Mještani Pržica kod Konjica prošlog mjeseca su nadležnima iznijeli svoje zahtjeve za zaštitu rijeke Kraljuštice i svojih domova od štetnih posljedica izgradnje malih hidroelektrana (mHE). Protiv su radova na rekonstrukciji mHE na Kraljuštici te su prošlog mjeseca organizovali i proteste. Naime, obilne padavine u oktobru 2024. godine su izazvale klizišta i nanijele ogromnu štetu lokalnoj zajednici, ukazujući na direktne posljedice ovakvih projekata na prirodu i ljude.
Prilikom obilaska terena, nekoliko dana nakon poplava, lokalni mještani su primijetili klizišta uz korito rijeke, koja su, kako tvrde, nastala kao rezultat radova na izgradnji mHE.
Klizišta su, smatraju mještani, stvorila blokade u koritu rijeke što je izazvalo poplave u selu Kralupi, smještenom na ušću rijeke. Zahtjevi mještana su da se obustave svi radovi na mHE dok se ne procijeni njihov utjecaj na okoliš, zatim hitna sanacija klizišta i domova, te odgovornost nadležnih institucija za zaštitu ljudi i prirodnih resursa.
Zejd Šoto, predstavnik neformalne grupe građana ”Vratimo Kraljušticu” za Inforadar kaže da je investitor sada prešao na “drugu, desnu stranu koja nije njihova zemlja”.
“O tome smo obavijestili Šumarstvo u Konjicu, jer znamo da investitor nije dobio dozvolu da uzimaju materijal za nasip koji pripada konjičkom Šumarstvu sa desne, već samo sa lijeve strane obale”, pojašnjava Šoto.
Ističe da se investitor u potpunosti oglušio na zahtjeve, molbe, upozorenja i zabrinutost građana.
“Ne da nije prestao sa radovima, kako su to mještani zahtijevali, već su počeli sa slažu kamenje kako bi postavili ponovo cijevi. Slali smo dopise gradskoj inspekciji koja je kazala da to nije njihova nadležnost, već da je nadležnost Federalne inspekcije. E onda smo i njima slali dopise, da bi kantonalna i federalna inspekcija kazale da se ne radi o njihovoj nadležnosti. Prebacuju odgovornost jedni sa drugih. Dobio sam informaciju da je jedna građevinska inspekcija bila na tom mjestu, ali zvanično nikakav zapisnik nismo dobili”, ističe aktivista grupe ”Vratimo Kraljušticu”.
Šoto objašnjava da se rado o “posebnom i specifičnom terenu”.
“Ta naselja koja se nalaze ispod poput Kralupa i Bara…tu živi mnogo stanovnika. Ukoliko se to tlo nađe u koritu u budućnosti možete samo zamisliti šta se može desiti. Osim toga, to je vrlo prometan put i dva kilomentra ide uz samu rijeku i stalno ljudi idu tim putem i koriste saobraćajnicu uz Kraljušticu. To je sve njen tok koji bi mogao biti dio gdje bi se ta akumulacija mogla sručiti. Mještani su u stalnom strahu i ne znaju šta može da se desi”, naglašava Šoto.
Najavljuju nove proteste.
“Ići ćemo sa drugačijim načinom izražavanja onoga što mislimo. Podnijeli smo tužbe uz pomoć Aarhus centra u BiH. U korito rijeke Kraljuštice niko nije smio ući niti bilo šta raditi dok Vlada FBiH ne formira komisiju koja treba da donese odluku šta treba da se radi na tom području. Insistirat ćemo na pravnoj borbi i nekoliko tužbi je već podneseno, a mi kao građani ćemo pokazati odlučniji stav za ono za šta se borimo”, dodaje Šoto.
Dojam mještana je da se svi pokušavaju ograditi od nastale, jer se boje posljedica onoga što može da se desi.
“Investitor na neki način pokušava da vrbuje ljude ne bi li time otupili oštricu naših zahtjeva tako da niko od nas ne želi nasamo da razgovara sa investitorom već želimo da budemo svi skupa. Ne bježimo od razgovora, već želimo da se institucionalno oglase organi i da kažu šta smije da se radi na tom mjestu. U prvim godinama kada su puštene hidroelektrane u rad ubijen je sav život u Kraljuštici. To je zločin za koji očekujemo da se adekvatno kazni. Ne vjerujemo ništa tim ljudima i samo tražimo da oni kao investitori ne odlučuju o tome, već da to uradi država”, kaže Šoto.
Emina Veljović, izvršna direktorica Resursnog Aarhus centra u BiH za Inforadar objašnjava da su se obratili i Agenciji za vodno područje Jadranskog mora koje je nadležno za Kraljušticu.
“Od njih smo tražili da ponište, odnosno povuku vodne dozvole s obzirom da se stanje na terenu promijenilo i da Agencija ima nadležnost da to uradi nakon isteka pet godina od kada je izdat vodni akt. Taj period je istekao krajem prošle godine, pod uvjetom da su se drastično promijenili biološki, ekološki i drugi uslovi. Tražili smo da Agencija preispita vodni akt i da u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o vodama, te Zakonom o zaštiti okoliša poništi te vodne akte s obzirom da investitor ne može realizovati svoje aktivnosti jer su hidroelektrane poprilično uništene. Sad čekamo šta će Agencija uraditi i da li će se očitovati po našim zahtjevima”, kaže za Inforadar Veljović.
Aarhus centar se, objašnjava naša sagovornica, obraćao nadležnim federalnim inspektoratima, koji su, “površno uradili svoj posao”.
“Vodni inspektor je konstatovao da investitor ima vodne dozvole, što je nesporno, a građevinski inspektor je izašao na teren i konstatovao da investitor ima građevinsku dozvolu. Na naše navode o postojanju klizišta, te o nužnosti zaustavljanja sanacije terena dok se ne ustanovi plan sanacije, se uopće nije izjašnjavao. Jer investitor ne može izvoditi radove bez plana sanacije koji u skladu sa Zakonom o vodama FBiH donosi Vlada FBiH. S obzirom da nismo bili zadovoljni nalazima inspektorata, uputili smo žalbu i čekamo očitovanje Federalnog inspektorata. Čak smo im i poslali i upozorenje da nam dostave upravni akt”, dodaje Veljović.
Objašnjava da su tužbe podnesene protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma jer ono je dalo okolinske dozvole te da će o tome odlučivati sarajevski Kantonalni sud.
“Pored toga tražili smo uporabne i građevinske dozvole, i to smo dobili. U narednom periodu imamo pravo da tužimo i te dozvole. Pomogli smo mještanima da pripreme tekst građevinske inicijative unutar koje bi se tražila obustava ponovne izgradnje hidroelektrane i zaštita vodnog dobra. Građani trenutno prikupljaju potpise i namjera nam je da od nadležnih institucija u Gradu Konjicu obustave realizaciju ponovne izgradnje hidroelektrane. Nastavit ćemo i sa obraćanjem nadležnim institucijama i tražiti od njih pomoć s obzirom da se tradi o sigurnosnom pitanju. Te hidroelektrane su bile izgrađene na osjetljivom prostoru što se tiče terenske stabilnosti, tako da nagle klimatske promjene kao što je otapanje snijega utiče na tu stabilnost. Nama je najbitnije da se utvrdi pravo stanje i da li se uopće smije išta raditi i na koji način da se sanira taj teren”, naglašava Veljović.
Podsjeća i na član 94. Zakona o vodama FBiH koji predviđa da se detaljno procijeni stanje upravo zbog klizišta i drugih opasnosti, a kako bi investitor znao da nastavi sa svojim aktivnostima te da Vlada zna kako da nastavi sa aktivnostima, a da ne izazove veću štetu.
“Sanacija posljedica štetnog djelovanja voda trebala bi se provoditi na osnovu plana sanacije koji predlaže Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a odobrava Vlada Federacije. Procjenu štete i prijedlog plana sanacije izrađuje posebno povjerenstvo. Ukoliko se potvrdi da takav plan nije izrađen, postoje indicije da firma Amitea d.o.o. Mostar provodi sanacione aktivnosti bez zakonski propisanog odobrenja, što bi moglo predstavljati dodatni rizik za okoliš i zajednicu”, naodi Veljović i objašnjava da su od mještana obaviješteni da je investitor nekoliko dana nakon što se Kraljuštica povukla, ušao sa mašinama i po svom nahođenju počeo da pomjera zemljište, kamenje i nastavi sanaciju.
“Od nadležnih nikakve reakcije i dalje nema”, kaže Veljović.
Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT kaže da je iznad glavnog radilišta došlo do pucanja brda u dužini od oko 600 metara, s ogromnim pukotinama i rasjedima. Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, na prijedlog vlasnika i NGG “Vratimo Kraljušticu”, angažovala je lokalnu geodetsku firmu za vršenje usluge informativnog iskolčenja te parcele.
“U slučaju novih obilnih padavina, koje su izvjesne u ovom periodu, može doći do obrušavanja brda u korito Kraljuščice, njegovog zatrpavanja, odnosno formiranja prirodne brane i ponovnih katastrofalnih posljedica po ljude i materijalna dobra nizvodno. Kada je u pitanju pravni segment, sporan je veliki broj pitanja i iskreno se nadamo da će pokrenuti postupci imati pozitivan rezultat po inicijativu za zaustavljanje obnove mHE na Kraljuščici. Ko je prekoračio granice svojih službenih ovlaštenja, šta je sporno u slučaju FERK-ovih dozvola i na koji način je vršeno preprojektovanje, odnosno prate li općinske dozvole promjene instalisane snage ovih mHE. To su samo neka od pitanja čiji bi odgovori mogli ukazati na moguća ozbiljna kršenja zakonskih i podzakonskih akata u procesu izdavanja dozvola i saglasnosti investitoru Amitea II d.o.o. Mostar”, kaže Kusturica.
Dodaje da je ova situacija ogolila jedan od najreprezentativnijih primjera pogodovanja investitorima malih hidroelektrana u realizaciji njihovih štetnih projekata, od kojih jedino oni imaju značajniju korist.
“Parcela 728 KO “Grabovci” u katastru je još uvijek upisana kao vlasništvo dvaju fizičkih lica (1/2) i nikada nije izvršena eksproprijacija, s obzirom na to da jedan od dvojice vlasnika nije želio dati saglasnost, odnosno prodati svoju zemlju za potrebe izgradnje mHE. Kako, s tehničkog aspekta, nije bilo moguće izbjeći spomenutu parcelu za polaganje cijevi za gradnju mHE, investitor se iskoristio tadašnji Zakon o izvlaštenju FBiH, na osnovu kojeg je entitetska vlada 2012. godine donijela rješenje o pravu ulaska investitora u posjed spomenute parcele iako nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi, čime je “otkočen”
proces izgradnje mHE na Kraljuščici. Iako je zakonska odredba koja je omogućila ovu otimačinu privatne imovine u korist investitora dvije godine kasnije proglašena neustavnom, to nije uticalo na ove ekodicne projekte na Kraljuščici koji su izgrađeni i pušteni i komercijalni pogon 2015. godine. Tako su mHE na Kraljuščici izgrađene bez saglasnosti i protivno volji vlasnika parcela kojima je položen cjevovod, čime su grubo prekršena prava ovih građana”, objašnjava direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
Ističe da je vlasnik pomenute parcele skupa sa ostalim aktivistima zatražio angažovanje
lokalne geodetske firme za vršenje informativnog iskolčavanja spomenute parcele.
Iskolčavanje je, kaže Kusturica, obavljeno 10. decembra 2024. godine, kada je izvršeno i označavanje granica upotrebom drvenih kolčića.
“Cijela stvar je sporna jer je investitor rješenjem Vlade FBiH dobio mogućnost ulaska u posjed ove parcele i to na osnovu Zakona koji je kasnije u tom dijelu proglašen neustavnim“, jasna je Kusturica.
Podsjetimo da su obje mini hidroelektrane, “Kraljuštica 1” i “Kraljuštica 2”, koje su u vlasništvu firme Amitea II d.o.o. Mostar, pretrpjele značajna oštećenja.
Mostarsku firmu Amitea smo upitali da li imaju zakonski odobren plan sanacije od strane nadležnog ministarstva, te da li namjeravaju stati na neko vrijeme s radovim s obzirom na strah sa kojim mještani žive danima. Do objave ovog teksta, odgovore nismo dobili.
Protiv obnove mHE na Kraljuštici je i dio akademske zajednice. U posljednjem broju naučnog časopisa “Acta geographica Bosniae et Herzegovinae”, u izdavaštvu Udruženja geografa u BiH, osim ostalih radova koji se tiču širokih oblasti geografske nauke na 89 stranici imenovan je rad posvećen rijeci Kraljuščici, na kojoj su u toku aktuelnosti investitora na obnovi dvije male hidroelektrane (mHE).
Potpisnici ovoga rada su akademik prof.dr.sc Muriz Spahić, prof. dr.sc Emir Ahmetbegović i dr. sc. Željka Stjepić Srkalović koji smatraju da se ne bi trebali preduzimati nikavi radovi u slivu, dolini i riječnom koritu Kraljuščice nakon bujičnih poplava, posebno na obnovi mHE na Kraljuščici, čime su slivne i dolinske padine postale nestabilne i predstavljaju “veliku opasnost stvaranja bentova koji bi mogli pregraditi riječno korito iza čijih bentova bi se mogle obrazovati riječne akumulacije vode i predstavljati novu opasnost koje bi imale nesagledive posljedice“.
