Institucionalne blokade, nastavak secesionističke retorike i zastoj u evropskim integracijama među ključnim su upozorenjima u izvještaju koji je Louis Crishok dostavio Ujedinjenim narodima. Milorad Dodik odbacio je ocjene OHR-a i zatražio poništavanje odluka visokih predstavnika.
Vršilac dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Louis Crishock dostavio je generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda i članicama Vijeća sigurnosti UN-a izvještaj o stanju u BiH, u kojem je posebno upozorio na institucionalne opstrukcije i političko djelovanje vlasti Republike Srpske.
Izvještaj obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine, a Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi o njemu raspravljati 30. oktobra. Na istoj sjednici očekuje se i glasanje o rezoluciji kojom bi mandat mirovne misije Evropske unije u BiH, EUFOR Althea, bio produžen za još godinu dana.
Crishock neće prisustvovati raspravi.
U dokumentu su izdvojene tri ključne teme: Opći izbori održani 4. oktobra, reakcije na smrt pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te nastavak blokade državnih institucija.
Prema izvještaju, direktni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, izraženi početkom 2025. godine, tokom posljednjih šest mjeseci bili su manje intenzivni. Međutim, Crishock upozorava da su institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika nastavljene, prvenstveno iz krugova vlasti Republike Srpske.
Blokade u Vijeću ministara BiH i parlamentarnim tijelima, prema njegovoj ocjeni, ograničile su zakonodavne aktivnosti, usporile imenovanja i osiguravanje finansijskih sredstava te otežale popunjavanje radnih mjesta u institucijama.
Posebno je istaknuto da vlasti RS-a nastavljaju ignorirati odluke državnih pravosudnih institucija, uključujući obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini.
„Ove trajne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost ispunjavanja zakonskih obaveza te usporavaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih struktura u Republici Srpskoj, one idu u prilog scenariju de facto razdvajanja“, navodi se u izvještaju.
Među ključnim neriješenim pitanjima ostaju državna i vojna imovina, stabilno i predvidljivo finansiranje institucija BiH te usvajanje zakona potrebnih za nastavak evropskih integracija.
Iako je Vijeće ministara BiH redovno održavalo sjednice, u izvještaju se navodi da je jedini usvojeni zakon u posmatranom periodu bio budžet za 2026. godinu.
OHR ocjenjuje da je praksa neupućivanja zakona u parlamentarnu proceduru bez punog konsenzusa u Vijeću ministara „više puta i sistematski korištena kao alat za institucionalnu opstrukciju“.
Dogovor nije postignut ni o zakonima o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i sudovima, koji se u izvještaju navode kao uslov za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom. Izostala je i saglasnost o imenovanju glavnog pregovarača.
Značajan dio dokumenta posvećen je Općim izborima održanim 4. oktobra 2026. godine.
Preliminarni rezultati, prema Crishockovoj ocjeni, ukazivali su na nastavak dominacije etnički orijentiranih političkih stranaka, uz očekivanje dugotrajnih pregovora o formiranju vlasti.
Na izborima su prvi put na cijeloj teritoriji BiH korištene nove izborne tehnologije, uključujući elektronsku identifikaciju birača i uređaje za skeniranje glasačkih listića.
Prema izvještaju, sistem je funkcionirao bez većih poteškoća, omogućio bržu objavu preliminarnih rezultata i doprinio transparentnosti izbornog procesa.
Poseban dio izvještaja odnosi se na reakcije nakon smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je, kako se navodi u dokumentu, preminuo 27. augusta 2026. godine.
Crishock upozorava da su događaji nakon njegove smrti ponovo otvorili duboke podjele povezane s ratom u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
U Srbiji i Republici Srpskoj, prema izvještaju, održane su komemoracije i javna okupljanja te su zabilježeni izrazi podrške Mladiću. Pojedini događaji uključivali su veličanje njegovog lika, kao i negiranje ili umanjivanje zločina za koje je osuđen.
Milorad Dodik je, prema izvještaju, ostao centralni politički akter. U postizbornom obraćanju obećao je kontinuitet politike SNSD-a i ponovio namjeru da RS-u vrati nadležnosti u oblastima odbrane, kontrole granica, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja te da ograniči ovlasti državnog pravosuđa.
Najavio je i inicijativu za usvajanje novog ustava RS-a 9. januara. U izvještaju se podsjeća da je raniji pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava proglašen neustavnim.
Crishock navodi da je Dodik nastavio promovirati narativ o nemogućnosti mirnog suživota Bošnjaka i Srba, pozivajući se na „sukob civilizacija“, te nagovještavati otcjepljenje ukoliko njegovi politički ciljevi ne budu ostvareni.
U dokumentu se izdvaja i Dodikova izjava od 12. maja, kada je ponovio da bi nametanje zakona o državnoj imovini odmah pokrenulo otcjepljenje RS-a.
Narodna skupština RS-a u maju i julu usvojila je dvije deklaracije kojima se traže zatvaranje OHR-a, poništavanje postdejtonskih reformi i raspodjela državne imovine entitetima.
U izvještaju se navodi i da je NSRS 9. jula izmijenio Krivični zakonik RS-a, propisujući za javno isticanje i veličanje zastava i simbola Armije RBiH zatvorsku kaznu do tri godine, odnosno do pet godina ako je narušen javni red.
Prema ocjeni iz izvještaja, te izmjene krše državne zakone, a razmatra ih Ustavni sud BiH.
Izdvojeno je i potpisivanje novog memoranduma o saradnji MUP-a RS-a s moskovskom policijom 23. juna. Budući da tekst memoranduma nije objavljen, u izvještaju se navodi da ostaje otvoreno pitanje njegove usklađenosti s ustavnim i pravnim okvirom.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik odbacio je Crishockove ocjene, tvrdeći da izvještaj sadrži netačne informacije i političke kvalifikacije.
„Izvještaj OHR-a dostavljen Vijeću bezbjednosti UN pun je netačnih informacija, proizvoljnih kvalifikacija i otrcanih političkih floskula. Još jedan proizvod ‘resavske škole’, odnosno prepisivanja starih izvještaja, recikliranja istih optužbi protiv Republike Srpske i uporno predstavljanje političkih konstrukcija kao činjenica. Takav dokument nije ozbiljan doprinos razumijevanju prilika, već nastavak jednostrane političke agende“, naveo je Dodik.
OHR je opisao kao instrument stranog protektorata, osporavajući legitimitet njegovog djelovanja.
„OHR je decenijama instrument stranog protektorata, čije djelovanje otvara suštinska pitanja suvereniteta, vladavine prava i demokratskog legitimiteta institucija. Nema demokratije, o kojoj uporno pokušavaju da nam drže lekcije, tamo gdje neizabrani stranac sebi prisvaja pravo da bude iznad parlamenata, ustava i volje građana, i UN“, poručio je.
Od Vijeća sigurnosti UN-a zatražio je poništavanje odluka visokih predstavnika.
„Očekujemo da Savjet bezbjednosti poništi sve nametnute odluke Kristijana Šmita, Valentina Incka i drugih čije odluke nisu prošle parlamentarnu proceduru, niti su dobile legitimitet demokratski izabranih predstavnika. Takođe očekujemo da sve takve odluke proglase ništavnim i stave van pravnog prometa jer predstavljaju izrugivanje pravu. To je suština problema koji se ne može prikriti nikakvim izvještajima i političkim opravdanjima“, naveo je Dodik.
