Državna imovina u BiH od rata devedesetih godina prošlog vijeka nema poznatog titulara, odnosno vlasnika. Politička borba oko prava vlasništva nad ovom imovinom traje skoro 28 godina, a posljednjih dana se intenzivira.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirević i predsjednici 6 političkih stranaka (SDA, SDP, Narod i Pravda, Naša stranka, NES i SzBiH) potpisali su 19. aprila u Sarajevu Zajedničku izjavu o državnoj imovini BiH.
U ovom dokumentu u devet tačaka ukazano ja na važnost usvajanja državnog zakona o imovini, polazeći od konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini. Upozoreno je i na opasne politike podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koje dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog izjava pojedinih funkcionera (Milorad Dodik) da će nezakonito knjižiti državnu imovinu Bosne i Hercegovine i prijetnjama secesionizmom koje upućuju zvanični predstavnici entiteta RS.
VLASTI ENTITETA RS UGROŽAVAJU MIR
Kako se navodi u ovoj izjavi, ovim se ugrožavaju mir i stabilnost u BiH, ali i cijeloj regiji te upozorava da će se na svaku aktivnost koja predstavlja prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu i međunarodnopravnom subjektivitetu BiH odgovorit snažno i odlučno, svim potrebnimmehanizmima i sredstvima.
Nije dugo trebalo da iz entiteta Republika Srpska stigne odgovor. Predsjednik RS Milorad Dodiknajpije je 21. aprila održao sastanak sa predstavnicima vladajućih političkih stranaka iz RS, kojima se pridružio i opozicioni SDS, a 24. aprila je potpisana izjava „o državnoj imovini“, a koja ustvari predstavlja smjerenice za djelovanje Republike Srpske u narednom periodu.
Opozicione stranke u ovom entitetu, SDS, PDP i “Lista za pravdu i red” Nebojše Vukanovića, nisu potpisale izjavu koja ima 21 zaključak, ocijenivši je još jednim političkim pamfletom SNSD-a Milorada Dodika, koji je opasan za RS.
„Mi iz Liste za ‘Pravdu i red’ nismo željeli da damo legitimitet uzurpatoru, koji je pokrao izbore. Ne možemo razgovarati o bilo čemu sa nekim ko Republiku Srpsku pretvara u gulag, a sve neistomišljenike i kritičare želi protjerati. Ne možemo biti sagovornik nekome ko je neprijatelj Srpske, ko uništava sve pred sobom i ko nas je doveo na ivicu bankrota. Mi nećemo biti bilo kakav dekor koji bi ostavio privid nekakve demokratije. Jasno je da Dodik nikoga ne sluša”, izjavio je Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.
Istog dana u Sarajevu održana je prva sjednica eksperata za pitanje državne imovine koju je formirao Ured visokog predstavnika (OHR), uz podršku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Kako je saopšteno iz OHR-a, ova radna grupa ima zadatak da na nivou eksperata vrši pravnu analizurazličitih aspekata koji se odnose na raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti.
„Radna grupa, koju čine ugledni domaći i međunarodni pravni stručnjaci, organizirat će redovne radne sastanke na kojima će njeni članovi vršiti procjenu različitih tehničkih i pravnih aspekata vlasništva, korištenja i upravljanja državnom imovinom, te analizirati različite modele upravljanja tom imovinom, uključujući i primjere iz drugih zemalja“, navode iz OHR-a.
U saopštenju se dodaje da je cilj Radne grupe da sakupi niz stručnih mišljenja i informacija kako bi Parlamentarnoj skupštini BiH pružila pomoć u provođenju aktivnosti usmjerenih na rješavanje pitanja državne imovine.
„Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti prvi je cilj Programa 5+2 i obaveza bh. vlasti na čije rješavanje se već dugo čeka“, navode iz OHR-a(Program 5+2 su uslovi koje BiH treba da ispuni ako želi da se ugasi OHR, op.a.)
TRI ZAKONA NA SNAZI
Stručnjak za pitanja državne imovine BiH Muharem Cero smatra da sve ovo što se sada dešava pokazuje da državna imovina iz ustavne materije prelazi u političku.
„Suština cijela priče je u tome kako legalizirati pljačku nad državnom imovinom. Sada se traži takvo rješenje“, mišljenja je Cero, koji je bio i jedan od članova Komisije za državnu imovinu BiH.
Na pravnoj snazi u BiH su tri zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom (državni i dva entitetska) koje je 18. marta 2005. donio nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Pod raspolaganjem državnom imovinom smatra se direktni ili indirektni prenosvlasništva. Razlog za donošenje ovih zakona je bila nespremnost bh. političara da ovo pitanje sami riješe, a cilj mu je bio da se državna imovina zaštiti od pljačke.
U smislu ovog zakona, koji je objavljeni u službenim glasnicima države i oba bosanskohercegovačka entiteta, pod državnom imovinom podrazumijeva se:
– nepokretna imovina koja pripada državi BiH na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. juna 2001. potpisale države BiH, Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija;
– nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH do 31. decembra 1991. godine;
Pored ovoga, pod državnom imovinom podrazumijeva se i poljoprivredno zemljište, šume, vode, more za koje je Ustavni BiH utvrdio da predstavlja javna dobra u svojim odlukama iz 2019. i 2021. godine.
Zabrana raspolaganja državnom imovinom prema zakonima ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko BiH i utvrđuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, ili dok visoki predstavnik ne odluči drugačije.
Dosadašnji pokušaji da se ovo pitanje zakonski uredi na državnom nivou bili su neuspješni. Komisija o državnoj imovini, koja je počela sa radom 2005., trebala je definisati principe i izraditi nacrta zakona koji će regulirati raspodjelu i upravljanje državnom imovinom BiH. Međutim, ova komisija nije u tome uspjela, Zakon nikada nije ušao u parlamentarnu proceduru jer nikada nije postignuta politička saglasnost. Komisija se uglavnom bavila korištenjem ekskluzivnog prava da pojedinu državnu imovinu izuzme od zabrane prenošenja vlasništva.
Popis državne imovine koji je sačinjen zahvaljujući OHR-u 2009. dostavljen je vladama entiteta i Brčko Distrikta. Prema tom popisu, BiH ima samo 1.000 jedinica.
I pored postojećih zakona u čitavoj BiH državna imovina se već godinama rasprodaje. Nešto od ove imovine je zakonski prodato, poput zemlje za Ambasade SAD u Sarajevu, koju je odobrio državni parlament, ali ipak za veći dio javnost ne zna kako je završila.
VEĆ RASPRODALI DIO IMOVINE
Najaktivniji u pokušaju da pitanje državne imovine riješi unilateralno bile su vlasti RS. Prvo je u septembru 2010. donesen Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS i pod zabranom je raspologanja. Prema ovom zakonu, sva imovina koja je bila vlasništvo Socijalističke Republike BiH do 31. decembra 1991. i koja joj je pripala sporazumom o sukcesiji, a nalazi se na području RS, trebala je u narednih šest mjeseci da se uknjižiti kao vlasništvo ovog bh. entiteta.
Ovaj zakon kao neustavan je oboren na Ustavnom sudu BiH. Zanimljivo je da je vrijeme kada je usvojen ovaj zakon ministar pravde RS bio je Džerard Selman, koji je trenutno predsjednik Ustavnog suda RS.
Isto se desilo i sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu 2020, Zakonom o unutrašnjoj plovidbi 2020, Zakonom o šumama 2021. godine, Zakonom o nepokretnoj imovini 2022.
Ustavni sud BiH je svaki put naveo da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
Razlog što RS nastoji da riješi ovo pitanje unilataralno može biti u dvije stvari, a jedna je da je dobar dio te imovine već promijenio vlasnika. To se moglo čuti i na posljednjoj sjednici NSRS 26. aprila, da je više od 90 posto imovine već upisano, zahvaljujući „predanom radu“, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS.
Podsjećamo Dragan Stanković, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP) u martu ove godine stavljen je na crnu listu SAD zbog ometanja ili prijetnje implementaciji Dejtona. Iz Ministarstva finansija SAD-a tada su pojasnili da je Stanković u svojstvu v.d. direktora, potom i u svojstvu direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), bio na čelu agencije odgovorne za Zakon o nepokretnoj imovini iz aprila 2022. kojim je direktno osporen ustavni poredak u BiH, što predstavlja podrivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.
Drugi razlog bi moga biti da neke projekke aktuelna vlast u RS ne može realizovati zbog Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, kao što su Aerodrom Trebinje, Hidroelektrane na Drini, ili izgradnje plinovoda prema susjednoj Srbiji. Vlasti u RS tendenciozno zamjenjuju dvije definicije teritorije i prava vlasništva izjavama kako je sve riješeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu u Aneksu IV, po kojem ovaj bh. entitet ima 49 posto teritorije BiH, pokušava se izjednačiti pravo na teritoriju sa pravom na vlasništvo. Teritorija u pravilu ne mora da znači i vlasništvo, pa tako npr. u državnoj imovini BiH se nalazi Ambasada BiH u Canberri (Australija).
Po tumačenju Milorada Dodika, koji se pretvorio u vrhovnog tumača Dejtona, pravo vlasništva treba da prati teritoriju RS.
“Pitanje imovine je riješeno, a Ustavni sud djelovao je iznad ustava donoseći političke odluke, što je neprimjereno”, rekao je Dodik 21. aprila, navodeći i da postoji saglasnost da se pitanje državne imovine ne razmatra u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH “jer bi to automatski značilo da se prihvata da je titular imovine Bosna i Hercegovina”.
U SKUPŠTINI OPET – NIŠTA
Tvrdnje da je pitanje prava vlasništva nad državnom imovinom već riješeno nije tačno, izjavio je aktuelni visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit 25. aprila.
„Radi se o suštinskom pitanju koje tek treba riješiti u ovoj zemlji. Dakle, zaključak je jednostavan: bosanskohercegovački političari, radite svoj posao! U pogledu procesa koji će dovesti do rješenja, potrebno je razgovarati o ovom pitanju na tehničkom i pravnom nivou, što će voditi ka prihvatljivim i održivim rješenjima za pitanje raspodjele imovine između države, entiteta, Brčko Distrikta, kantona i općina“, napisao je Šmit.
Visoki predstavnik podsjetio je i da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i pravno postoje samo na osnovu dejtonskog Ustava:
Prema mišljenju Muharema Cere, međunarodna zajednica, i pored alata koji im stoje na raspolaganju, demonstrira nemoć u ovom slučaju.
„Oni će pokušati, kako su saopštili, tražiti riješenje za državnu imovinu u državama sličnim BiH, tipa Belgije ili Švicarske. Po meni BiH je decentralizirana, a ne složena država, na čemu insistira Republika Srpska. Entiteti u BiH imaju dosta prerogativa države i ostalo je samo još da riješe pravo vlasništva na teritoriju. Ako to riješe, kako to Milorad Dodik voli reći, BiH će postati državna zajednica po modelu zajednice Srbije i Crne Gore. To će biti zadnji korak ka raspadu Bosne i Hercegovine jer će Republika Srpska doći u poziciju prava na samoodređenje, a ne u secesiju kao pravno nasilan čin“, objašnjava Cero.
I kada su svi očekivali da će i Naroda skupština Republike Srpske (NS RS) potvrditi sve ono što su SNSD i njegovi koalicioni partneri potpisali, kao što su formiranje specijalne jednice u MUP-a RS koja bi se trebala izvesti na međuentitetsku liniju razgraničenja, prijetnje samostalnošću kroz razgovore o mirnom razdruženju, itd, od svega toga nije se desilo ništa.
NSRS je 26. aprila samo potvrdila i malo izmijenila svoje zaključke iz februara 2020. u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH, te zaključke iz decembra 2021. Mandat ovih zaključaka je produžen na neodređeno vrijeme, odnosno, kako je rečeno, „dok se ne steknu uslovi“.
Ponovo su pozvane sudije Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke i povuku se iz rada ove institucije, a državnim parlamentarcima BiH dat je zadatak da napišu zakon kojim se traži istjerivanje stranih sudija iz Suda BiH, jer je on još jedina prepreka samostalnosti Republike Srpske.
„U zemlji u kojoj vlasti ne žele da provedu odluke Evropskog suda za ljudska prava, odluke Ustavnog suda BiH, pa i redovnih sudova, ovo nije neočekivano. Mislim da se BiH uvodi u stanje zamrznutog konflikta, što odgovara Miloradu Dodiku, jer će on nastaviti koristiti alatke knjiženja i prenošenja vlasništva državne imovine, jer vidi da to može da čini. Da li će pravosuđe reagovati je veliko pitanje. Neprovođenje odluka državnog Ustavnog suda predstavlja kršenje Ustava i krivično je djelo. Aktuelni visoki predstavnik i međunarodna zajednica nemaju kuraž da primjene bonske oblasti i da ga eliminišu iz političkog života, kao što je to nekada radio Pedi Ešdaun. Mislim da je on sve dobro iskalkulisao. Njemu odgovara zamrznuti konflikt i, prema mom mišljenju, vodi nas ka kiparskom modelu“, smatra Cero.
