Međunarodni monetarni fond (MMF) je protiv privremenog ukidanja akciza na gorivo, smanjenja PDV-a na osnovne životne namirnice i nižih cijena električne energije u Bosni i Hercegovini.
Ovaj stav koji je iznio predstavnik MMF-a za BiH Andrew Jewell, za „valentinovo“ (14. februara) obradovao je sve zaljubljene u ovu međunarodnu finansijsku instituciju, a najviše one iz SNSD-a.
BiH je članica MMF-a od 14. decembra 1992. godine. MMF u BiH pruža finansijsku pomoć kroz stand-by aranžmane i kroz pružanje tehničke pomoći u nadzoru bankarskog sistema, reformi poreske uprave i poboljšanju upravljanja javnom potrošnjom.
Predstavnici SNSD-a skoro godinu se grčevito bore da se ništa od ovoga čemu se protivi i MMF ne desi. Od toga bi (ukoliko se desi) koristi mogli imati jedino siromašni građani ove zemlje koji su u većini, jer ovo sada znači da im se standard neće popraviti ni za jednu marku.
KLEPTOKRATSKE ELITE U BIH
Nukidanje akciza, zadržavanje stope od 17% PDV-a na osnovne životne namirnice i povećanje cijena električne energije istovremeno znači i povećanje sredstva od poreza na dodatnu vrijednost (PDV). Skoro 90 posto svih sredstava koja se prikupe u BiH za finansiranje institucija i prekobrojne administracije dolazi od PDV-a.
Upravo zahvaljujući kleptokratskim elitama u BiH i njihovom nečinjenju najprije nakon pandemijea onda po izbijanju energetske krize (nastale nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.) Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je na kraju ove godine ostvarila rekordne rezultate u prikupljanju PDV-a.
„Prihodi od indirektnih poreza u 2022. iznosili su 9 milijardi i 926 miliona KM i veći su za 1 milijardu i 480 miliona KM, ili 17,53% u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili 8 milijardi i 445 miliona KM“, saopšteno je iz UIO BiH.
Ovi rezultati, međutim, nisu postignuti zahvaljujući privrednom rastu, već rastu potrošačkih cijena odnosno inflaciji koja je u jednom trenutku bila i veća od 17 posto, a što smatra i većina ekonomista.
Potvrdu za ovo vide i u činjenici da je rast prihoda od indirektnih poreza bio procentualno blizu rasta inflacije. Potrošačke cijene u BiH u septembru 2022. bile su porasle 17,3 % u odnosu na septembar prethodne godine. Na godišnjem nivou u novembru u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 16,3 posto, a u decembru 14,8 %.
Ne može se reći da nije bilo pokušaja da se nekako pomogne i građanima ove zemlje u vrijeme svjetske energetske krize i rekordnog rasta cijena hrane, ali svi oni su uspješno blokirani.
Podsjećamo, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH početkom marta prošle godine razmatrao je ukidanje akciza na gorivo na period od šest mjeseci, uz mogućnost produženja na dodatna tri mjeseca. Zahvaljujući SNSD-ovim predstavnicima, Dom naroda državnog parlamenta je krajem avgusta usvojio isti zakon, ali s rokom važenja samo 30 dana. Međutim, da bi zakon stupio na snagu mora biti usvojen u istom tekstu i u Zastupničkom i u Domu naroda državnog parlamenta.
Zastupnički dom državnog parlamenta je ponovo razmatrao 31. januara izvještaj Zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH, čijim bi se usvajanjem omogućilo smanjenje cijene goriva. Komisija se usaglasila da akcize na gorivo budu ukinute na period od šest mjeseci, uz mogućnost produženja na dodatna tri mjeseca od strane Vijeća ministara BiH.
OD DOMA DO DOMA OKRUGLO I NA ĆOŠE
Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je inicijativu kojom bi se smanjila cijenu litre goriva za oko 0,25 eura, ali SNSD je odmah nakon toga najavio da inicijativu neće podržati u Domu naroda.
„Da znate da ćemo biti protiv i na Domu naroda. Mi smatramo i matematika govori da je cijena goriva i dalje na istom ili nižem nivou od regionalnih cijena koje gledamo. Kada pregovarate sa EBRD-om o izgradnji autoputa, oni vam gledaju kakve su vam akcize. Ako su one niskog nivoa nećete izgraditi autoput. Nema bogate zemlje bez visokih i redovnih poreza. Ovdje se stvara iracionalni pristup. Odgovorna politika je zadržavanje akciza, a Magazinović to populistički radi sa opozicijom iz RS-a da bi napali vlast, evo ja im kažem da neće doći do ukidanja akciza i ostat će iste, a cijene goriva su na prihvatljivom nivou u odnosu na region“, izjavio je Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik RS 1. februara.
Za ovakav svoj stav sada je Dodik dobio i potvrdu od MMF-a.
„Što se tiče privremenog ukidanja akciza na gorivo, u vrijeme naših konsultacija u martu 2022. isticali smo da bi se ovakva politika mogla razmotriti. Međutim, kako su cijene goriva danas mnogo niže, a i inflacija bilježi trend pada (pala sa 17% na 15 %, op.a), ne smatramo da je privremeno ukidanje akciza opravdan“, rekao je Jewell za Bloomberg Adriju.
Ovim su predstavnici MMF-a stali na stranu kleptoktrata u BiH, pri čemu se priprema prostor za novo zaduživanje i ostavlja prostor vladajućim elitama da nastavak brutalnog trošenja javnih narodnih para, smatra predsjednik PDP-a Branislav Borenović.
„Poruke predstavnika MMF-a u BiH da su oni, isto kao i SNSD, protiv ukidanja akciza na šest mjeseci, protiv smanjenja PDV-a i da su protiv jeftinije cijene struje, pokazuje jasnu spregu vladajuće oligarhije sa određenim međunarodnim kreditorima, koja se ogleda u principu da im se omogućava veliko zaduživanje i nenamjensko trošenje budžetskog novca, bez jasnih kontrolnih mehanizama i adekvatnih mjera za zaštitu životnog standarda građana i posrnule privrede“, smatra Borenović.
Obzirom da MMF jednako kao i Milorad Dodik smatraju da pomenute mjere koje bi pomogle umornom narodu i privredi nisu potrebne, Borenović postavlja i pitanja da li barem možemo dobiti odgovore na neka druga pitanja, npr. kako su potrošene milijarde sredstva za puteve i zdravstvo od prikupljenih akciza, ali i grantova, kredita..
„Šta misle o namještanju nabavke nove zgrade UIO za nevjerovatnih 100 miliona KM firmi bliskoj vladajućim strukturama, sumnjivim nabavkama i sramnim namještenim tenderima tokom korona nabavki, bahaćenju sa povećanjem budžetske stavke predsjednika RS na nevjerovatnih 56 miliona KM, nepotizmu i korupciji kroz sistem javnih nabavki, gdje se stotine miliona KM baca u ruke nekoliko povlaštenih porodica“, pita Borenović.
Zanimljivo je da je o kleptokratiji u BiH 2020. godine u svom komentaru za Deutsche Welle (DW) pisala i njemačka diplomatkinja Gudrun Steinacker.
„U BiH i regionu su se učvrstile hibridne demokratije, kleptokratije i mafijaške države. Tu će se teško nešto promijeniti dok su Evropskoj uniji takve ‘elite’ potaman“, navodi se u ovom komentaru.
(Kleptokratija je, inače, izraz kojim se opisuje stanje u državi u kojoj je korupcija najviših političkih institucija dovedena do nivoa kada vlast postoji samo zarad lične dobiti pojedinaca i stranaka koji je čine, a na račun šire populacije i često bez sakrivanja. Kleptokratije se obično vezuju za iskvarene oblike autoritarnih vlasti, posebno diktature, oligarhije, vojne hunte i oblike autokratskih i nepotističkih vlasti u čiji rad nije moguće imati uvid, zbog mogućnosti kleptokrata da upravljaju kako prilivom tako i raspodjelom državnih sredstava).
ULOGA MMF-a
Stav predstavnika MMF-a u BiH i ne čudi s obzirom da se samo šest dana prije ove izjave Jewellsastao s novim ministrom finansija u Vijeću ministara BiH Zoranom Tegeltijom (SNSD) koji ga je očigledno dobro informisao o stanju u BiH. Vijeće ministara, kojim je u prethodnom mandatu predsjedavao Tegeltija, nije uradilo ništa kako bi se barem napravila analiza o uticaju energetske krize na bh. ekonomiju, ali i građane.
Stav MMF-a u principu ne čudi, jer se radi o finansijskoj instituciji koju jedino zanima profit i da država sa kojom posluje može da im vraća kredite koje im daje.
Međutim, ovdje se postavlja pitanje njihovog „poslovanja“ s nekim za koga se zna ili pretpostavlja da je korumpiran, pa se s tim u vezi postavlja pitanje saučesništva.
A do koje je mjere to problem pokazuju i svi podaci Transparency International u BiH (TI BIH) o tome da je BiH jedna od najkorumpiranijih zemalja u Evropi.
„Korupcija bez sumnje predstavlja jedan od najvećih ako ne i najveći problem BiH. Naprosto zato što se bez rješavanja problema sveprisutne korupcije ne može provesti niti jedna istinska reforma. Kako reformisati obrazovanje ako se diplome prodaju kao na pijaci, ili javnu upravu ako je isključivi kriterij zapošljavanja stranačka pripadnost? I tako redom. Opšte je poznato da se stanje u BiH ubrzano pogoršava kada je u pitanju korupcija. Prema posljednjem Indeksu percepcije TI, objavljenom prošlog mjeseca, BiH je svrstana globalno u red zemalja koje ubrzano propadaju zbog korupcije, rangirana je kao najgora u regionu zapadnog Balkana i treća najgora u Evropi poslije Rusije i Ukrajine“, ističe Srđan Blagovčanin, predsjedavajući TI BiH.
Prema njegovom mišljenju, nema nikakve sumnje na kome leži odgovornost za takvo stanje.
„Svi to znamo. Etnonacionalne kleptokratske elite, što je fin i politički korektan termin, ustvari se radi o beskrupoloznim razbojnicima spremnim na sve. Važno je napomenuti da politička volja za borbu protiv korupcije u BiH od rata naovamo nije nikada postojala. Sve antikorupcijske reforme, od uspostave pravosuđa i agencija za provođenje zakona i antikorupcijske agencije na državnom nivou, desile su se nametanjem ili pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice“, podsjeća Blagovčanin.
Nestajanje javnih sredstava u BiH je postalo normalno agregatno stanje kao isparavanje vode u toplim danima. Navesti ćemo samo jedan primjer.
Za puteve i autoputeve u BiH građani su u posljednjih 16 godina izdvojili više od 15 milijardi KMkroz akcize na gorivo i druge načine oporezivanja, a zauzvrat su dobili tek nešto više od 220 kilometara autoputeva. Kada se ovo preračuna, ispada da je kilometar autoputa u BiH koštao 68 miliona KM, što je skoro pet puta više od evropskih standarda.
Prema Blagovčaninu, ipak ne bi bilo korektno okrivljivati međunarodnu zajednicu za potpunu devastaciju institucionalnog okvira i zarobljavanje države.
„Kada je MMF u pitanju, ja se slažem sa njima da nije problem u visini PDV i akciza, problem je što se gigantski dio onog što se tako prikupi najprostije rečeno pokrade. Ipak i ono što nazivamo neprecizno međunarodna zajednica snosi svoj dio odgovornosti. Njihovu odgovornost prije svega vidim u zanemarivanju institucionalnih procesa i civilnog društva. Umjesto toga, oni su se suviše često odlučivali na dilove i pregovore iza zatvorenih vrata sa političkim liderima. To dakako ne vodi nikuda, a pogotovu ne uspostavi demokratskih procesa u punom kapacitetu“, kaže Blagovčanin.
Krađa je postala prirodno stanje u BiH i kao rak koji je metastazirao ulazi u svaku poru bh. društva. Podsjećamo i da su posljednji opšti izbori u BiH, iako je bilo brojnih primjera neregularnosti, priznati kako od domaćih tako i od međunarodnih institucija. U TI BiH tu takođe vide odgovornost međunarodne zajednice.
„Odgovornost međunarodne zajednice takođe je i u tome što još uvijek postoji institucija visokog predstavnika, koja se sa imenovanjem gospodina Schmidta na tu funkciju pretvorila u potpunu lakrdiju, koja ne samo da ne rješava probleme već kreira nove. Ne postoji primjer u modernoj istoriji da je neizabrani autoritet mijenjao ustav bilo gdje u svijetu u savremenoj istoriji na dan izbora. I onda otuda ne čudi što na lokalnim izborima u Tuzli neki dan imate izlaznost birača tek nešto iznad 20 posto. Dakle, građani ne vjeruju više nikome, prevareni su previše puta u zadnjih nekoliko decenija“, zaključuje Blagovčanin.
Ovakvi potezi međunarodnih predstavnika čini se da vode daljem obeshrabrivanju građana BiH koji misle da ne mogu promijeniti ništa ni na izborima ni na bilo koji drugi način te bolju budućnost jedino vide u odlasku iz zemlje. Oni koji su skloni raznim teorijama zavjere, sada će samo dobiti potvrdu teoriji da domaći političari sve što rade – rade uz podršku međunarodne zajednice.