Postoje dva moguća pravca pravnog djelovanja nakon usvajanja zakona kojima se u entitetu RS zabranjuje i kriminalizuje rad četiri državne institucije – Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Sud Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i VSTV Bosne i Hercegovine. Jedan pravni put je krivični progon koji će, vjerujem, uslijediti, izjavio je za Srpska.info profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
– To ne prizivam niti želim, ali, naprosto, ima elemenata za krivični progon za počinjeno najteže krivično djelo, ono protiv države – rekao je Bladgojević, dodajući da je drugi pravni put ponošenje apelacije Ustavnom sudu BiH, što su već učinili član predsjedništva BiH Denis Bećirović i članovi kolegija Predstavničkog i Doma naroda PSBiH, Denis Zvizdić i Kemal Ademović.
Taj zahtjev će, ističe Blagojević, sigurno biti uvažen jer je očigledno da su ovi zakoni suprotni Ustavu BiH.
– (Milorad) Dodik samo množi krivična djela, Bog mu pameti dao. Ovo kažem zato što mu ne želim zlo. Međutim, ovim što radi on pravi zlo i sebi i drugima. Ako ne poštuje odluku Ustavnog suda, onda će ući u još jedno krivično djelo, a to je neizvršenje odluka Ustavnog suda, pa će doživjeti novi krivični progon – navodi Blagojević.
Naglašava i da je u junu 2023. godine kao tadašnji savjetnik člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović prisustvovao sastanku na kojem je Dodik rekao da se „sutra donese zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH“. Kaže kako je jedini jedini bio protiv usvajanja tog zakonaali ali da nije uvažena njegova sugestija i sljedećeg dana je taj zakon donesen.
To je, kako dalje navodi, navelo visokog predstavnika Christiana Schmidta da donese odluke kojima se sprečava stupanje na snagu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Istog dana donio je Odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH na osnovu koje je neizvršavanje odluka visokog predstavnika definisano kao krivično djelo, ali je i dopunu Krivičnog zakona BiH, ubacivši u član 156. da se krivično djelo napada na ustavni poredak ne čini samo silom ili prijetnjom upotrebe sile, kako je do tada pisalo, nego i na „drugi protivpravan način“, opisao je Blagojević.
Ističe da je time Tužilaštvo BiH “u ruke dobilo alat” koji sada koristi.
– Međutim, zabrana rada SIPA-e i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske po ovim zakonima bi se jednim širim, ekstenzivnijim tumačenjem, mogla tumačiti i kao prijetnja upotrebom sile, pa bi sve i da Schmidt nije umetnuo one riječi, u sadašnjoj situaciji, nakon ovih najnovijih zakona moglo biti krivično djelo napada na ustavni poredak jer, zaista, prijetnja je upotrebe sile ako u zakonu stoji da SIPA ne može da radi na teritoriji RS, a to onda znači da ako ona nešto pokuša silom, mi ćemo joj uzvratiti silom – objašnjava Blagojević.
To bi onda, dodaje on, značilo da SIPA mora prinudno da privodi, a prilikom prinudnog privođenja da joj se suprotstavi MUP RS.
– To je onda ova “upotreba sile” iz Krivičnog zakona. Koji će načelnik policijske uprave u Republici Srpskoj poslati pripadnike naše policije da se suprotstave SIPA? Pa, to je onda još gore i ide se u novo krivično djelo – objašnjava Blagojević.
Blagojević je podcrtao da se krivično djelo “napad na ustavni poredak“ odnosi i na poslanike vladajuće većine u NSRS koji su glasali za zakone i koje u ovom slučaju ne može da štiti poslanički imunitet.
– Ovo što su oni uradili je ubistvo države. Ne možeš pokušati da ubiješ državu, a onda da se zaklanjaš iza poslaničkog imuniteta. Poslanički imunitet ne važi niti treba da važi za ovakve slučajeve – zaključuje Blagojević.
