Ministar pravde Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Škobić, koji je ranije radio kao advokat u Mostaru, za InfoRadar je govorio o dugoočekivanim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, Krivičnom zakonu, o promjeni načina kažnjavanja nasilnika… Ističe da se zatvorska kazna za krivična djela učinjena protiv spolne slobode i morala neće više moći zamijeniti novčanom. Mišljenja je da rad “USKOK-a BiH” neće borbu protiv korupcije učiniti efikasnijom zbog manjkavosti Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala.
Javnost sa nestrpljenjem očekuje izmjene Krivičnog zakona FBiH. Kada će konačno doći do njih?
ŠKOBIĆ: Mnogo je posla urađeno, a mnogo je izmjena. Ono što javnost treba da zna jeste da je Ministarstvo pravde FBiH znatno ranije završilo 90 posto posla. Ono što nas je spriječilo da to prije uradimo jeste veliki broj inicijativa za izmjene i dopune Zakona što smo morali sagledati, kao i činjenica da je u svibnju mjesecu 2024. godine stupila na snagu Direktiva EU vezana za nasilje u obitelji, koju smo također, pored Istambulske i Lanzerote konvencije morali implementirati. Samo je u zadnja tri mjeseca došlo preko 50 inicijativa za izmjene i dopune Zakona. Neke smo mi već obradili, ali željeli smo sve pregledati, jer odgovorno radimo u našoj radnoj grupi formiranoj u ministarstvu. I danas pristižu inicijative, ali morali smo poslati izmjene u daljnu procedure. Vrlo brzo će se oba zakona naći na Vladi, a na parlamentarcima je šta će dalje uraditi.
Doći će i do značajnih izmjena i dopuna Zakona o nasilju u porodici.
ŠKOBIĆ: Tako je. Ovo su izmjene Zakona koje se tiču isključivo implementacije Istambulske konvencije i Lanzarot konvencije, ali i GREVIO preporuka iz zadnje EU direktive iz maja ove godine, koje se odnosi na zaštitu žene. Ona nam je u međuvremenu došla i morali smo sve zaustaviti. Radili smo na potpuno novom Zakonu koji je sada u proceduri, kod Ministarstva financija FBiH za pribavljanje mišljenja o pitanjima vezanim za financiranje i Ureda za zakonodavstvo. Sve je u skladu sa EU direktivama. Uvođenjem izmjena i implementacijom Istambulske konvencije došlo je i do izmjene imena Zakona, pa će umjesto dosadašnjeg Zakona o zaštiti od nasilja sada zvati Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i zaštiti žena.
Na čemu je fokus?
ŠKOBIĆ: Kada je Kazneni zakon u pitanju, fokus je na pooštravanju kazni, uvođenju novih i izmjena postojećih krivičnih djela koja se u većini odnose na zaštitu djece, obitelji i žena. Tako na primjer kada je u pitanju teža tjelesna ozljeda, imamo kvalificirani oblik kada je u pitanju djelo učinjeno prema djetetu, trudnoj ženi, članu porodice ili bliskoj porodici uvodimo kaznu od tri do 15 godina. To ranije nismo imali na ovaj način definirano, odnosno minimalna kazna bila je niža. Kada su u pitanju lake tjelesne povrede prema djetetu, trudnoj ženi, članu porodice ili bliskoj osobi uvodimo kaznu zatvora do tri godine, dakle, pooštravanje. Uvodimo niz novih kaznenih djela, kao na primjer sakaćenje ženskih spolnih organa, jer je i bilo takvih običaja u našoj zemlji, zatim prinudu kao novo djelo za koje je predviđena kazna tri godine.
Znači li to da će nasilnici u porodici i nad ženama konačno imati odgovarajuće kazne?
ŠKOBIĆ: Po predloženim izmjenama kažnjavat će se od tri do 15 godina i znato je preciznije formulirano kada je objekt zaštite u pitanju. Raniji Zakon je nasilje u obitelji dosta šturo opisivao. Također kao novina, konceptualno je promijenjen način izvršenja djela za određena kaznena djela, pa se neka kazena djela poput uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i sličnih djela iz oblasti djela protiv spolne slobode i morala mogu izvršiti i informacijskim i telekomunikacijskim sredstvima. Također uvodimo i ekonomsko nasilje nad ženom, kada žena ovisi financijski od muža, a upravo takva pozicija, u najtežim oblicima ekonomskoga statusa se koristi kao način izvršenja nasilja nad ženama. Način kažnjavanja je promijenjen i minimalna je kazna zatvora do tri godine.
Ubistva su sve brutalnija, ali se femicid uporno odbija staviti kao posebno krivično djelo u Krivični zakon.
ŠKOBIĆ: Femicid na određen način već postoji u Zakonu, barem kada je u pitanju bazična definicija. To je ubojstvo žene zato što je žena, odnosno ubojstvo iz mržnje, upravo ono što i jeste femicid u osnovnom raščlanjenju i prijevodu pojma. Izdvajanjem tog djela kao posebnog, žena se ne štiti, niti se postiže suština. Ono što moramo uraditi jeste naći način kako zaštititi ženu, na druge načine, preventivno djelovati u najblažim oblicima nasilja, pa sve do najgorih oblika. Više se baviti uzrokom i raditi na sprječavanju nasilja, a ne da fokus bude na tome da se bavimo posljedicom. Cilj nam je zaštiti ženu koja nije član obitelji, ženu koja je u izvanbračnoj zajednici, kroz jasno propisane odredbe prema kome se taj oblik može izvršiti. To je ono što širi i proširuje djelovanje Zakona. U suprotnom ne bismo ništa postigli. Ako izdvojimo jedno krivično djelo, femicid, ono je jako, kao takvo jednako teško dokazivo, odnosno u istoj činjeničnoj poziciji i argumentaciji kao i postojeće djelo ubojstva iz mržnje. Morate ući u glavu počinitelja da vam kaže i da dokažete da je on ubio ženu samo zato jer je mrzio, odnosno jer je žena. Teško je dokazati umišljaj i po tom osnovu ne vidim svrhu uvođenja femicida kao posebnog djela.
Hoće li žene izmjenama Zakona, koji sad u sebi nosi naziv “zaštita žene”, biti zaštićenije nego do sada?
ŠKOBIĆ: Uvest će se sigurnosne mjere, u cilju zaštite žene, odnosno svih žtrava nasilja. Kada se u kaznenom postupku nekome uvede mjera zabrane približavanja i uhođenja, i ukoliko on to prekrši kaznit će se kaznom zatvora do tri godine, što ranije nije bilo popisano odnosno bilo je previđeno novčano kažnjavanje. Novost je i zabrana približavanja i komunikacija sa žrtvom. Omogućit ćemo nadzor počinitelja nasilja, kao hitne mjere. Imat ćemo mogućnost stavljanja tzv. nanognice. Jedino na taj način možemo utvrditi kada se nasilnik pokušava približiti žrtvi. U Zakonu je predviđeno da nasilnik ima nanogicu, žrtva mali aparat koji daje signal u momentu njegovog prilaska što će znatno ranije alarmirati policiju. Žrtva će biti svjesna da je nasilnik u blizini, pa će moći pokušati potražiti pomoć, ući u masu ljudi itd. Također, u policiji će morati biti tim ljudi koji će raditi na predmetima koji se tiču nasilja u obitelji. Mi smo sada osuđeni na operativni centar, odnosno dežurnog operativca u policijskoj stanici koji procjenjuje šta treba uradit.
Hoće li kazne za počinitelje bludnih radnji nad djecom, te generalno počinitelja krivičnih djela nad djecom biti uvećane, jer građani su ogorčeni nedavnim saznanjem da je glumac Moamer Kasumović otkupio kaznu i ni dana nije proveo u zatvoru zbog bludnih radnji nad maloljetnikom.
ŠKOBIĆ: Mi da napravimo najoštriji zakon u sustavu svih zakona koji postoje u svijetu, pitanje je što bi postigli ako se taj zakon ne bi dosljedno provodio. Puno toga ovisi o sudovima i sucima. Kako će oni odmjeravati kaznu, kako će tumačiti olakotne okolnosti…Uvelike to ovisi o sucima. Kada je u pitanju strogost kažnjavanja najviše toga leži na sucu i njegovoj procjeni prilikom donošenja sudačke odluke, ne u zakonu, koji mora ostaviti raspon kazne. Da li će se postići svrha kažnjavanja, to je ostavljeno sucu na volju i odgovorost. Sud je neovisan i ja ne mogu sa ove pozicije sugerirati, ali mogu apelirati da se takve osobe strožije kažnjavaju.
Pa hoće li biti izmjena u smislu strožijeg kažnjavanja?
ŠKOBIĆ: Pooštrene su kazne u gotovo svim djelima učinjenim protiv slobode i morala, te će izmjenama biti onemogućena zamjena novčane kazne za kaznu zatvora za ta krivična djela, zatim za djela protiv ustavnog poretka FBiH, trgovine ljudima i organizirane trgovine ljudima, krivična djela protiv spolne slobode i morala, spolnog zlostavljanja iskorištavanja djeteta i krivična djela protiv braka i mladeži. Drugim riječima, ovdje neće postojati zamjena zatvorske kazne za novčanu, što je ranije bio slučaj.
Dopune su obuhvatile i spolno uznemiravanje putem informaciono-komunikacionih tehnologija. Šta to zapravo znači?
ŠKOBIĆ: Dobar dio žena to krivično djelo proživljala na svom radnom mjestu iz različitih razloga. Osim fizičkog oblika, ima žena kojima se šalju uznemirujuće fotografije, poruke…i takve žene se moraju zaštiti. Kazne su od tri mjeseca do tri godine.
Posebna pažnja je posvećena i zaštiti djece?
ŠKOBIĆ: Mnoštvo djela koja su bila uobličena u jedno osnovno djelo smo raščlanili pa smo ih posebno propisali. Zadovoljavanje pohote pred djeteteom, spolni odnošaj sa djeteteom mlađim od 15 godina, iskorištavanje djeteta radi pornografije…sve su to nova djela u Zakonu, za koje je predviđeno novčano kažnjavanje.
Ranije ste za InfoRadar govorili da ćete pokušati uspostaviti poseban algoritam povezan sa CMS-om u slučaju dodjele advokata po službenoj dužnosti. Hoće li se stati u kraj pojedinim advokatima koji zgrću milione na račun države?
ŠKOBIĆ: To iduće godine dolazi na red. Prepoznao sam određeni otpor na raznim strukturama koje mi onemogućavaju uvođenje algoritma, pa sam to odlučio pojednostaviti. Niko mi ne zabranjuje metodu da propišem pravilnik i zadužim osobu u sudu koja će voditi brigu o tome. Dogodine planiramo mijenjati Zakon o kaznenom postupku i taj dio imenovanja će se obavljati prema Pravilniku koji će donijeti ministar pravde FBiH.
Sve češće svjedočimo da se optužnice vraćaju na doradu, da se optuženi oslobađaju usljed nedostatka dokaza…U čemu je problem?
ŠKOBIĆ: Ministarstvo pravde FBiH je za sedam mjeseci ove godine, osobama koje su neosnovano bile uhapšene i provedele u pritvoru do 60 dana, isplatili 267.000 KM. Što znači da se uhićuje i ko treba i ko ne treba. Provodi se policijska-tužiteljska hajka koja je u svrhu zadovoljavanja punjenja medijskih natpisa a ne zadovoljenja pravde. Samo ovaj podatak govori o tome. Ko potvrđuje te optužnice, ko daje naredbe za hapšenje, da li se umjesto naredbe za hapšenje može pozvati čovjek da dođe i da izjavu. To je sve na sudu, da snosi odgovornost za ovaj potrošeni novac. Sudska praksa je jasna, koristiti blaži oblik za osiguranje prisustva osumnjičenog, odnosno optuženog. Postoji praksa, koja nije dobra za pravnu sigurnost FBiH, da se pošto-poto koristi način prisustva osumnjičenog, prevenstveno određivanjem pritvora. Postoje i drugi pravni alati, mjere zabrane napuštanja mjesta, jemstvo… Problem našeg pravosuđa nije u zakonima, već u primjeni. Dokle god sudije i tužitelji, uz dužno poštovanje prema velikoj većini sudaca i tužitelja, ne budu odgovarali adekvatno mi nemamo napretka u pravosuđu.
Saga oko uspostave USKOK-a FBiH traje godinama, a evo od 1. oktobra ova
institucija je dobila svoje sjedište. Ipak, čelni čovjek još nije izabran…?
ŠKOBIĆ: Taj zakon nije dobro koncipiran i to nije efikasna borba protiv korupcije. Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala koji je donesen 2014. godine je Zakon na kojem niko od stručnjaka, koji se u praktičnom smislu bave tom vrstom prava, nije radio na donošenju tog Zakona 2014. godine. Zreo je za dorade da bi se mogao implementirati. Krucijalni je problem dvostupnjivosti. Postavlja se pitanje da li drugostupanjsko Vijeće istog suda može zadovoljiti načelo dvostupnjivosti? Drugi stupanj mora postojati, ali neutralno. Imamo princip koji je detektiran na Sudu BiH, odnosno da Vijeće istog suda ne može odlučivati kao drugi stupanj.
Tužitelji koji budu radili u USKOK-u BiH dobit će i predmete koji su godinama kupili prašinu u ladicama tužilaštava širom BiH. Koliko je realno očekivati da će ti predmeti ikada biti riješeni?
ŠKOBIĆ: To je opet problem Zakona. Po modelima iz Europske unije samo pet do šest posto predmeta u jednoj državi je predviđeno za takve posebne odjele. Kod nas je to preko 40 posto. To je kolaps sustava. To tužiteljstvo i sud se trebaju baviti djelima teške korupcije. Npr. ako je neko primio 500 KM kao mito to treba da se pusti županijskim tužiteljstvima da rade. Dajte da se, na ovom većem nivou bavimo visokom korupcijom. Ovo što je sada predviđeno nije efikasna borba, jer će 300 predmeta onih koji su uzeli po 500 KM zakočiti rješenje problema od kojeg država ovisi. Umjesto da imamo 50 krucijalnih predmeta visoke korupcije po sadašnjem Zakonu ćemo imati 500 i više, i od toga nema ništa, jer će takav model zaustaviti efikasnu borbu protiv korupcije. Dajte da bude efikasna borba i da imamo rezultate, kao što ima USKOK iz Hrvatske. Postavljam sad pitanje zašto je neko uvrstio toliki broj predmeta na taj sud? Po procjeni, tvrdim da će oko 300 predmeta doći na sud i preko 500 na tužiteljstvo. To su veoma zahtjevni predmeti koji se nose u velikom broju registratora, da ne kažem u kolicima. Pozivam da se svi urazumimo i taj Zakon drugačije koncipiramo, da bude brz i efikasan, a ne da tapkamo u mjestu. Neka se ti tužitelji bave velikim predmetima u kojima je neko počinio djelo s posljedicom koruptivne radnje od par stotina tisuća KM ili milion KM. Međutim, struku niko ne čuje i ne pita.
Očito je da i će doći do preklapanja sa nadležnostima koje ima Sud BiH?
ŠKOBIĆ: Tako je. Organizirani kriminal i korupcija koju oni rade doći će u sukob nadležnosti ta dva suda. Onda ćemo biti u problemu. Zamislite vještog advokata kojem malo fali da optužnicu isproblematizira od nadležnosti, činjenica pa do nekih zaključaka. Smatram da ovo nije efikasna borba protiv korupcije, a vrijeme će pokazati da sam bio u pravu.
