Unutarstranačka previranja koja su u SDS-u pokrenuta netom po okončanju prošlogodišnjih opštih izbora ne prestaju ni devet mjeseci kasnije. Izborni poraz stranke, poraz njenog lidera Vukote Govedarice u utrci za predsjednika Republike Srpske pokrenuo je niz događaja koje su SDS uzdrmali do temelja.
Ključni sukob izbio je zbog supotstavljenih stavova treba li SDS odgovoriti pozivu lidera SNSD-a Milorada Dodika i pridružiti se vladajućoj koaliciji.
I dok je Govedarica s dijelom članstva čvrsto ostao pri stavu da koaliranja sa SNSD-om neće biti, pojedini visokopozicionirani članovi, poput Milovana Cicka Bjelice, Miće Mićića, Obrena Petrovića, Borisa Jerinića smatrali su suprotno.
OSVETA GOVEDARICE
Petrović i Jerinić isključeni su iz SDS-a, došlo je do raspuštanja pojedinih opštinskih odbora, najviši organi stranke odlučili su da se provedu unutarstranački izbori, ali se unutrašnja konsolidacija stranke i dalje ne nazire. To najbolje svjedoči i činjenica da je i dalje pod upitnikom datum kada će članstvo birati novog predsjednika SDS-a, jer se datum unutarstranačkih izbora, bez jasnih obrazloženja, konstantno odgađa.
Foto: Aktuelni lider Vukota Govedarica (desno) iz partije isključio Obrena Petrovića (lijevo) zbog šurovanja sa Dodikom
Ono što je izvjesno jeste da će u utrku za predsjednika, uz Govedaricu, ući i načelnik Teslića Milan Milićević, aktuelni ministar spoljne trgovine BiH Mirko Šarović, koji je već jednom bio na čelu SDS-a, te gradonačlenik Bijeljine i potpredsjednik stranke Mićo Mićić. Iako se iz samog SDS-a tvrdi da više kandidata za lidera stranke potvrđuje njenu demokratičnost, a to mišljenje dijeli i dio javnosti, ipak je to više potvrda da je članstvo duboko podijeljeno.
Komentarišući činjenicu da u utrku za lidersku poziciju u SDS-u zvanično ulazi više kandidata, Miličević je rekao „da ne treba zaboraviti da je statutom SDS-a definisano i da se na samoj Izbornoj skupštini može predložiti neki kandidat, ako se prikupe potpisi 50 članova“.
Milan Miličević: Načelnik Teslića jedan od kandidata za novog lidera
To znači da je sve moguće. Nije isključeno da se do samog održavanja Izborne skupštine pojavi još imena kandidata, dodao je Miličević. Priznao je da bi za stranku bilo bolje da ima jednog kandidata, ali da i više njih daje članstvu mogućnost da izaberu najkvalitetnijeg.
Drugo i ključno pitanje je kojim će putem SDS krenuti nakon unutarstranačkih izbora. Važno je podsjetiti da, za razliku od Dragana Čavića, a potom i Mladena Bosića, koji su svoju ostavku na predsjedničku poziciju stranci ponudili bez razmišljanja nakon izbornih poraza SDS-a na opštim izborima 2010. i 2014. godine, Govedarica to nije učinio. I što vrijeme više prolazi ostankom na čelu SDS-a samo je produbio unutrašnji razdor.
Tokom četiri godine provedene na čelu stranke Govedarica nije uspio da se nametne kao istinski lider pa su, potvrdilo se upravo nakon lanjskih izbora, strankom počeli upravljati lokalni moćnici, poput Bjelice, Petrovića, Mićića, koji su svoje lične interese stavili iznad stranačkih. Jednu od najlošijih odluka i procjena Govedarica je donio kada je umjesto Mladena Bosića za nositelja izborne liste za predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u izbornoj jedinici Doboj postavio Obrena Petrovića.
RAZMATRANJE NOVOG STATUTA SDS-a
Iz razloga jer je u mjesecima koji su prethodili samom početku kampanje Petrović više vremena provodio u društvu Milorada Dodika nego sa svojim stanačkim kolegama. Na taj način je pripremao teren, što je u konačnici rezultiralo njegovim prelaskom u SNSD, čime je SDS-u nanio jedan od najtežih udaraca od njenog osnivanja.
U izjavi za Inforadar Nedeljko Glamočak, član Glavnog odbora SDS-a, kazao je da je osnovni razlog zbog kojeg je izborna skupština SDS-a pomjerena s polovine za kraj juna činjenica da opštinski odbori nisu završili izbor delegata za skupštinu i da je 22. juni krajnji rok da to učine. Govoreći o više kandidata za novog predsjednika, Glamočak je podvukao da je to veoma loše, „ima li se u vidu činjenica u kakvoj je situaciji SDS“.
Nedeljko Glamočak: Krajnji rok opštinskim odborima za izbor delegata je 22. juni
„Članstvo očekuje da se kandidati među sobom dogovore, odnosno da se na izbore ide samo s jednim imenom. U supotnom, sve to samo će doprinjeti novim unutarstranačkim podjelama“, kazao je Glamočak.
Osvrčući se na stanje u SDS-u, pogotovo nakon lanjskih izbora kada su na svjetlo dana isplivali brojni problemi unutrašnje komunikacije visokopozicioniranih članova, Glamočak je rekao da je tome doprinjela i činjenica da je stranačka infrastruktura zasnovana na izbornim jedinicama u RS-u.
„To je dalo prostor da regionalni stranački lideri stvore gotovo pa samostalne stranke i pretvore se u male knezove. Stoga će na skupštini biti na razmatranju i novi statut stranke u kojem po difoltu u Predsjedništvo neće ulaziti ljudi koji vode regionalne odbore. Predsjednik stranke mora imati svoj tim“, pojašnjava naš sugovonik.
Prema njegovim riječima, na novom predsjedniku SDS-a bit će odgovornost da konsoliduje stranku, a od njega će zavisiti i put kojim će SDS ići. Ističe kako niko u SDS-u nije za to da se zarad dva ili tri ministarska mjesta utope u aktuelnu vlast.
NASTAVAK OSIPANJA STRANKE
Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da ne podržava tezu koja se pojavila da bi jedan kandidat značio jednu vrstu kohezije i konsolidovanja SDS-a.
„Ako govorimo uopšte o demokratičnosti, pogotovo unutarstranačkoj, onda je više kandidata jedini pravi izraz te demokratičnosti. Tu postoji jedan drugi problem. Mislim da i sam izbor predsjednika SDS-a neće riješiti problem unutarstranačkih trvenja dvije struje u ovoj stranci, koje zastupaju dva potpuno različita koncepta. I tu neće biti zaključen slučaj SDS, odnosno stavljena tačka na „i“. Ako se izabere jedan kandidat iz dijela političke strukture koji je za opoziciono djelovanje, koji je za borbu protiv kriminala i korupcije, koji nije za bilo kakvu saradnju ili koaliranje sa aktuelnom vlašću, onda će to izazvati unutrašnje otpore među onima koji zastupaju politiku savezništva i partnertstva prije svega sa SNSD-om. To može značiti i dalje unutrašnje osipanje SDS-a. I moguće je da će još jedan dio ljudi iz SDS-a preći u SNSD-a, kao što smo imali slučaj Obrena Petrovića“, pojasnija je Topić za Inforadar.
Tanja Topić: Za SDS bi bilo najbolje da ima predsjednika koji će nastaviti s opozicionim djelovanjem
Ističe da je i dalje otvoreno pitanje da li će izborna skupština biti održana 30. juna, ili će se agonija nastaviti.
“Mislim da je to neki krajnji rok, ukoliko žele konsolidovati stranku, da se nešto uradi. Iduće godine lokalni su izbori i ako se izbor predsjednika nastavi razvlačiti biće kasno da se stranka konsoliduje“, smatra Topić te navodi da bi za stranku bilo bolje da ima predsjednika koji će nastaviti s opozicionim djelovanjem i koji će stranku, ako ništa, „pročistiti i osloboditi je oportunističkih starih kadrova koji jako puno kalkulišu i sarađuju s političkim protivnicima.
Na pitanje koliko je Govedarica, ako se sada vratimo četiri godine unazad, bio dorastao funkciji predsjednika, odgovara kako očito „nije bio spreman na vukove, lokalne šerife na terenu i njihove metode“.
„Jer, oni su gospodari svojih prostora, a samim tim su gospodarili i SDS-om. On nije imao snage i iskustva da se izbori s tim. S druge strane, mislim da mu nije išlo ni na ruku djelovanje stranaka iz vlasti, koje su na svaki način nastojale da naprave udar na SDS i smanje njegovu snagu i onda su se koristili onim metodama različitih dogovora sa pojedincima unutar SDS-a. Ti lokalni moćnici mislim da su bili najveća prepreka Govedarici da napravi nešto unutar stranke, a što je dovelo do njenog srozavanja“, zaključuje Topić.
LOBIRANJA I DALJE TRAJU
Stefan Blagić, predsjednik udruženja građana ReSart Srpska, smatra da više kandidata za predsjednika SDS-a u principu nije loše, jer to podrazumjeva da je stranka demokratizirana iznutra. No, dodaje i da, ima li se u vidu stanje u SDS-u, to može biti i ozbiljan problem.
Stefan Blagić: Bojim se da nijedan kandidat nema želju da u SDS-u provede radikalne poteze
„Podsjetiću da se u javnosti već duže govori o tome da će zavisno od toga ko bude izabran za predsjednika SDS to odrediti i sam pravac političkog djelovanja stranke. Odnosno, da će SDS, ostane li Govedarica predsjednik, ostati u opoziciji, isto važi i za Mirka Šarovića, dok za Milana Milićevića niko nije siguran da li je ili ne spreman koalirati sa SNSD-om. Uglavnom, prema mojim izvorima iz SDS-a, lobiranja oko kandidata još uvijek traju tako da ostaje samo da se čeka skupština“, rekao je Blagić.
Naš sagovornik takođe smatra da, bez obzira ko bude izaban za predsjednika, to neće dovesti do unutrašnje konsolidacije, jer, kako kaže, to ne zavisi samo od predsjednika. nego i novih ljudi, novih ideja.
„Koliko vidim, nijedan od ovih kandidata nema tu snagu, a bojim se da nema ni želju da u SDS-u provede radikalne poteze. Stoga ja ne vidim budućnost SDS-a pretjerano svijetlom“, zaključio je Blagić.
Izvor Inforadara, dobro upoznat sa stanjem u SDS-u, na osnovu raspoloženja članstva na terenu smatra da, iako se o njemu najmanje u javnosti govori, najveće šanse da bude izabran za predsjednika ima Mirko Šarović.
„Razlog je što je Šarović za nastavak opozicionog djelovanja SDS-a, a svojim radom u Vijeću ministara pokazao je spremnost da radi za budućnost svih građana, a ne da priča o prošlosti“, navodi naš izvor.
U ovom trenutku, evidentno je da će lobiranja vezana za pretendente za predsjedničku poziciju trajati do same izbrne skupštine SDS-a i da ima niz iznenađujućih odluka opštinskih odbora koji su se već izjasnili kojeg će kandidata podržati. A nakon toga bit će i jasnije u kojem će pravcu SDS nastaviti svoje djelovanje, odnosno hoće li se uspjeti konsolidovati na način da već naredne godine na lokalnim izborima zadobije veće povjerenje građana i prekine višegodišnji niz izbornih poraza.
