U znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana Prijedora i okoline, nekoliko organizacija predvođenih predstavnikom roditelja ubijene djece Prijedora Fikretom Bačićem, danas obilježavaju Dan bijelih traka.
Iako svake godine obilježavanju prisustvuje nekoliko hiljada građana Prijedora, za ovogodišnji Dan bijelih traka zbog pandemije koronavirusa odobreno je okupljanje do 50 osoba.
Bačić naglašava da će samo obilježavanje biti simbolično, kao i svake godine, mirnom šetnjom i polaganjem cvijeća za 102 ubijene djece iz Prijedora, ali da je poruka koju žele poslati vrlo snažna, a to je ukazati svim institucijama, domaćim i međunarodnim, da vlasti Republike Srpske još uvijek diskriminiraju povratnike te da oni nemaju ista prava kao i građani srpske nacionalnosti.
“Nemamo pravo da postavimo spomen obilježje našoj ubijenoj djeci, iako su oni izgradili desetine bez ikakvih argumenata ili dokaza”, kaže Bačić.
On je pozvao sve institucije i ustanove da 31. maja na prozorima ili vozilima istaknu bijele čaršafe u znak solidarnosti s Prijedorčanima koji su 1992. godine morali nositi bijele trake na svojim rukavima i označavati svoja domaćinstva.
U Prijedoru će obilježavanju prisustvovati predstavnici organizacija “Kvart”, “Jer me se tiče”, “Oštra nula” te još nekoliko prijateljskih organizacija. Dan bijelih traka biće obilježen i u Sarajevu, Kaknju, Tuzli, u Zagrebu te u Holandiji, Švedskoj, Norveškoj i Francuskoj.
Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša Mirsad Duratović podsjetio je da su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice” glasio je poziv na radiju.
Duratović je rekao kako je prvi put nakon Drugog svjetskog rata naređeno da se na takav način obilježi jedna etnička zajednica koja je, istakao je, sistemski odvođena u logore Omarska, Trnopolje i Keraterm te ostale logore, koje je mali broj njih preživio.
Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.
