Istraživački tim Inforadara

Grad Goražde proteklih mjeseci potresa velika afera nakon što su Federalno ministarstvo prostornog uređenja i Federalna inspekcijska uprava proglasili ništavnim rješenje o gradnji velikih betonskih zidova na rijeci Drini, usred Goražda, što su, međutim, ignorirali Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zajedno sa Svjetskom bankom, nastavljajući započete radove koji traju i sada dok pišemo ovaj tekst.

Sve je počelo 2010. godine nakon poplava u goraždanskom području izazvanih ljudskim faktorom. Naime, iz HE Mratinje u Crnoj Gori ispuštena je voda iz Pivskog jezera, koja je nizvodno došla do Goražda i ostalih gradova drinskog sliva kojem pripada i Višegrad i HE u ovom gradu. Jezero HE Višegrad je na takozvanoj nultoj tački i ne može se „pomjeriti“ uzvodno.

LOVCI I PECAROŠI U MUTNOM

Četiri godine kasnije, došlo se na ideju da se grad osigura od poplava i uredi korito Drine u Goraždu, odnosno da se istim projektom riješi i problem Višegradskog jezera. Urađena je analiza na osnovu stogodišnjih padavina i počela je izgradnja Obalautvrde (projekta gradnje betonskih zidova koji je tako nazvan, op.a.), međutim bez prethodne obavezne javne rasprave. Izgradnja se odvijala od mosta Žrtava genocida u Srebrenici do Novog Goražda.

Vrijednost projekta je 10 miliona KM, a kreditiran je iz sredstava Svjetske banke. Međutim, odbrano rješenje izazvalo je proteste građana koji nisu bili protiv gradnje po svjetskim standardama, ali su bili protiv otimačine privatnog vlasništva građana Goražda, te uništavanja endemskog drveća, poput raritetnih platana i gubljenja jedinog gradskog izletišta.

Foto: Delegacije Vlade FBiH i Svjetske banke sa bivšim gradonačelnikom Ramovićem u Goraždu

„Od samog početka gradnje ‘Obaloutvrde’ u gradu Goraždu, nizvodno od mosta Žrtava Srebrenice, iskazali smo sumnju u zakonitost ovog projekta. Tada smo upozoravali gradske i kantonalne vlasti da projekat zaštite od poplava u našem gradu, koji se kreditira iz sredstava Svjetske banke, nije zakonit. Gradske vlasti smo upozoravali da nije provedena eksproprijacija zemljišta, da urbanističku i dozvole za građenje ne može izdavati služba za urbanizam i prostorno uređenje Grada Goražda“, kaže za Inforadar zastupnik u Skupštini BPK Ibrahim Delić.

Tadašnji gradonačelnik Muhamed Ramović, dodaje Delić, tvrdio je suprotno. Insistirao je na priči o doniranju 10,5 miliona KM od Svjetske banke. U aprilu 2019. Svjetska banka je odborila kredit, kada su počeli i radovi.

Osim ovih 10,5 miliona, tadašnje goraždanske vlasti najavile su i dodatni kredit od 20 miliona KM za dodatne projekte na Obalaurvrdi. S druge strane, iz Svjetske banke opozicionim zastupnicima stizali su odgovori da je prava adresa za sve odgovore Uprava Grada Goražda.

Građani Goražda, okupljeni u „neformalnu grupu“, podnijeli su prijave za nelegalnu gradnju Upravi za inspekcijske poslove BPK-a Goražde i Federalnoj Upravi za inspekcijske poslove. Kantonalni građevinski inspektor je donio rješenje o nelegalnoj gradnji (zbog niza nezakonitih radnji od strane izvođača radova kao i investitora). O svemu su bili obavješteni i predstavnici Svjetske banke.

„Na tom sastanku gospodina Salinasa (Emanuel Salinas, šef ured Svetske banke u BiH, op.a.) upoznali smo sa svim problemima u vezi sa izgradnjom ‘Obalautvrde’, ali i firmama-izvodžačima radova. U pitanju su firme koje u predmetu ‘Zadruga’ imaju porvrđene optužnice za pranje novca. Radi se o firmama ‘MIBRAL d.o.o Sarajevo’ i ‘Okac d.o.o Gotažde’, koje je izabrao investitor, a to je Grad Goražde“, ističe Delić.

Foto: Građani bezuspješno iskazuju nezadovoljstvo, vlasti nastavljaju gradnju

Uprkos svemu, nastavljeno je građenje zidina na rijeci Drini usred Goražda i tokom cijele prethodne godine, nakon čega je uslijedio protest građana zbog dizanja zida u naselju Luka. Goraždani su se obratili Federalnoj inspekciji, koja je izvršila nadzor u Gradskoj upravi Grada Goražda te utvrdila niz nezakonitosti. Predmet je nakon toga upućen Federalnom ministarstvu prostornog uređenja koje 4. avgusta 2020. zabranjuje gradnju i prethodno izdato Rješenje – proglašava ništavnim.

Foto: Faksimil odluke Ministarstva prostornog uređenja FBiH o zabrani nastavka gradnje projekta “Obalautvrda”

Međutim, uprkos odluci nadležnog federanog ministarstva, gradnja je nastavljena, dok se izvođač radova se oglušio o zabranu!

Umjesto Federalnog ministarstva prostornog uređenja, zajedno sa lokalnom upravom posao od tog trenutka provodi Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, i to uprskos tome što je i Federalna uprava za inspekcijske poslove 26. oktobra 2020. definitivno zabranila radove!

Sve se to dešava unutar federalne Vlade kojom rukovodi Fadil Novalić u tehničkom mandatu.

Foto: Faksimil odluke o isnpekcijskoj zabrani nastavka gradnje betonskih zidina

Interesantan je odgovor koji je naš portal dobio iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

„Obavještavamo Vas da Projekat zaštite od poplava na rijeci Drini, u okviru kojeg se izvode navedeni radovi u Goraždu, implementira PIU jedinica – Jedinica za provedbu projekata, formirana u okviru Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. S obzirom da projekat finansira Svjetska banka, sve postupke izvođenja radova i proces javnih nabavki provodi navedena jedinica u skladu sa smjernicama Svjetske banke.“

IZVJEGLI ODGOVORE NA PITANJA INFORADARA

Ovaj odgovor je i svojevrsna potvrda da su radovi nastavljeni, bez obzira na zabranu ministarstva iz iste vlade, kao i inspekcije.

Odgovore o tome kako je uopće nešto ovako moguće tražili smo na mnogobrojnim adresama, kao i na adresi Svjetske banke, no odgovore nismo dobili.

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlametna FBiH Sanela Klarić u nekoliko navrata pred ovim Domom postavljala je pitanja vezana za ovu problematiku. Ona za Inforadar kaže:

„Postavlja se pitanje da li Vlada FBiH uopšte komunicira unutar sebe, jer jedno ministarstvo proglašava ništavnim rješenje, a drugo ministarstvo nastavlja da radi, ili se svjesno jedno njeno ministarstvo oglušuje o naredbe drugog?“

Mnoga se još pitanja sama od sebe nameću, poput onoga kako je moguće da Svjetska banka može nastaviti s implementacijom projekta ako je nadležni državni organ zemlje u kojoj projekat provodi izrekao zabranu za njegovo dalje provođenje?

Da li je to moguće i u drugim zemljama i da li su BiH, kao i naše prirodno bogatstvo, od trećerazrednog značaja?

Šta u svemu radi i predstavlja Gradska uprava Goražda?

Građani, pak, vjeruju da će novi gradonačelnik, koji se, kako je rekao, u Goražde i vratio da bi ga spasio od propadanja, učiniti ključni korak da se ova agonija zaustavi.

Jedino što su i on i Gradska uprava izbjegli odgovore na naša pitanja o ovoj aferi.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime