Jedan od, prema pojedinim procjenama, 3.000 prevarenih ljudi, prepričao je za portal Moja Hercegovina susret sa službenicima „Prizme“ i kako je, zbog naivnosti, potpisao papire uz pomoć kojih su službenici ove mikrokreditne fondacije digli kredit na njegovo ime.
“Tog dana sam radio nešto na livadi i pošto je bilo vruće oko podne sam se vratio kući. Ubrzo je u moje dvorište došla žena koja se predstavila da je iz neke organizacije. Pitala me da li sam zainteresovan da dobijem novčanu pomoć. Ni slutio tada nisam u kakav pakao će mi se život pretvoriti nakon tog susreta. Kad su me pitali da li želim pomoć, rekao sam im ‘Pa naravno da želim’. Jer, nisam lud da odbijem pare, nestašica je već godinama. Nakon što sam rekao da hoću, ona mi je rekla da potpišem neke papire, a da ću poslije toga dobiti jednokratnu pomoć firme ispred koje je došla. To sam onda i uradio, potpisao sam papire, nisam ih valjano ni pročitao. Vidio sam da na njima piše firma ispred koje je ona i došla a nije mi ni na pamet padalo da je riječ o prevari”, ispričao je za Moju Hercegovinu sagovornik (identitet poznat redakciji), koji je zamolio da mu ime i fotografiju ne objavljujemo u javnosti jer mu je “previše i postojeća muka”, te da se ne bi osjećao prijatno “da ljudi upiru prstom u njega”.
Varali neuke
Dodao je da se poslije nekoliko dana ista žena vratila do njega i donijela mu oko 800 maraka a da je potom više nije vidio.
“Prepričavao sam rođacima i komšijama, svima je bilo čudno da neko tek tako dijeli novac ali niko nije mogao pretpostaviti da će me ta žena koštati i obraza i zdravlja ali i novca. Jer mi je na nos izašlo tih njenih 800 maraka”, ističe on.
Poslije nekog vremena, dodaje, kada je već bio i zaboravio pomenuti susret, došla mu je opomena “jer nije vraćao rate kredita”.
“Prvo sam mislio da je to neka greška, jer znam da nisam digao kredit. Čitav život sam bježao od kredita ali, evo, izgleda da je sve bilo nedovoljno, zbog prevaranata me kredit sustigao. Kasnije su mi objasnili da sam potpisao papire da dižem 10.000 maraka kredita i da to sada moram vratiti. To je za mene nestvarna cifra, živim skromno od mukotrpnog rada”, ističe ovaj prevareni čovjek te dodaje da su mu prijetili da će mu oduzeti stoku i kuću ne bude li vraćao pare.
Zbog toga je, kaže, već vratio veći broj rata, zbog čega je “na ivici egzistencije”.
On i sam priznaje da je “neuk” kada su u pitanju “ugovori, banke i krediti”, ali i priznaje da je ispao lakovjeran jer je povjerovao u dobre namjere službenice “Prizme”, misleći da je zaista raspoložena da pomogne, kako kaže, jednom seljaku koji se već decenijama “zlopati na ovim prostorima”.
Kasnija istraga nadležnih institucija je pokazala da su pojedini službenici pomenute organizacije vrlo proračunato birali ljude sa ruralnih prostora vjerujući da su manje obrazovani i generalno upućeni, što im je olakšavalo da sa njima manipulišu.
Da su se pomenuti ljudi našli u vrlo nezahvalnoj situaciji potvrdio je za Moju Hercegovinu banjalučki advokat Bojan Mikanović koji nam je rekao da je kod ovakvih predmeta vrlo bitno da stranke koje potpisuju ugovore pročitaju o čemu se u istom radi i šta je predmet ugovora koji potpisuju.
„Veoma je nezgodno i nezahvalno dokazati da stranke nisu znale ili nisu bile upoznate o čemu se radi u ugovorima koje su upravo potpisali. Naime, predmet ugovora predstavlja bitan elemenat ugovora, i o istom stranke odlučuju sporazumom volja, a koji sporazum volja stranke potvrđuju upravo svojim potpisom na ugovoru”, pojasnio je za Moju Hercegovinu Mikanović.
Međutim, u svakom slučaju, dodaje naš sagovornik, onaj ko smatra da je na prevaran način naveden da potpiše ugovor sa prikrivenim ili simuliranim sadržajem, ili predmetom ugovora, ima mogućnost da zaštitu svojih prava zatraži podnošenjem krivične prijave nadležnom tužilaštvu.
“On to može da uradi protiv svih lica sa kojima je vodio pregovore o zaključenju predmetnih ugovora, jer u nekim ovakvim slučajevima postoje obilježja krivičnih djela za koja će ta lica odgovarati u postupcima pred sudom”, istakao je za naš portal advokat Bojan Mikanović.
Imajući u vidu da su za svega sat ili dva, koliko im je trebalo da prevare jednu osobu, a zahvaljujući kojoj su službenici mogli da dignu i do 10.000 KM, cifre koje su na takav način prisvajane mjere se milionima maraka. Samo kvalitetna istraga bi mogla utvrditi tačnu ili barem okvirnu cifru. Trenutno se vodi nekoliko istraga ali za sada ništa ne ukazuje da će se poslovanje “Prizme” biti detaljno ispitano.
Od hiljadu KM pozajmice do desetina hiljada duga
Lažni krediti nisu bili jedini način na koji su varani ljudi od strane službenika ove organizacije. Novinari Moje Hercegovine su uspjeli kontaktirati i razgovarati sa nekoliko bivših uposlenika “Prizme” koji su nam prepričali kako su ljudi sa kreditom od hiljadu maraka dolazili do dugovanja prema “Prizmi” vrijednosti nekoliko desetina hiljada maraka.
“Službenici ‘Prizme’ su ljudima, koji su digli nekoliko hiljada i nisu mogli vraćati pomenute kredite nudili nove ugovore na pozajmice sa većim iznosima, kako bi vratili prvobitne pozajmice. Riječ je o obmani. Neko ko je podigao hiljadu, mogao je još toliko dobiti kamate, jer ona ne može preći glavnicu i ostati dužan dvije hiljade maraka i ako treba ići na sud. Međutim, službenici bi neukim ljudima govorili kako je bolje da novim kreditom od dvije hiljada maraka pokriju stari dug a istovremeno dobiju dodatno vrijeme da obezbijede novac. Naravno, onda je i kamata mogla ići duplo više pa su postajali dužni 4.000 KM, kada su im nuđeni novi ugovori i dug je kasnije rastao na 8.000 KM itd. Neki su dolazili i do cifre od 20.000 maraka”, saznaje Moja Hercegovina od bivših radnika ove organizacije.
Oni naglašavaju da je najgore što su dužnici, uvučeni u pomenuti “začarani krug”, nakon što su postajali kreditno nesposobni u svu priču uvlačili članove svoje porodice ili prijatelje, kako bi oni dizali nove pozajmice i varaćali stare.
“Tako imamo primjere gdje će djeca tih ljudi, koja sad imaju 25 ili 30 godina, vjerovatno za čitav život ostati kreditno ‘nesposobna’, te će imati problem, kada budu stvarali svoje porodice, da npr. riješe stanbeno pitanje i slično”, naglašavaju oni.
Pomenuti način poslovanja, gdje od prvobitnog duga od hiljadu maraka dolazimo do mnogostruko većih cifri koje organizacija potražuje, a gdje je klijent na raspolaganje dobio samo pomenutu prvu hiljadu, je strogo zabranjen propisima Agencije za bankarstvo i Zakonom o bankama RS koji uređuje ovu oblast a koji strogo zabranjuje ovakve refinansirajuće oblike poslovanja. Međutim, to nije spriječilo službenike “Prizme” da rade na takav način, jer su imali instrukcije rukovodilaca koji su to radili kako bi pokazali da je njihova fondacija veoma uspješno poslovala. Ujedno, na takav način je izvlačen i novac.
Moja Hercegovina saznaje i da je veliki broj službenika, a “Prizma” je imala nekoliko desetina zaposlenih, bio uslovljen podizanjem fiktivnog ugovora za kredit i potpisivanjem mjenica za taj ugovor, kako bi dobili zaposlenje u ovoj organizaciji. To je rađeno kako bi novac od kredita završio u nepoznatim rukama, najvjerovatnije rukovodilaca ili čak neformalnih vlasnika organizacije, najvjerovatnije ljudi iz svijeta politike.
Kada je organizacija otišla u stečaj navedene pozajmice su čuvane u strogoj tajnosti i nepoznato je gdje su završile. Javna je tajna da su se sredstva “Prizme” koristila za finansiranje i kupovinu glasova, kako na području RS tako i FBiH, neposredno prije održavanja izbora. Radnici su se često žalili i na mobing, naročito oni koji su radili van sjedišta u Sarajevu.
Interesantno, mnogi rukovodioci ove organizacije su nakon otvaranja stečaja u “Prizmi” mahom bili zapošljavani u državnim agencijama, što pokazuje njihovu spregu sa politikom, koja je odranije datirala. Neki su bili zaposleni i u istražnim organima koji bi trebali da procesuiraju ovakve vidove kriminaliteta.
Prve optužnice
Nisu svi prevareni ljudi sjedili skrštenih ruku i “plakali nad vlastitom sudbinom”. Njih 84, sa šireg područja Mrkonjić Grada, Šipova i Jezera, preduzelo je konkretne akcije i angažovalo jednu advokatsku kancelariju iz Banjaluke kako bi podnijeli kolektivnu tužbu.
“Naša advokatska kancelarija je specijalizovana za sporove iz oblasti privrednog prava, bankarstva i finansijskih istraga. Zastupamo veći broj klijenata koji će ustati sa tužbom protiv pomenute mikroreditne organizacije, ali i firme koja je preuzela dugove. Tu se radi o ništavim pravnim poslovima bez pravne snage, proisteklim iz krivičnih djela prethodne uprave”, pojasnio je ranije advokat Din Tešić.
U ove slučajeve uključila su se i Tužilaštva koja istražuju pomenute prevare a najkonkretniji do sada je bio Osnovni sud u Mrkonjić Gradu, koji je potvrdio optužnicu protiv dvije radnice ove organizacije, Dragane Balać iz Šipova i Radosave Savić iz Banjaluke, koje se terete da su sa građanima lošeg imovinskog stanja zaključivale ugovore o kreditu varajući ih da je riječ o humanitarnoj pomoći.
Kako je potvrđeno optužnicom, one su tako, u periodu od novembra 2012. do maja 2013. godine, podigle kredite u iznosu od 840.000 KM na ime 84 građana Mrkonjić Grada i Šipova, a da pomenuti o tome nisu ništa znali. Kako smo već naglasili, oni su mislili da je riječ o pomoći za socijalno ugrožene a nikako kreditu.
U optužnici se dalje tvrdi da su od pomenutih 840.000 KM za sebe prosvojile 655.000 maraka.
“Savićeva je naložila Balaćevoj da sa građanima slabijeg imovnog stanja zaključi ugovore o kreditu na iznose do 10.000 KM. Uz to su im isplaćivale iznose do 1.000 maraka lažno im prikazujući da se radi o humanitarnoj pomoći, koje se daju socijalno ugroženom stanovništvu”, navodi se u optužnici.
To je, navodi se, rađeno s ciljem da oštećene navedu da potpišu dokumentaciju, kao navodnu potvrdu o prijemu humanitarne pomoći.
“Kada su klijenti na to pristali i predali podatke, Balaćeva je sama sačinila i popunila 84 lažna zahtjeva za kredit na iznose od 1.000 KM, 9.000 KM i 10.000 KM, lažne mjenične izjave i mjenice. Na osnovu toga su sačinjeni lažni ugovori o kreditu. Znajući da se radi o lažnim ugovorima Savićeva ih je potpisivala umjesto regionalnog direktora N. D. Potom je ugovore predavala Balaćevoj, koja je klijente ubijedila da potpišu isplate novca. Klijenti su potpisima potvrdili da su od Balaćeve primili od 500 do 700 KM na ime pomoći. Tako potpisane lažne ugovore Savićeva je dostavila sjedištu firme, prikazujući da je filijala Banjaluka s tim klijentima zaključila ugovore o kreditu na otplatu od 12 do 60 mjeseci”, navodi se u optužnici.
Svi prevareni klijenti, njih 84, zbog dugovanja po lažnim kreditima su evidentirani kod Centralne banke BiH, u Centralnom registru kredita fizičkih lica u BiH, kao dužnici “E” kategorije. Time su praktično postali kreditno nesposobni i onemogućeni da se bilo kojoj banci obrate za kredit.
Osnivanje “Prizme”, vrhunac i krah
Inače, “Prizma” je bila jedna od najvećih mikrokreditnih organizacija u BiH koja je, prema vlastitim podacima, imala poreko 50.000 klijenata te 86 zaposlenih, u 2014. godini je imala manjak od 45 miliona maraka. U stečaj je otišla sa potraživanjima većim od 100 miliona maraka.
Iz “Prizme” su isticali da su pomenutom stanju najviše doprinijele neplatiše, kojih su imali u 119 bh. opština, a kojima ništa nisu značile ni opomene i tužbe.
U istorijatu ove organizacije, osnovane 1997. godine, piše da im je početni kapital obezbijedila američka vlada i Međunarodna katolička komisija za migracije iz Švajcarske, a prve aktivnosti je imala na području Bihaća. Na početku su djelovali kao projekat “Project Enterprise, da bi naziv “Prizma” dobili četiri godine nakon osnivanja. Kao mikrokreditna fondacija, sa licencom Agencije za bankarstvo FBiH, organizovala se 2008. godine.
Na svom vrhuncu, prema riječima njihovih rukovodilaca koji su u to vrijeme davali izjave za medije, imali su 400.000 plasiranih kredita vrijednosti preko 640 miliona maraka.
Agencija za bankarstvo FBiH 2014. godine upozorava da izvještaj nezavisnog spoljnog revizora ADITION-a o poslovanju “Prizme” nije u skladu sa zakonom. Ujedno, proglašava ga nevažećim. Sredinom oktobra iste godine Agencija oduzima dozvolu pomenutoj organizaciji jer, kako je navedeno u obrazloženju, svojim poslovanjem ugrožava vlastitu imovinu i donirana sredstva”. Navedeno je da ima i oko 40 blokiranih računa.
Razlog zašto su došli u takvo stanje, iz “Prizme” su, prilikom oglašavanja u ovdašnjim medijima, dok je organizacija još postojala, navodili to što klijenti nisu redovno vraćali mikrokredite. Zbog toga se uprava odlučivala na povećanje rezervisanja novca a to je potom dovelo do toga da je iznos rezervisanog novca premašio kapital banke.
Tako su na primjer tokom 2014. u Prizmu uložena sredstva Nove banke u iznosu od 2.000.000 KM, Sberbank banke u iznosu od 700.000 KM, Unicredit banke u iznosu od 2,5 miliona KM. U 2013. godini Sparkasse i Union banka su odobrila kreditna zaduženja Prizmi od 3,3 miliona KM. Osim ovih banaka, sredstva je uložio i niz fondova ali i razvojnih agencija.
Nadležna tužilaštva se do sada nisu oglašavala tako da ostajemo uskraćeni za zvanični odgovor čija je odgovornost zato što su ulaganja pomenutih banaka i fondova propala.
Naslijedili potraživanja
U međuvremenu ova fondacija je izgubila dozvolu za rad, a njene dugove preuzela je druga firma. Upravo tu kreću najveći problemi prevarenih ljudi, jer je nova firma ažurno krenula tražiti naslijeđena potraživanja.
Naš portal je kontaktirao i kompaniju “EOS MATRIX” iz Sarajeva, koja je preuzela potraživanja od MKF “Prizma”. U pisanom odgovoru dostavljenom našem portalu ističu da nemaju ništa sa eventualnim spornim djelima službenika “Prizme” a da im se svi klijenti, koji se osjećaju prevarenim, mogu obratiti u bilo kojem trenutku.
“’EOS MATRIX’ je pod okriljem stečajnog postupka koji se vodi pred Opštinskim sudom u Sarajevu preuzeo kreditni portfolij MKF ‘Prizma’ Sarajevo – u stečaju. Po preuzimanju portfolija izvršili smo urednu i blagovremenu prijavu ovog događaja u Centralnom registru kredita pri Centralnoj banci Bosne i Hercegovine čime smo ispunili svoje zakonske obaveze. Ukoliko bi se u toku aktivnosti naplate utvrdilo postojanje krivičnog djela povezanog sa odobravanjem ili isplatom ovih kredita, ‘EOS MATRIX’ bi, prema vlastitim procedurama i u skladu sa pozitivnim propisima, momentalno obustavio sve aktivnosti naplate i o tome obavijestio Centralni registar kredita. Takođe, kao oštećena strana bismo zasigurno preduzeli pravne aktivnosti prema eventualnim počiniteljima krivičnih djela radi obeštećenja. Naše postupanje u takvim situacijama bi bilo u potpunosti prilagođeno zakonskom okviru koji se primijenjuje u Bosni i Hercegovini. Klijenti koji imaju određenih pitanja vezano za dugovanje svakako nas mogu kontaktirati u bilo kojem trenutku”, ističu iz ove kompanije.
Izvor: mojahercegovina.com
Autor: Ognjen Tešić
Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
