Usvojen je Nacrt novog Ustava Republike Srpske nakon sjednice Narodne skupštne ovog bh. entiteta održane u Banjoj Luci 13. marta, javlja Radio Slobodna Evropa.
Novim Ustavom, između ostalog, vlastodršci u RS planiraju da definišu taj entitet kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, te da ukinu Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.
Ove stavke su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a samim tim i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Nacrt, koji je usvojen sa 50 glasova “za” prema osam “protiv”, sada ide na javnu raspravu od 30 dana, nakon koje skupštinski Odbor za ustavna pitanja treba da sastavi Prijedlog o kojem će se onda ponovo raspravljati u Parlamentu.
To je još jedan secesionistički potez vlasti u RS, nakon što su prošle sedmice stupili na snagu zakoni o zabrani funkcionisanja sudskih i istražnih organa Bosne i Hercegovine na teritoriji entiteta. Iako je Ustavni sud BiH obustavio primjenu tih zakona, u RS ističu da će zakoni biti provođeni.
Šta tvrdi Dodik?
Tokom obraćanja na sjednici, Milorad Dodik, predsjednik RS, između ostalog je kazao da “nema ništa protiv” da potpredsjednici RS budu iz druga dva naroda, ali je rekao da će se o tome razgovarati, ukoliko oni budu željeli.
“Pozivam Bošnjake i Hrvate da razgovoramo o njihovom pozicioniranju u novom ustavu. Znamo da su oni ravnopravni, ali Republika Srpska je država srpskog naroda i drugih koji ovdje žive. To je ključna definicija”, poručio je Dodik.
Takođe, Dodik je kazao da Ustav “nije avanturizam, niti se donosi na brzinu”, te da za njegovo donošenje postoji politička volja.
“Ono što radimo, utvrđujemo polazni dokument koji će otići u javnu raspravu”, rekao je Dodik.
Opoziciji u RS je poručio da će oni snositi “političku i svaku drugu” odgovornost ako se ne izglasa novi Ustav.
Da bi se izglasao novi Ustav, potrebne su dvije trećine glasova u Parlamentu, odnosno 56 od 83 poslanika. Većina okupljena oko Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata broji 53, što znači da bi bar troje poslanika opozicije trebalo da glasaju suprotno stranačkim šefovima, koji su uglavnom govorili da neće glasati za novi Ustav.
‘Izvorni dogovor iz Dejtona’ kao ideja vodilja
Dodik nije bio na početku sjednice, kada je u ime njega kao predlagača govorila generalna sekretarka predsjednika RS, Jelena Pajić Baštinac.
Ona je rekla da je “povratak na izvorni dogovor iz Dejtona naša ključna i jedina vodilja pri donošenju novog Ustava”.
“Na Dejtonski sporazum smo pristali i na njega smo svoj potpis dali. Nijedna izmjena, mimo onoga što je dogovoreno u Dejtonu, nije prihvatljiva, jer ugrožava stabilnost naše Republike i sigurnost njenih građana”, kazala je Pajić Baštinac.
Dodala je i da je predviđeno da RS “suvereno odlučuje o svojim ovlaštenjima i ima pravo da slobodnom voljom može izaći iz sporazuma na nivou BiH kojima je vršen prenos nadležnosti”.
“Usvajanjem novog Ustava utvrđuje se ništavost zakona sa nivoa BiH koji nisu u isključivoj nadležnosti BiH, i svi zakoni sa nivoa BiH koji se odnose na našu teritoriju moraće biti potvrđeni u Narodnoj skupštini RS prije njihove primjene”, istakla je ona.
Istakla je da je i odbrana predviđena kao “važan segment” entitetskog suvereniteta.
“Postoji mogućnost promjeni principa neutralnosti, uključujući i formiranje Vojske RS”, rekla je ona.
Kazala je i da se ukida Vijeće naroda RS, te odredbe o konstitutivnosti naroda u entitetskim vlastima.
Opozicija protiv novog Ustava
Poslije izaslanice predsjednika i ministra, obraćali su se lideri parlamentarnih političkih partija u RS, te je započela poslanička diskusija, obilježena uglavnom ličnim prepirkama i prozivkama.
Predsjednik Partije demokratskog progresa i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, kazao je da je Dejtonski sporazum “Rubikon koji se ne smije preći”.
“Da li nam se sviđao ili ne sviđao, on garantuje, mir, stabilnost, i suživot”, naglasio je Stanivuković.
Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika opozicione Srpske demokratske stranke, tokm rasprava je kazao da “nije vrijeme da se donose ovako bitne stvari”.
“Mi nemamo podršku ovo da radimo ni od koga. Nećete imati nikad dvije trećine, zato što je avanturizam”, upozorio je on.
Jelena Trivić, predsjednica opozicionog Narodnog fronta i bivša narodna poslanica, upozorila je da vlastodršci rizikuju da više ne bude Republike Srpske, jer “ovo sve što vi radite je samo dublja radikalizacija”.
“Za to treba hrabrost, priznajem, ali hrabrost uvijek ne znači pamet, ne znači da uvijek donosite dobru odluku, kao što i racionalnost ne znači kukavičluk, već dobro promišljanje o narodu i naciji a ne o jednoj grupi ljudi. Ja sam od onih koji razmišlja šta će sutra biti sa RS i njenim narodom”, kazala je ona.
Nebojša Vukanović, poslanik i lider Pokreta za pravdu i red, takođe iz opozicije, rekao je da će glasati protiv nacrta.
“Raspakujete Dejton koji bi nam trebao biti sveto pismo, nemojte nas gurati u sukobe sa bilo kim, nemamo podršku u svijetu”, rekao je Vukanović.
Dodao je “nama Bošnjaci nisu neprijatelji niti nam bilo ko uzima bilo koju instituciju”.
“Jedan čovjek je u problemu, nemojte i nas gurati u problem”, naglasio je Vukanović.
Salkić: Nacrt Ustava u suprotnosti sa Dejtonom
Ramiz Salkić, poslanik Stranke demokratske akcije je rekao da je novi Ustav u suprotnosti “sa ključnim odredbama Ustava BiH i osnovnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
“Govorite da ste za Dejton, za Ustav BiH, a onda temeljni princip, da se odluke Ustavnog suda BiH provode bez da se komentarišu, vi rušite na ovaj način, dajući ingerencije entitetskom Ustavnom sudu da on odlučuje šta će biti provođeno”, istakao je Salkić.
On je podsjetio da je prema Ustavu BiH jasno definisano “da je moguće po potrebi uspostaviti dodatne institucije BiH radi obavljanja određenih poslova”.
“To je urađeno, u mnogim slučajevima uz vašu apsolutnu saglasnost”, podsjetio je Salkić.
Osvrnuvši se na ukidanje Vijeća naroda i funkcija potpredsjednika, Salkić je zaključio da postoji “jasna intencija da se Hrvati i Bošnjaci eliminišu iz procesa odlučivanja, da bi bili demotivisani da žive u ovom entitetu”.
Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS
Sem novog Ustava, usvojen je i Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS, koji predviđa osnivanje specijalnog suda i tužilaštva.
Taj zakon, između ostalog, predviđa krivično gonjenje za napad na ustavno uređenje RS, ugrožavanje teritorijalne cjeline, sabotažu, špijunažu, nepoštovanje i neizvršavanje odluka entitetskih institucija, i sl.
Dan ranije, NSRS je nakon cjelodnevne rasprave, uz žestoko protivljenje opozicije od kojih je nekolicina i uklonjena sa sjednice, usvojio odluku o pristupanju donošenja novog Ustava.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), pozvao je u srijedu poslanike “da spriječe napad na ustavni poredak BiH”.
Nacrt novog ustava RS-a predstavlja jasno kršenje i Opšteg okvirnog sporazuma za mir i Konačne arbitražne odluke za Brčko i suštinski ih dovodi u rizik, poručeno je na društvenoj mreži X iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
Šta je prethodilo zasijedanju Skupštine RS?
Otkad je Dodik prvostepeno osuđen pred Sudom BiH, 26. februara, na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona.
Narodna skupština RS je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području RS.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage 7. marta.
Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci.
Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH.
Ustav BiH je Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Prema tom dokumentu, država može preuzeti nadležnosti “u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta”.
Praktično sve nadležnosti koje vlasti RS žele da “vrate” na entitetski nivo, prebačene su na nivo države glasanjem u oba doma Parlamenta BiH, za šta su glasali i predstavnici RS.
Prema Ustavu BiH, Republika Srpska i Federacija BiH su entiteti koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu, i nemaju svojstva država. Isto tako, suverenitet i teritorijalni integritet je prema državnom Ustavu rezervisan samo za državu BiH, a ne i entitete, piše RSE.
