Transparency International u BiH (TI BiH) uputio je Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa prijavu protiv Igora Vukovića iz Vlasenice jer je istovremeno savjetnik zamjenice ministra civilnih poslova BiH, Marijane Mojić, te javnu funkciju odbornika u Skupštini opštine Vlasenica ispred stranke Ujedinjena Srpska.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH u članu 6. izričito propisuje da nosilac javne funkcije može obavljati samo jednu javnu funkciju, a zabrana se odnosi i na obavljanje funkcija na drugim nivoima vlasti.
S obzirom na to da državni zakon savjetnike imenovanih lica jasno definiše kao “nosioce javnih funkcija”, dok Zakon o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS funkciju odbornika također tretira kao javnu funkciju, Vukovićevo paralelno djelovanje predstavlja direktno kršenje zakona.
Igor Vuković je javnosti poznat kao bivši direktor Šumskog gazdinstva “Birač” iz Vlasenice, sa čijeg je čela smijenjen 2012. godine zbog višemilionskih gubitaka koje je gazdinstvo ostvarilo a godinu dana kasnije, u junu 2013. godine, Vuković je uhapšen pod sumnjom za zloupotrebu službenog položaja i pronevjeru državnog novca dok su bivši radnici ovog šumskog gazdinstva tada tvrdili da je on od novca stečenog malverzacijama otvorio privatnu firmu.
Vuković trenutno zaista vodi kao vlasnik privatnog preduzeća za obradu drveta “VIS” d.o.o. sa sjedištem u Vlasenici ali, podaci iz imovinskih kartona za izbore 2020. i 2024. godine pokazuju da Vuković ovu kompaniju nije prijavio nadležnim institucijama, te su rubrike za prijavu vlasništva nad firmama ostale prazne.
U svojoj prijavi, TI BiH je predložio da Komisija za odlučivanje o sukobu interesa ispita ovaj slučaj i izrekne odgovarajuće mjere u skladu sa članom 31. Zakona međutim, ostaje upitno koliko će nadležna Komisija biti efikasna u rješavanju ovog predmeta.
U sličnom slučaju, koji je po prijavi TI BiH vođen protiv Marije Ćosić, savjetnice zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH i vijećnice u Općinskom vijeću Busovača, na odluku se čekalo preko godinu. Nakon što je predmet nekoliko puta vraćala na doradu, Komisija je izrekla kaznu od 5.000 KM uz poziv da podnese ostavku, međutim, problemi sa tumačenjem novog zakona kao i pokušaji opstrukcija izricanja sankcija u ovom predmetu ostaju kao primjer odnosa nadležnih prema pojavi sukoba interesa.
Umjesto uspostavljanja prakse i kažnjavanja funkcionera koji nesmetano obnašaju višestruke funkcije, djelovanje Komisije nastavlja ići na ruku funkcionerima poput Vukovića, kojima se kroz pravni vakuum i institucionalnu inerciju omogućava zadržavanje nespojivih pozicija.
