DODIK ZAZIVA NOVE PODJELE SVIJETA: Velike ambicije iz malog predsoblja Kremlja, s olovkom nad Balkanom

Kalabuhov je izjavio kako naša zemlja ima pravo odlučiti hoće li biti članicom NATO-a, ali je upozorio kako i Moskva zadržava pravo reagirati na takvu mogućnost u skladu svojim interesima

Da Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH godinama, i riječima i postupcima, radi na razaranju bića Bosne i Hercegovine nije nikakva vijest.

Njegova retorika i ine blokade donošenja odluka na državnom nivou, kroz korištenje mehanizma zaštite vitalnih entitetskih interesa, ali i podrška koju je dobio svesrpskim konsenzusom u blokadi rada državnih institucija, dovele su ga u poziciju stavljanja pod sankcije SAD-a i Velike Britanije.

O Dodiku  se raspravljalo i targetiralo ga kao ozbiljnu prijetnju po suverenitet BiH pred Generalnom skupštinom UN-a, Evropskim parlamentom, njemačkim Bundestagom.

No sve to nije rezultiralo promjenom retorike i političkih aspiracija lidera SNSD-a. Naprotiv, od početka ruske agresije na Ukrajinu one su još žešće, a podršku za to otvoreno dobiva od visokih ruskih zvaničnika.

DODIKOVO ZAZIVANJE NOVE PODJELE SVIJETA

Na tom fonu su i njegove posljednje izjave u kojima, nakon okončanja, kako je rekao „sukoba u Ukrajini“, zaziva novu blokovsku podjelu svijeta i otvoreno priželjkuje da BiH bude novo razmeđe vojnih i političkih interesa istoka i zapada.

U intervjuu za RTRS Dodik je ustvrdio da je tokom razgovora s Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu kazao: „Predsjedniče, molim vas, ovo će se završiti tako što će se veliki negdje dodirnuti i reći više smisla nema za ratovati, da podijelimo interesne sfere, nemojte nas ostaviti“.

Da li je Dodik zaista od Putina tražio da Rusija podrži raspad BiH, da li je takva obećanja i dobio nije poznato. Ali treba imati u vidu da je Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u BiH, od početka agresije njegove zemlje na Ukrajinu u nekoliko navrata izrekao ozbiljne prijetnje po teritorijalni suverenitet i integritet naše države u slučaju da BiH nastavi svoj put ka članstvu u NATO alijansi.

Kalabuhov je izjavio kako naša zemlja ima pravo odlučiti hoće li biti članicom NATO-a, ali je upozorio kako i Moskva zadržava pravo reagirati na takvu mogućnost u skladu svojim interesima.

“Ako ona (BiH) odluči da bude članica bilo čega to je unutarnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija. Na primjeru Ukrajine mi smo pokazali što očekujemo. Ako bude prijetnja, mi ćemo reagirati“, zaprijetio je ruski ambasador u BiH.

Komentirajući Dodikove tvrdnje o razgovoru s Putinom, geopolitički analitičar i dugogodišnji diplomata Hajrudin Somun naveo je da se to ne spominje nigdje u zvaničnom saopštenju iz Kremlja.

„To je ono što Dodik očekuje od Putina i Rusije. Imaju običaj tako mali nacionalni lideri da kad ih u predsobljima prime šefovi velikih sila, ili kad se poduže rukuju prilikom prijema stranih gostiju, da od toga naprave priču koju onda prenesu svom narodu kao podršku svojim stavovima… To što je rekao Putinu da misli na Bosnu i Hercegovinu, a ne na Republiku Srpsku, valjda je htio da kaže kao član Predsjedništva BiH. U svakom slučaju, Dodik želi, i radi na tome, da se BiH podijeli, kao Njemačka poslije Drugog svjetskog rata što je podijeljena, kad se zemlje pobjednice nisu mogle drukčije dogovoriti“, kazao je Somun za InfoRadar.

Naš sugovornik ističe da prijetnje Kalbuhova da bi se „BiH mogla desiti Ukrajina“ nisu vjerovatne.

„Oslanjam sam se na geografiju, više nego na geopolitiku. Na položaj BiH, koja je daleko od zaštitnog pojasa Rusije u koji spada Ukrajina“, dodao je Somun.

A što se tiče moguće ili nemoguće podjele BiH kao Njemačke nakon okončanja Drugog svjetskog rata, ističe Somun, „svašta je moguće na Balkanu“.

„Ne samo od Drugog svjetskog rata, nego od Berlinskog kongresa velika su carstva, kasnije velike evropske sile, namirivale račune komadajući Balkan po etničkim i vjerskim linijama, pazeći da se uklapaju u njihove interese“, podsjeća Somun.

Ističe da to Dodik želi u BiH, „oslanjajući se na mutne stavke Dejtonskog  sporazuma i rogobatnog, tamo nametnutog Ustava“.

„Ne drži se on džaba Dejtona, kao pijan plota kako se kaže u cijeloj BiH. Ne zaboravimo da je Dejton ostavio ovoj zemlji dvije vojske, imali smo i različite i automobilske tablice. Pa da ne bi vanjskog elementa u formi OHR koji je Dejton ispravljao, možda bi i danas bilo tako“, kaže naš sugovornik.

Ruska agresija na Ukrajinu već sada je jasno polarizovala svijet, no još niko ne govori da bi se nove granice, nove podjele svijeta, mogle crtati na Balkanu. Jer, nije u pitanju samo BiH već i države u okruženju od kojih su neke već članice NATO saveza koji nema namjeru da se na ovom prostoru odrekne svojih strateških interesa.

HIBRIDNI RAT JE UVELIKO NA BALKANU

U to vjeruje i ministar sigurnosti BiH Sifet Podžić. Istina, Podžić upozorava da Rusija već reaguje u BiH“.

„Mi smo daleko od ukrajinskog fronta, da bismo imali napade. Ali, specijalne akcije su već počele i itekako se osjećaju. Hibridni rat od strane Rusije je itekako rasprostranjen na Zapadnom Balkanu. Zbog obima napada hibridnog djelovanja je na samitu u Madridu rečeno da je moguće da Alijansa primjeni član 5. Ugovora o odbrani, a koji podrazumijeva kolektivnu odbranu saveznika i njihovih partnera”, izjavio je Podžić, a prenijela N1.

Iako ministar sigurnosti BiH javnost uvjerava da BiH neće ostati bez podrške NATO, pred našom zemljom u očuvanja mira, javnost mora biti svjesna, i dalje su brojne nepoznanice.

Sifet Podžić: Na samitu NATO u Madridu istaknuto je i to da se BiH smatra dijelom jedinstvene evropske sigurnosne strukture

Prije svega tu je pitanje mogućeg ruskog veta u Vijeću sigurnosti UN-a na produženje misije Althea u BiH.

Podžić podsjeća da je već na samitu NATO u Madridu najavljeno da se sprema snažan odgovor na mogući ruski veto za EUFOR, kao i da je istaknuto i to da se BiH smatra dijelom jedinstvene evropske sigurnosne strukture.

“Iz NATO-a na unutrašnje blokade reaguju tako što pomažu na druge načine kada vide da postoji želja kod ljudi da se napreduje na tom putu, kada vide da naši vojnici u tim misijama ostvaruju odlične rezultate i koji su otvorili put i meni da od saveznika možemo tražiti pomoć, pojasnio je Podžić.

Na zazivanje Milorada Dodika za novim granicama na Balkanu, koje bi se lomile preko BiH niko od ovdašnjih političara nije reagovao. Izostale su, a i to je zanimljivo, i reakcije međunarodnih zvaničnika.

„Prokleti stranci“, kako ih  Dodik naziva, smatra Somun, danas su jedina brana Bosne i Hercegovine koju ni Dodik, a ni „njegovi Rusi“, ne mogu zaobići da bi ostvarili svoje ciljeve.

„A ni srušiti BiH osim silom. Ulogu OHR i mlakog vojnog prisustva u Butmiru preuzeo je NATO. Samo se prijetnjom sile može spriječiti ambicija kakvu u svojoj uobrazilji ima Milorad Dodik. Ne vidim da bi NATO dozvolio novi rat na Balkanu, što znači ni podjelu Bosne i Hercegovine. A oni koji je namjeravaju podijeliti, nadam se da će biti pobijeđeni na oktobarskim izborima. Trebalo bi da nam se svima pred očima vrte slike užasa Ukrajine, da vidimo šta bi nam se opet dogodilo ako se silom pokušamo podijeliti“, zaključio je Somun.

 

 

Gordana KATANA
Gordana KATANA
Bosanskohercegovačka novinarka i građanska aktivistica. Tokom karijere izvještavala za više bh i inostranih medija: Oslobođenje, BHT, BIRN, VOA, RFERL, IWPR, Anadolu Agency, Reuters.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI