Gradnja sanitarne regionalne deponije otpada na lokalitetu Trešnjica ponovo je u fokusu javnosti nakon što su mještani goraždanskog naselja Glamoč upozorili da se radovi nastavljaju uprkos, kako tvrde, brojnim pravnim i proceduralnim nepravilnostima. Projekat se, ističu, trenutno provodi bez važeće okolišne dozvole i uz neriješena pravna pitanja koja se već nalaze pred pravosudnim institucijama.
Aktivisti Neformalne grupe građana “Stanovnici naselja Glamoč” Goražde za Inforadar pojašnjavaju da su o svim nepravilnostima obavijestili nadležne institucije, uključujući federalne i kantonalne inspekcije, ali da do sada nije poduzeta nijedna konkretna mjera za zaustavljanje radova.
Odabir lokaliteta Trešnjica, mišljenja su aktivisti, nije izvršen u skladu sa zakonskim procedurama. Pojašnjavaju da geografske i geološke karakteristike terena nisu adekvatne sa ekološkog aspekta, a lokacija nema osnovnu infrastrukturu odnosno snabdijevanje vodom, priključak na kanalizacionu mrežu niti električnu energiju.
“Dok se nadležnosti prebacuju, nelegalni radovi na izgradnji deponije Trešnjica se nastavljaju. Okolišna dozvola koju posjeduje Grad Goražde, prestala je važiti 28. januara ove godine, a Grad Goražde nije u zakonskom roku podnio zahtjev za njeno obnavljanje Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, što je obaveza predviđena Zakonom o zaštiti okoliša Federacije BiH. Ovdje još da dodamo da i Vodna saglasnost na osnovu koje je ranije bila ishodovana Okolišna dozvola nije validna. Agencija za vodno područje sliva rijeka Save nam je potvrdila na sastanku da se saglasnost koju su oni izdali 2019. godine odnosi samo na otpadne i ispusne vode. Lokalitet nema nikakvo snabdijevanje vodom, a kantonalno ministarstvo u čijoj je to nadležnosti nije izdavalo nikakve vodne akte niti je radilo Elaborat mjerenja protoka vode koji je ovdje obavezan”, ističu aktivisti.
Aljo Hodžić, jedan od mještanin ovog goraždanskog naselja dodaje da “nadležne inspekcije ne reaguju adekvatno”. Pojašnjava da je Pravobranilaštvo BiH podnijelo dvije tužbe u ovom predmetu zbog kršenja pravosnažne sudske presude u slučaju nezakonite prenamjene državnog zemljišta i kršenja zakonske zabrane raspolaganja državnom imovinom do donošenja Zakona o državnoj imovini u BiH za dio pristupnog puta koji prelazi
preko državne imovine.
“Zbog svega ovoga smo uputili hitan zahtjev Federalnoj upravi za inspekcijske poslove za inspekcijski nadzor i donošenje mjere zabrane obavljanja nezakonitih radova na lokalitetu bez validne Okolišne dozvole, vodne saglasnosti i sa pravnim osnovom za obustavom postupka dok se ne riješe pravna pitanja koja su predmetom tužbi u Pravobranilaštvu BiH i nadležnom tužilaštvu”, ističe Hodžić.
Pojašnjava da je dio pristupnog puta kroz naselje Glamoč sporan iz više razloga a jedan od njih je taj da nije uključen u projekat deponije koji se u dokumentaciji prikazuje, te je proglašen javnim dobrom a nisu riješeni imovinsko- pravni odnosi (prolazi preko
privatne imovine).
“Stanovnici naselja nisu ni konsultovani nit bili uključeni u ovaj proces što je bila obaveza Grada Goražda, svojim karakteristikama ne zadovoljava ni minimum uslova za namjenu pristupnog puta ka deponiji otpada i kamionski saobraćaj o čemu svjedoči Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za saobraćaj koji posjedujemo”, ogorčeno kažu aktivisti.
Objašnjavaju da je dio puta koji bi trebao voditi prema deponiji uništen usljed prolaska kamiona pretovarenih drvnom građom.
“Nadležni su počeli kao sa sanacijom puta, ali to što oni nazivaju sanacijom je ustvari nasipanje tampona preko rupa na asfaltu i izrovanoj zemlji okolo puta. Šminkanje i peglanje u ovom slučaju im neće pomoći, inspektorati će imati posla a tražit ćemo i nadoknadu učinjene štete u sudskom procesu”, poručuju mještani.
Načelnik Goražda Ernest Imamović je u medijskim istupima govorio da je svjestan negodovanja dijela građana iz naselja Glamoč u vezi s odabranom lokacijom, ali je obećao da će deponija biti izgrađena “u skladu sa svim savremenim standardima i strogo poštujući zakonske propise iz oblasti zaštite okoliša, sigurnosti i infrastrukture”.
Mišljenja je da realizacijom projekta, vrijednog 20 miliona KM, neće biti ugrožen život i bezbjednost građana.
“Ovo predstavlja jednu od najznačajnijih investicija u našoj lokalnoj zajednici u posljednjim godinama, a njena realizacija donijet će dugoročne benefite za sve građane Goražda”, govorio je Imamović za medije.
Aktivisti, pak, postavljaju pitanje ekonomske opravdanosti izgradnje regionalne sanitarne deponije za oko 15.000 stanovnika, posebno imajući u vidu da su susjedne općine odustale od projekta.
“Nedostaje stručna analiza ekonomskih vještaka, kao i procjena troškova eksploatacije i održavanja buduće deponije. Prema dokumentaciji, upravljanje deponijom trebalo bi biti povjereno JP “6. Mart”, koje se već suočava s ozbiljnim finansijskim i tehničkim poteškoćama. Održavanje sanitarne deponije je složen i skup proces, što dodatno dovodi u pitanje održivost cijelog projekta”, smatraju aktivisti. Ponavljaju da se ne bune protiv sanitarne deponije, već protiv divlje deponije.
“Sanitarna deponija dolazi u obzir, ali da se uradi po sanitarnim principima. Međutim, u nedostatku sredstava i u želji da se riješi sve na brzinu krenut će se sa odlaganjem otpada već ove godine”, kaže Hodžić za Inforadar.
On i ostali mještani naselja Glamoč kažu da će svoju borbu nastaviti i u narednom periodu. “Želimo uspostaviti sistem odgovornosti i tražiti da svi oni koji su učestvovali u nezakonitim radnjama budu sankcionisani, a isto tako tražimo odgovornost od svih koji su ćutanjem, dizanjem ruku podržavali nezakonite radnje”, poručuju aktivisti Neformalne grupe građana “Stanovnici naselja Glamoč”.
