dolazio 25. oktobra 2024. godine. Bio je potpuno nespreman, bez ikakvih crteža, planova, aparata…Navodno su mu bile izgubljene koordinate i gdje je put označavao a onda je opet došao 30. oktobra 2024. godine i radio je u prekidima. Upozorili smo ga on obilježi put, koji se nije koristio od 1960. godine a on je rekao da nema uslove za rad i otišao. O pobijanju kolaca i označavanju puta nije želio ni da razgovara, dodaje Omanović i ističe da je svako nezakonito mjerenje i loše odrađeni posao prijavljen nadležnoj upravnoj inspekciji, a svaki pokušaj otimanja privatne imovine najbližoj policijskoj stanici.
Omanović navodi da je tokom posljednjeg mjerenja puta, 30. oktobra došlo i do kraće verbalne prepirke između mještana i advokata Milenka Krčuma i Harisa Hakalovića koji zastupaju investitore.
– Advokati su zvali policiju govoreći da ih je čovjek, koji hoda sa štapom i koji je poluslijep sa operisanim srcem, napao. To je čovjek invalid, on je samo rekao idite svojoj kući pa tamo pravite kamenolom. On je, kao i svi mi, samo branio svoju kuću. Tu nije bilo nikakvog kontakta fizičkog. Advokati nas samo zastrašuju i zovu policiju zbog čega ljudi moraju stalno da idu na sud, objašnjava aktivista iz naselja Kuti. Ističe da se sporni put nalazi na privatnoj zemlji i da se preko privatnih posjeda želi prokrčiti put koji se ne koristi od 1969. godine.
Pojašnjava da je put zatvoren godinama jer je uzak i nekategorisan.
– Puta sada nema. Da bi investitor prišao tu morao bi izvesti određene građevinske radove, trebaju im dozvole…Sve se to odvija na petlji autoputa, s obzirom da je u blizini planiran priključak na budući autoput koji će proći ovim lokalitetom i spojiti sjeverni i južni dio Mostara. Pisali smo i nadležnima, da nas zaštite, ali nam nikada nisu poslali jasan odgovor da bi znali jesu li oni protiv ili za, nagšavala naš sagovornik iz mostarskog naselja Kuti.
Podsjeća da je i nadležno Ministarstvo privrede izdalo dozvolu u minskom polju i bez pristupnog puta.
– Oni nas svjesno guraju u sukob sa investorom, zbog čega moramo da plaćamo kazne, te nas oni tuže…Mene tuže za izgubljenu dobit, a tek se bore za pristupni put. Pa, nemaju ni puta a izgubili su dobit, kaže Omanović i ističe da investitor nema valjanu okolišnu dozvolu, jer da ima oni bi vadili Urbanističku saglasnost i ostale dokumente, mišljenja je Omanović.
S druge strane, pravni zastupnik firme Majdan Kuti, advokat Milenko Krčum za InfoRadar kaže da je investitoru izdata nova okolinska dozvola od Federalnog ministarstva okoliša i turizma, te da će “investitor morati ishoditi još nekoliko upravnih akata – odobrenja/suglasnosti” zbog čega ne mogu pouzdano kazati kad bi mogla početi eksploatacija.
Advokat Krčum ističe da investitor ima valjanu i vodnu saglasnost koja im je nedavno izdata, te da je žalba mještana u tom dijelu, odbačena od strane nadležnog ministarstva.
Ne kriju da je raniju okolišnu dozvolu poništio Kantonalni sud u Sarajevu s obrazloženjem da nije bila dovoljno uključena javnost u raspravu o studiji utjecaja na okoliš.
– Ovog puta je svim zainteresiranim osobama omogućeno sudjelovanje u javnoj raspravi, te je donesena nova dozvola, pojašnjava Krčum.
Omanović ističe da je i na to rješenje uložena žalba a zatim i tužba protiv nadležnih. Podsjeća kako je na jednoj od sjednica Gradsko vijeće Mostara donijelo zaključak u kojim se navodi da će kamenolom Kuti biti brisan iz Prostornog plana, ako sud uvaži stajalište mještana. Međutim, od toga nije bilo ništa.
– Oni su to rekli jer su mislili da ćemo mi izgubiti na sudu. Kada je Sud uvažio našu žalbu, članovi Gradskog vijeća su se ušutili, naglašava aktivista.
Priznaje da su u par navrata bili i na sastancima u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, ali da se sve svelo na riječi: “Razumijemo mi Vas, ali…“.
U Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, kojim rukovodi Nasiha Pozder, InfoRadaru je rečeno da je investiotoru prva dozvola izdata 2020. te je protiv nje pokrenut upravni spor koji je okončan presudom Kantonalnog suda u Sarajevo dvije godine poslije.
– Proveden je ponovni postupak prema uputama suda, nakon čega je izdata okolinska dozvola investitoru “Majdan Kuti” d.o.o. Mostar za eksploataciju i preradu mineralne sirovine dolomita i krečnjaka na lokalitetu “Zukulja” Grad Mostar, 2. 07. 2024. godine, objašnjavaju u Ministarstvu te dodaju da oni izdaju okolinsku dozvolu na rok od pet godina, kako je to predviđeno članom 82. stav (5) Zakona o zaštiti okoliša.
Pojašnjavaju da je u januaru ove godine u Mostaru organizirana javna rasprava te da je na sve komentare odgovoreno, kao i na primjedbe i sugestije zainteresiranih strana.
– U obrazloženju izdate okolinske dozvole je navedena svaka iznesena primjedba i odgovor, tako da je Ministarstvo uvažilo argumentaciju koliko je to bilo u našoj nadležnosti i u skladu sa zakonima koji tretiraju ovu oblast, ističu u ovoj instituciji.
Na naš upit da mještani tvrde da je prostor oko kamenoloma miniran te da bi deminiranje tog prostora dovelo do oštećenja njihovih kuća, u Ministarstvu kažu da su “Rješenjem o okolinskoj dozvoli u tački 7. utvrđene Mjere za ublažavanje negativnih uticaja na okoliš kojim se navodi da je potrebno prije početka eksploatacije kamena dolomita i krečnjaka u eksploatacionom polju PK “Zukulja” izvršiti određene organizacione, sigurnosne, tehničke i tehnološke pripreme u cilju osiguranja uvjeta za normalno odvijanje tehnoloških procesa eksploatacije i prerade kamena i to izvršiti kontrolu prisustva mina i NUS-a te deminiranje prostora unutar ograničenog eksploatacionog polja “Zukulja” angažovanjem BHMAC-a u cilju sigurnosti za eksploataciju mineralnih sirovina”.
– Zatim u tački 7.1. Mjere zaštite stanovništva i zdravlja ljudi propisano je da prije početka bilo kakvih projektnih aktivnosti treba izvršiti kontrolu postojanja mina i NUS-a i njihovo obavezno uklanjanje u saradnji sa Centrom za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), te osigurati odobrenje/potvrdu od BHMAC-a da na prostoru eksploatacionog polja PK “Zukulja” nema sumljivih površina i opasnosti od mina i NUS-a, te da tokom uklanjanja šumske vegetacije i površinskog sloja zemlje obavezno treba posvetiti posebnu pažnju na eventualno zaostale mine i NUS-a nakon provedenog njihovog uklanjanja u pripremnoj fazi, te u slučaju bilo kakve sumnje obavezno kontaktirati BHMAC i postupiti po njegovim uputama, poručuju iz Ministarstva i navode da je deminiranje ovog prostora uvršteno u Listu prioritetnih zadataka za deminiranja.
– Taj kamenolom je od moje kuće 500 metara a ljudi koji koji su najbliži kamenolomu su na oko 137 metara udaljenosti. Poslije su ubjeđivali mještane da oni eksploataciju neće vršiti već da će to biti samo istražno polje. Međutim, i kada se na 250 metara udaljenosti minira 1200 kilograma eksploziva, to su ozbiljne stvari i zabrinuti smo, jasan je predstavnik neformalne grupe građana Kuti, Aner Omanović.
