Termin ruski uticaj u BiH mogao bi 12. maja dobiti novu dimenziju ukoliko Vijeće sigurnosti UN-a zaista otvori pitanje legitimiteta Christiana Schmidta. Iako se ovaj narativ danas najčešće veže za Rusiju, činjenice pokazuju da je osporavanje počelo i unutar Bosne i Hercegovine – čak i prije nego što je Moskva formalizirala svoj stav.
Na mogućnost da se na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a pokrene pitanje legitimnosti imenovanja Christiana Schmidta u jučerašnjem tekstu ukazao je Fokus.
Rusija od početka osporava Schmidta u UN-u
Rusko otvoreno i kontinuirano osporavanje legitimiteta Schmidta u Vijeću sigurnosti UN-a praktično je počelo od trenutka njegovog imenovanja 2021. godine. To je ruski uticaj u BiH, ali na međunarodnoj političkoj sceni.
U julu 2021. godine, kada je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) imenovao Schmidta, Rusija (zajedno s Kinom) nije podržala tu odluku, jer smatra da je to trebalo odobriti Vijeće sigurnosti UN-a. U kontekstu Schmidta tada počinje ruski uticaj u BiH na unutrašnjem planu.
Od tada Rusija u Vijeće sigurnosti UN-a redovno ističe da Schmidt nije legitiman visoki predstavnik jer njegovo imenovanje nije potvrđeno rezolucijom Vijeća sigurnosti.
Prvi put je to formalno naglašeno već na sjednicama Vijeća sigurnosti krajem 2021. (posebno u novembru), i taj stav se ponavlja na svakoj raspravi o Bosni i Hercegovini od tada pa do danas.
Vijeće za implementaciju mira, koje čine ambasadori u BiH, 27. maja je imenovalo Christiana Schmidta za visokog predstavnika. Istog dana je prihvatilo ostavku dotadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka. Na toj sjednici je ruski ambasador izdvoji mišljenje izjavivši da ova imenovanje mora razmotriti Vijeće sigurnosti.
Međutim, Milorad Dodik je kao tadašnji član Predsjedništva BiH još uoči imenovanja dao do znanja da neće podržati Schmdta. Učinio je to, prije Rusije.
“Već jučer sam imao naznaku pa sam reagovao da ćemo prihvatiti samo onoga ko bude imenovan u skladu s Aneksom 10, a to se podrazumijeva da se usaglase strane potpisnice tog aneksa, to su Republika Srpska, Srbija, Federacija BiH, Alijina BiH koje više nema i Hrvatska”, izjavio je Dodik 27. maja. Dakle, Dodik u tom momentu nije spominjao Vijeće sigurnosti.
No, politički ambijent protiv imenovanja novog visokog predstavnika političari iz RS-a su počeli kreirati još u martu. Narodna skupština RS je 10. marta usvojila zaključak u kojem poziva na ukidanje visokog predstavnika u BiH i preispitivanje svih ranijih odluka visokog predstavnika.
Imenovanje visokog predstavnika u BiH: Šta nam govore slučajevi iz 1995. i 2005.
Da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a za imenovanje visokog predstavnika u BiH nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine. Tada je za visokog predstavnika imenovan Christian Schwarz-Schilling bez da ga je potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a,
Vijeće sigurnosti UN-a nije imenovalo ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta. On je postao visoki predstavnik u BiH u decembru 1995.
Ruski uticaj u BiH u praksi: Koji su njegovi elementi
Ruski uticaj u Bosni i Hercegovini oblikovan je kroz nastojanja Moskve da proširi svoj geopolitički utjecaj, suprotstavi se širenju NATO-a i blokira euroatlantske integracije BiH. To mu je zaista i misija. Ukoliko Vijeće sigurnosti UN-a pokrene proces preispitivanja imenovanja Schmidta, ruska misija će uspjeti. Iako je trajala pet godina.
Ako se na Googleu raspitujete za ruski utjecaj na Bosnu i Hercegovinu, vještačka inteligencija će vam „kao iz topa“ sublimirati njegove najvažnije karakteristike.
Za neke definicije ruski uticaj u BiH počinje tek 2022. godinu, što je faktografski pogrešno, budući da je prisutan u njegovom malignom obliku i znatno ranije. Koristi složenu ustavnu strukturu BiH i česte političke krize kao plodno tlo za djelovanje, piše Fokus.
