BHANSA desetine hiljada maraka dodjeljuje sportskim klubovima u tenderima s precizno postavljenim uvjetima, na koje pristiže po jedna ponuda, uključujući 25.000 KM za HŠK Zrinjski, dok direktor Davorin Primorac i njegov zamjenik Tomislav Marinković mjesecima odbijaju dostaviti traženu dokumentaciju, pojaviti se pred parlamentarnom komisijom i odgovoriti na pitanja o poslovanju Agencije.
Piše: Dino Cviko
Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) izdvojit će 25.000 KM za reklamiranje putem Hrvatskog športskog kluba Zrinjski. Mostarski klub bio je jedini ponuđač na tenderu koji je BHANSA raspisala u maju ove godine, a ugovor je zaključen sredinom juna.
Izvor: Portal javnih nabavki (ejn.gov.ba)
BHANSA nije kompanija koja se na otvorenom tržištu bori za kupce niti se s konkurencijom nadmeće za korisnike svojih usluga. Stoga ostaje nejasno kakvu korist Agencija i javnost imaju od prikazivanja njenog logotipa na sportskim terenima i komunikacijskim kanalima sportskih klubova.
Na čelu BHANSA-e nalazi se direktor Davorin Primorac, u javnosti poznat i kao zet predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Iz Agencije nisu odgovorili ni na jedno konkretno pitanje InfoRadara o svrsi reklamiranja, izboru sportskih klubova, mogućem ograničavanju konkurencije i efektima ranijih marketinških ugovora.
Kratko su naveli da je prioritet BHANSA-e sigurno i nesmetano odvijanje zračnog prometa i izvršavanje zakonskih obveza u upravljanju zračnom plovidbom, te da zbog operativnih obaveza trenutno nisu u mogućnosti pojedinačno odgovarati na sve medijske upite. Dodali su da će javnost i medije o novim informacijama obavještavati putem službenih kanala.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH upozorava da je praksa u kojoj institucije koje ne posluju na otvorenom tržištu sve češće nabavljaju usluge reklamiranja vlastitog rada uzela maha u Bosni i Hercegovini.
“Apsolutno je neopravdano da se desetine hiljada maraka, pa i stotine hiljada kod nekih ugovornih organa, isključivo javnog novca troše na nešto za što ne postoji stvarna opravdanost. Za većinu ovih nabavki ne postoje prethodne procjene tržišta i stvarnih potreba, a gotovo po pravilu izostaju naknadne analize efekata koje ovakav vid reklamiranja donosi. Ili ne donosi”, kaže Ožegović.
Tenderi po mjeri odabranih sportskih klubova
Ugovor sa Zrinjskim nije izoliran slučaj. BHANSA je nekoliko mjeseci ranije raspisala tender za marketinške usluge procijenjen na 85.400 KM, podijeljen na šest lotova za reklamiranje putem nogometnih, rukometnih i košarkaških klubova iz Mostara, Sarajeva i Laktaša.
Klubovi formalno nisu bili imenovani. Međutim, uvjeti su sadržavali toliko precizne podatke o njihovom sjedištu, takmičenjima, sportskim rezultatima i infrastrukturi da su se potencijalni dobitnici pojedinih lotova mogli prepoznati već iz tenderske dokumentacije.
Izvor: Portal javnih nabavki (ejn.gov.ba)
Na četiri lota pristigla je po jedna ponuda. Sveučilišni rukometni klub Zrinjski Mostar dobio je ugovor vrijedan 10.000 KM, dok je Hrvatskom košarkaškom klubu Mostar dodijeljeno 4.000 KM.
Ugovor vrijedan 25.000 KM za reklamiranje putem muškog košarkaškog kluba iz Sarajeva dobilo je Udruženje za unapređenje sporta “Košarkaški klub Royal”, pod kojim praktično djeluje KK Bosna. Dodatnih 25.000 KM dodijeljeno je Fudbalskom klubu Laktaši.
U sva četiri slučaja ugovori su dodijeljeni jedinim ponuđačima, i to u iznosima jednakim procijenjenim vrijednostima lotova.
Preostala dva lota poništena su jer nije dostavljena nijedna ponuda. Među njima je bio i prvi lot, vrijedan 15.400 KM, kojim je BHANSA tražila reklamiranje putem nogometnog kluba iz Mostara.
Ponuđač je morao najmanje jednom u prethodne tri godine biti prvak Premijer lige BiH, imati licencu za nastup u sezoni 2025/2026, te raspolagati stadionom u Mostaru sa najmanje 8.000 sjedećih mjesta, digitalnim semaforom i LED panelima. Sve su to bili uvjeti koji su praktično opisivali HŠK Zrinjski.
Nakon što za taj lot nije dostavljena nijedna ponuda, BHANSA je u maju raspisala novi, zaseban tender za marketinške usluge, spomenut na početku teksta. Nova nabavka bila je procijenjena na 25.000 KM, što je 9.600 KM više od vrijednosti prethodno poništenog lota. Jedinu ponudu dostavio je HŠK Zrinjski, kojem je ugovor potom i dodijeljen.
Damjan Ožegović iz TI BiH upozorava da je kod ovakvih nabavki posebno sporno očigledno ograničavanje konkurencije.
“Apsolutno se ne može opravdati potreba da se reklamiranje zaista vrši u okviru muškog rukometnog kluba u određenom gradu ili ženskog košarkaškog kluba u određenom gradu i slično. Jasno je da se time u startu preferiraju određeni budući ponuđači”, navodi Ožegović.
Dodaje da će ovakvi postupci prolaziti sve dok se drugi potencijalni ponuđači ne budu žalili, jer Zakon o javnim nabavkama pravo žalbe daje isključivo zainteresiranim ponuđačima koji su preuzeli tendersku dokumentaciju.
Istovremeno, svaki ugovorni organ samostalno procjenjuje svoje potrebe i na osnovu toga vodi postupke javnih nabavki, bez vanjske kontrole njihove svrsishodnosti i stvarne opravdanosti.
“Kada bi se pravo kontrole svrsishodnosti i opravdanosti dalo određenim institucijama, zasigurno bi se smanjio broj nepotrebnih nabavki”, zaključuje Ožegović.
Javni novac za (bes)potrebno reklamiranje
Ovo nije prvi put da BHANSA novac za reklamiranje dodjeljuje Zrinjskom i drugim sportskim klubovima. Agencija je krajem 2024. godine zaključila osam ugovora ukupne vrijednosti od gotovo 100.000 KM s uračunatim porezom.
HŠK Zrinjski tada je dobio 15.000 KM, FK Velež 14.000 KM, FK Laktaši 13.000 KM, a Vaterpolo klub Borac Banja Luka 12.000 KM. Preostali ugovori dodijeljeni su rukometnim i futsal klubovima iz Gruda, Ljubuškog i Mostara.
I u tim postupcima za svaki lot stigla je samo po jedna ponuda, čija je vrijednost bila jednaka procijenjenoj vrijednosti nabavke.
Praksa trošenja značajnih iznosa na reklamiranje nije ograničena samo na BHANSA-u. Slične nabavke provode i druga javna preduzeća i institucije koje de facto nemaju konkurenciju na tržištu.
Ranije se pisalo kako su tri elektroprivrede u BiH i njihova zavisna preduzeća samo tokom 2024. godine raspisali oko 60 tendera za reklamiranje i slične medijske usluge, procijenjenih na najmanje 5,3 miliona KM.
Sličan primjer zabilježen je i u Autoputevima Republike Srpske, javnom preduzeću koje ima zakonski monopol. U februaru ove godine ugovor vrijedan 1,1 milion KM za medijsko predstavljanje izgrađenih i započetih dionica dodijeljen je grupi ponuđača koju čine banjalučke firme “DCM media” i “QDEVS”. Njihova ponuda bila je jedina dostavljena na tender.
Rukovodstvo BHANSA-e mjesecima izbjegava parlamentarni nadzor
Dok BHANSA izdvaja desetine hiljada maraka za reklamiranje putem sportskih klubova, njeno rukovodstvo istovremeno se nalazi pod sve snažnijim pritiskom Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Problemi s parlamentarnim nadzorom traju još od prošle godine, kada je Komisija od BHANSA-e zatražila podatke o finansijskom poslovanju i zaposlenima, kao i ugovore o javnim nabavkama zaključene od početka 2023. godine. Tražena dokumentacija, uprkos urgencijama, nije dostavljena.
Direktor Davorin Primorac i njegov zamjenik Tomislav Marinković nisu se pojavili ni na javnom saslušanju u februaru, niti na njegovom nastavku u maju.
Komisija je krajem juna navela da njih dvojica već devet mjeseci odbijaju dolaziti na sjednice i dostavljati dokumentaciju. Tužilaštvu BiH uputila je obavještenje o mogućem počinjenju krivičnog djela neizvršavanja službene dužnosti, a od Vijeća ministara BiH zatražila imenovanje vršilaca dužnosti, s obzirom na to da su mandati Primorcu i Marinkoviću istekli 25. marta.
U međuvremenu je raspisan javni konkurs za imenovanje direktora i jednog od zamjenika direktora BHANSA-e. Konkurs je objavljen u julu, gotovo četiri mjeseca nakon isteka mandata Primorcu i Marinkoviću.
Šemsudin Mehmedović, član Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamenta BiH, za InfoRadar kaže da se odnos menadžmenta BHANSA-e prema Komisiji ni nakon obraćanja Tužilaštvu nije promijenio.
“Pozicije su i dalje iste. Menadžment BHANSA-e i dalje traži formalne razloge da ne prisustvuje javnom saslušanju koje je organizirala Komisija. Ponudili smo im da sami odrede termin koji im odgovara, jer su u nekoliko navrata prolongirali dolazak zbog navodne bolesti, godišnjih odmora i drugih razloga”, kaže Mehmedović.
Dodaje da rukovodstvo Agencije nikada nije dostavilo podatke o poslovanju koje je Komisija tražila, pravdajući to tvrdnjom da je riječ o tajnim podacima.
“Međutim, pred zastupnicima nema tajni. Mi imamo pravo pristupa povjerljivim dokumentima. Nikada se nisu udostojili doći na javno saslušanje i usmeno ili pismeno odgovoriti na pitanja članova Komisije”, navodi Mehmedović.
Raspisani konkurs trebao bi označiti kraj Primorčevog upravljanja BHANSA-om. Prema Zakonu o BHANSA-i, mandat članova Uprave traje pet godina, uz mogućnost samo jednog ponovnog imenovanja. Primorac je odlukom Vijeća ministara iz marta 2021. imenovan na drugi mandat, zbog čega prema važećem zakonu ne može ponovo biti imenovan za direktora.
Mehmedović podsjeća na ranije pokušaje da se zakon izmijeni kako bi Primorcu bilo omogućeno da i treći put bude izabran.
“Mi smo u Parlamentu to osujetili i spriječili. Očekujemo da izborna procedura bude provedena u skladu sa zakonom i da BHANSA konačno dobije menadžment kakav je potreban toj instituciji”, zaključuje Mehmedović.
