DANAS SJEDNICA NS RS: Republika Srpska uvodi cenzuru i otvara lov na novinare

Ukoliko dođe do uvođenje ovog zakona, što se može očekivati s obzirom na većinu koju Dodik i njegova stranka SNSD imaju u entitetskom parlamentu, to neće biti samo udar na ionako mali broj medija u ovom entitetu koji kritički pišu o vlasti, već i na EU i Ameriku, ali i sve građane koje ne misle kao vladajuće kleptokratske elite

Kleveta i uvreda biće krivično djelo ukoliko Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvoji Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske koji je na dnevnom redu današnje sjednice Narodne skupštine.

Pokušaj predstavnika medijske zajednice i nevladinog sektora da na sastanku u Banjaluci 13. marta uvjere šefove poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini da povuku ovaj zakon nije dao rezultata.

DODIK ŽELI OSIGURATI I NAREDNE IZBORE

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, istakao da osim medija  i građani mogu biti dovedeni u neugodan položaj ukoliko zakon prođe i da im mogu prijetiti ogromne novčane kazneukoliko nešto kažu u kafani, lajkuju ili podijele nečiji status na društvenim mrežama.

“Imamo utisak da neki šefovi poslaničkih klubova kao ni sam ministar nisu ni pročitali zakon. Bili su iznenađeni pojedinim članovima. Čini se da je odluka donesena od strane nekog ko je iznad njih”, rekao je Vukelić.

Čak je i premijer RS Radovan Višković 10. marta izjavio da se ne slaže sa pojedinim dijelovima teksta nacrta ovog zakona.

“Ne tvrdim nijednog momenta da je to savršen zakon. Već sada uviđam neke elemente koje treba korigovati. Ne slažem se ni da novčane kazne budu u tom rasponu”, kazao je Višković.

Premijer RS Višković u društvu ministra Čubrilovića (Photo: Dejan Rakita/PIXSELL)

Iako je Vlada Republike Srpske, koja je usvojila ovaj zakon, saopštila da se on donosi u interesu javnosti, jasno je da se iza ovog krije uvođenje cenzure u ovom bh entitetu. Teoretičari medija cenzuru najčeće dijele u dva tipa: preventivnu i suspenzivnu.

Preventivna, a odnosi se na pregledavanje novinarskih materijala prije objavljivanja, je već odavno uvedena u Republici Srpskoj u medijima koje finansira Vlada RS, (RTRS i SRNA). Sada se uvodi i suspenzivna cenzura koja predstavlja reagovanje cenzorskih centara političke moći i stavljanje autorasadržaja pod udar zakona i pritisak zbog objavljenog materijala.

Ovo je bilo očekivano, jer je kriminalizaciju klevete još u novembru prošle godine najavio lider SNSD-a Milorad Dodik.

“Zakoni o lažima i klevetama donose se da se popravi atmosfera u kojoj se nalazimo. Ovi zakoni bit će rigorozni”, kazao je tada Dodik.

Jedan od mogućih razloga što je neposredno nakon opštih izbora u BiH Dodik najavio donošenje ovog zakona je tijesna i vrlo sumnjiva pobjeda na predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, ali i želja da se već sada osigura pobjeda na narednim izborima.

“Nije problem da govorite istinu i svakome treba omogućiti da govori istinu, ali ova količina laži, podmetanja i izmišljanja u javnom prostoru totalno je zgadila i mentalno opteretila značajan dio stanovništva i to je na kraju nešto što je došlo sa strane. Ali na toj strani tamo imaju zakoni koji to zabranjuju, a nama nisu dali prije nekoliko godina da to uvedemo, ove godine ćemo to uraditi, neka se buni ko god hoće”, rekao je Dodik.

KAZNE DO 100.000 KM

Iako nije objasnio koji to mediji lažu i podmeću, iz ove izjave se može iščitati da se radi o medijima koji nisu pod njegovom kontrolom, odnosno o onima koji se bore na tržištu ili žive od donacija za određene projekte koji se najviše finansiraju iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Ukoliko dođe do uvođenje ovog zakona, što se može očekivati s obzirom na većinu koju Dodik i njegova stranka SNSD imaju u entitetskom parlamentu, to neće biti samo udar na ionako mali broj medija u ovom entitetu koji kritički pišu o vlasti, već i na EU i Ameriku, ali i sve građane koje ne misle kao vladajuće kleptokratske elite.

U uvjeravanje javnosti i medija od strane predstavnika Vlade RS kako ovaj zakon nije usmjeren protiv medija teško se može povjerovati. U svim članovima Nacrta ovog zakona se navode i mediji.

Član 208b, koji se odnosi na klevetu, (stav1) vrlo je jasan.

“Ako je djelo iz stava 1. ovoga člana učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 15.000 KM do 80.000 KM (stav 2.) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM (stav 3)”, stoji u Nacrtu.

Milorad Mitrović, magistar pravnih nauka i sekretar Sindikata uprave RS, smatra da su izmjene Krivičnog zakonika preuranjene i da nisu zasnovane na ozbiljnoj analizi. 

Mitrović: U RS već je na snazi Zakon o zaštiti od klevete koji na detaljniji i znatno kvalitetniji način reguliše ova pitanja (Foto: Siniša Pašalić/Ringier)

“Iz predloženog teksta nacrta može se zaključiti da obrađivač nije uobzirio rješenja koja već ima u pravnom sistemu Republike Srpske. Izvršenjem dijela klevete i uvrede vrijeđa se, prije svega, lični interes i zaštita ovih vrijednosti je pružena kroz naknadu nematerijalne štete u parničnom postupku. U Republici Srpskoj je na snazi Zakon o zaštiti od klevete koji na detaljniji i znatno kvalitetniji način reguliše ova pitanja”, podsjeća Mitrović.

Izmjene zakona obiluju dosta uopštenim i nepreciznim formulacijama koje mogu dovesti do ozbiljnih posljedica.

“Ko uvrijedi drugoga, kazniće se novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM. Ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informisanja ili na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 10.000 KM do 50.000 KM”, stoji u Nacrtu Zakona.

Ispada da ako bi Milorad Dodik uvrijedio nekoga, a što često voli da radi  novinarima ili novinarkama, po ovom zakonu bio kažnjen do 20.000 KM, dok bi mediji koji to prenesu mogli biti kažnjen do 50.000 KM.

Predviđene kazne u ovom zakonu se kreću i do 100.000 KM, što će za posljedicu imati uvođenje ne samo cenzure u medije, već, a šta je još pogubnije, i auto-cenzure kod novinara. Većina medija u Bosni i Hercegovini jedva preživljava pa bi nekoliko ovakvih kazni za većinu značilo i gašenje tog medija.

OGRANIČAVANJE SVIH SLOBODA I PRAVA

Da podsjetimo, na sličan način vlasti Republike Hrvatske su ugasile sjajni satirično-politički tjednik Feral Tribune. Početak je bio nametanje 50% poreza na prometa namijenjenog pornografskim magazinima (ako se može porfnografijom nazvati karikatura golišavih predsjednika Franje Tuđmanai Slobodana Miloševića zagrljenih u krevetu). Nakon toga donesen je zakon u kojem stoji da je javna kritika najviših dužnosnika kažnjivo djelo, što je dovelo do velikog broja sudskih postupaka i novčanih kazni, pa se Feral finansijski iscrpljen na kraju ugasio.

Stav dobrog dijela medija, civilnog sektora, pravnih eksperata u Republici Srpskoj je jedinstven, da kriminalizacija uvrede i klevete predstavlja udar ne samo na medije, već i na sve građane jer se ograničava sloboda govora.

“Ovo je samo nastavak matrice ponašanja koja u Republici Srpskoj služi za to da se ograniče slobode izražavanja, da se svi mediji ukalupe i da svi u tim medijima imaju isto mišljenje i da novinari postanu portparoli političkih partija. Sramotno je okrivljavanje samih novinara da su sami sebi uništili automobile, i to upućuje na ne samo utišavanje medijskih sloboda, nego na to da u Republici Srpskoj smije da se čuje samo jedan glas, koji će biti i izvršna i zakonodavna i sudska vlast, a to je glas predsjednika Republike Srpske“ izjavio je za portal Buka Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.

Profesor Miodrag Živanović izrazio je zabrinutost što većina u BiH ćuti.

“Ćute oni koji bi ponajprije trebali i morali govoriti, akademije nauka, univerziteti, fakulteti, šef države, nebrojeni politički funkcioneri, mladi… Doduše, jedna trećina šefa naše države, obratila se javnosti i podržala je pomenute zakone”, kaže Živanović.

Živanović: Ćute oni koji bi morali govoriti

A upravo gromoglasna šutnja akademske zajednice u RS je zabrinjavajuća. To što šute članovi Akademije nauka i umjetnosti RS nije neobično jer je čine ljudi koji su samo produžena ruka vlasti. Problem jesu ini asistenti, docenti i profesori javnih univerziteta prije svega onog banjalučkog. Ne oglašavaju se nastavnici ni na katedri žurnalistike, ni političkih nauka ni prava. Ne oglašavaju se ni ini doktori i magistri koji su na glasnom zagovaranju zaštite ljudskih prava profitirali, dobivši i Fulbrajtove i Humboltove stipendije. Po njima „pozornica“ za demokratske istupe ipak je sigurnija u SAD-u ili Njemačkoj nego ovdje gdje se ta ljudska prava i slobode u kontinuitetu krše i ugrožavaju.

Ne upuštajući se u analizu zakonskih rješenja reagovala je i opozicija u ovom bh. entitetu, no već sada je jasno da negodovanje nije dovoljno da Vlada RS nacrt izmjena KZRS povuče iz rasprave u Narodnoj skupštini. Primarni razlog je što opozicioni poslanici u svojim rukama nemaju ključ odlučivanja, a već sama činjenica da se nisu upustili u stručnu/pravnu analizu zakonskih rješenja jasno daje do znanja da su zabavljeni više vlastitim problemima, nego brigom za slobodu javne riječi.

To je bilo vidljivo iz komentara Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke i predsjednika gradskog odbora PDP-a. Naime, umjesto decidnog izjašnjavanja o najavi kriminalizacije klevete, Stanivuković prvo najavljuje da će PDP zahtijevati da se novinarima dodijeli status službenog lica, pa onda razmatraju drugi zakoni koji bi se ticali medijskih prava i sloboda.

Ono što banjalučki gradonačelnik svjesno prešućuje jeste da u RS ne postoji politička volja da novinari budu zaštićeni kao službena lica. Potom prvo izjavljuje kako na najavljene izmjene KZ-a treba amandmanski djelovati, a onda se predomisli pa poručuje da ih treba povući iz parlamentarne procedure.

UOBIČAJENO LETARGIČNA OPOZICIJA

Stanivukovićevi politički potezi samo su kontinuitet ponašanja nakon okončanja opštih izbora i poraza Jelene Trivić, potpredsjednice PDP-a i zajedničke opozicione kandidatkinje za predsjednicu RS-a. Ipak treba istači da su, za razliku od Stanivukovića, krajnje jasni o pogubnim posljedicama kriminalizacije klevete bili lider PDP-a Branislav Borenović i šef poslaničkog kluba te stranke u Narodnoj skupštini RS Igor Crnadak.

“Ovo je kontinuitet bahatosti, primitivizma, obračuna čovjeka koji će i naredne četiri godine biti vladar BiH sa političkim neistomišljenicima i ljudima iz medija. To osuđujemo i borimo se protiv toga. Sada tek vidimo koliko je bilo važno ono naše insistiranje na formalnoj pobijedi Jelena Trivić za predsjednika Republike Srpske“, ocijenio je Borenović.

„Sada je jasno da je namjera režima da u ovaj sistem, koji već drži u svojim kandžama, uvede još rigidnije zakone kada su u pitanju kriminalizacija klevete i uvrede, ali iz nacrta izmjena Кrivičnog zakonika RS proizilazi nemir i velika nesigurnost kod građana Republike Srpske“, dodao je Crnadak, koji posebnim problemom smatra „okupirano pravosuđe“.

I vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Milan Miličević najavio je da će se ova stranka boriti svim legitimnim sredstvima protiv kriminalizacije klevete i svih oblika pritisaka na novinare i medije.

No i sam SDS, koji je suočen sa unutarstranačkim frakcijama, ali i žestokom borbom za Bijeljinu, malo toga može učiniti u mobilizaciji javnosti kako bi se izvršili pritisci na Vladu RS da se sporne zakonske odredbe povuku iz parlamentarne procedure.

Kada se podvuče crta, iznad koje ostaje otuđena od građana akademska zajednica, razjedinjena i sobom zabavljena opozicija, i ima u vidu da prema istraživanjima koje godinama provodi Fondacija Freidrich Ebert, prema kojim svaki četvrti građanin BiH smatra da je novinare povremeno potrebno „batinama disciplinovati“, jasno je građanskog otpora na institucionalno gušenje i kažnjavanje slobode govora neće biti.

Danas sjednica Narodne skupštine RS (Photo: Dejan Rakita/PIXSELL)

Zbog toga se može očekivati da će NS na ovom zasjedanju usvojiti Izmjene i dopune Krivičnog zakonika, koji će ići u javnu raspravu. Zakon će se možda moći malo popraviti, ali će to značiti vraćanje u 2001. godinu, kada je klevata bila definisana kao krivično djelo u Krivičnom zakoniku RS.

Prema tom zakonu mogli ste za klevetu, odnosnu uvredu časti i ugleda građanina,  biti novčano kažnjeni ili kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine. Ovaj dio Krivičnog zakonika je ukinut kada je 2001. usvojen Zakon o kleveti.

Novi zakon ne predviđa eksplicitno zatvorske kazne, ali s obzirom na visine kazne koje se predviđaju, oni koji ne mogu platiti novčanu kaznu, a to će biti većina, idu sigurno u zatvor.

Erduan KATANA
Erduan KATANA
Bosanskohercegovački novinar, nekadašnji dopisnik Radija "Slobodna Evropa".

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI