Aktivisti neformalne grupe građana “Zaštitimo izvore Mandeka” namjeravaju u narednim danima podnijeti tužbu Općinskom sudu u Livnu i pokrenuti upravni spor protiv najodgovornijih zvaničnika Vlade Kantona 10, Gradske uprave Livna, članova Komisije za koncesije, te direktora i suvlasnika firme “Lara Natural” d.o.o. Livno zbog planirane eksploatacije podzemnih voda na području Livna.
Krivičnu prijavu protiv bivših ministara gospodarstva Dijane Puzigaće i Miloša Bauke, te službenika istog ministarstva Mate Šiška, Josipa Sužnja i još nekoliko osoba, a zbog sumnje u zloupotrebu položaja, kažu aktivisti grupe za InfoRadar, podnijeli su još u maju prošle godine, livanjskom i federalnom Tužilaštvu.
– Imali smo naznake od strane tužiteljice u Livnu da će sve biti riješeno u našu korist veoma brzo, ali ništa konkretno se nije dogodilo od tada. Čak je govorila i da će biti podignuta optužnica protiv određenih ljudi, ali ni do toga nije došlo. Samo kažu da se istraga provodi, pojašnjavaju aktivisti ove neformalne grupe.
Saslušanje svjedoka
U livanjskom Tužilaštvu su za InfoRadar kazali da se predmet nalazi u fazi provjere navoda iz dostavljene krivične prijave.
– Poduzimaju se radnje prikupljanja materijalnih dokaza i vrši saslušavanje svjedoka koji bi mogli imati saznanja vezano za predmetni događaj. Postupajući tužitelj je 03.08.2023. godine Federalnoj upravi policije uputio Nalog za poduzimanje istražnih radnji u kojem nalogu je sadržano više radnji koje je potrebno poduzeti, a koje se odnose na prikupljanje materijalne dokumentacije i saslušanje svjedoka. Federalna uprava policije je dana 31.01.2024. godine, ovom Tužiteljstvu dostavila Izvještaj o poduzetim mjerama i radnjama u kojem se između ostalog navodi da je na okolnosti iz kaznene prijave saslušan određeni broj svjedoka te da je prikupljen veći broj materijalnih dokaza. Postupajući tužitelj trenutno vrši analizu prikupljenih dokaza te će po izvršenoj analizi, ovisno o rezultatima iste, odlučiti o poduzimanju dodatnih istražnih mjera i radnji, sukladno Zakonu o kaznenom postupku FBiH, nakon čega će donijeti odgovarajuću tužiteljsku odluku, rečeno nam je u Tužilaštvu.
Iako smo od čelnika Vlade i Gradonačelnika Livna, tražili očitovanje na cijeli slučaj, nismo ga dobili do objavljivanja ovog teksta.
U naselju Vidoši u blizini jezera Mandeka planirana je eksploatacija podzemnih voda u industrijske svrhe, što bi dovelo do izvjesnog nestanka pitke vode za mještane ove mjesne zajednice, ali i ostalih naselja nizvodno.
Protesti građana Livna protiv nezakonitih istraživanja i bušenja u blizini izvorišta pitke vode su započeti 2018., a posljednji protesti su organizovani krajem augusta 2022. kada su pripadnici specijalne policije u selu Megdan nasilno pokušali omogućiti teškim strojevima da započnu istraživanje.
Ključni problem po mišljenju mještana je sporna procedura odobrenja koncesije za istraživanje i eksploataciju vode privrednom društvu “Dže-Co” Livno. Proceduru je provodilo resorno kantonalno ministarstvo od 2006. i provedena je u suprotnosti Zakona o koncesijama. Nije provedena Javna rasprava niti je traženo mišljenje mještana sa tog područja, te su planirana istraživanja na privatnim parcelama.
Prijenos koncesije sa privrednog društva “Dže-Co” na privredno društvo “Lara Natural”, tvrde aktivisti grupe Zaštitimo izvore Mandeka, nije obavljeno u skladu sa Zakonom i Ugovorom o koncesiji u kojem ne stoji mogućnost prenosa koncesije, a i rokovi za početak istražnih radova su prolongirani.
Promjenom investitora, lokacija istraživanja se mijenja u prostor između glavna tri izvorišta vode, u privatne parcele bez raspave i dopuštenja vlasnika parcela. U julu 2022. godine nadležni Sud donosi presudu kojom omogućava koncesionaru obavljanje istražnih radnji na koju su predstavnici ministarstva pravde podnijeli apelaciju Ustavnom sudu FBiH. Neformalna grupa građana Zaštitimo izvore Mandeka je početkom 2023. godine zajedno sa 170 građana predala inicijativu županijskoj Vladi i Ministarstvu gospodarstva sa zahtjevom za preispitivanje i raskid Ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju vode.
Mještani koji žive u blizini jezera Mandek, u regiji Livna, su u ljeto 2022. svojim tijelima spriječili početak bušenja obližnjih izvorišta pitke vode, dok su pripadnici specijalne policije pokušali omogućiti početak eksploatacije.
Sve nadležne kantonalne i federalne institucije su pismeno potvrdile da projektna dokumentacija, vodni akti, studija utjecaja na okoliš – ne postoje. Bez obzira na to dolazi do prenosa koncesije sa privrednog društva “Dže-Co” na privredno društvo “Lara Natural”, što je u suprotnosti i sa Zakonom i Ugovorom o koncesiji.
U svojoj borbi, mještani su imali podršku predstavnika nevladinog sektora poput CCI-a, AArhus centra i Transparency international BiH. Pravna savjetnica iz centra Aarhus ističe da se radi o “prilično kompliciranom i netransparentnom slučaju“.
Prva pobjeda
– Kada su u pitanju procedure ishodovanja dozvola – upravo iz tog razloga i namjeravamo pokrenuti tužbe protiv odgovornih lica. Nakon pokretanja tužbi, presude možemo očekivati u narednih godinu dana, te smatramo da je pozitivan ishod nužan ako će sud postupiti u skladu sa načelima pravičnosti, zakonitosti i zaštite javnog interesa, a što je njegova zakonska obaveza, kaže Kreševljaković.
Dodaje da od Tužilaštva u Livnu očekuje da će podignuti optužnicu protiv odgovornih lica.
– Dostavili smo im dovoljno dokaznog materijala iz kojeg proizilazi osnovana sumnja da su osumnjičeni odgovorni za počinjeno krivično djelo za koje se sumnjiče, ističe naša sagovornica iz AArhus Centra.
U februaru ove godine na redovnoj sjednici Gradskog vijeća Livno većina vijećnika su izglasali Zaključak o poništenju suglasnosti Općinskog vijeća iz 2010. godine o davanju suglasnosti za dodjelu koncesije za eksploataciju i istraživanje vode na lokaciji “Poljane” u Livnu, te su tako mještani izborili prvu institucionalnu pobjedu na putu da trajno zaštite svoje izvore pitke vode.
Aktivisti dodaju da pomenuti Zaključak nije ispunjen, te naglašavaju da očekuju da Vlada kantona 10 raskine štetni koncesijski ugovor kako bi se prestali puniti džepovi lokalnih tajkuna.
