Desetine hiljada najlonskih vrećica, koje se sa svakim vjetrom dignu u zrak, nepodnošljiv smrad koji se širi kilometrima unaokolo bez obzira na doba godine, jata ptica koja se u potrazi za hranom pretvaraju u strvinare te nerijetko ugibaju od trovanja otpacima, svakodnevnica je za 10.000 stanovnika Mostara iz naselja koja gravitiraju deponiji otpada Uborak.
Otpad krajolik deponije pretvara u apokaliptičnu zemlju, no Uborak ugrožava i sam grad Mostar a, kako kažu aktivisti okupljeni u građansku inicijativu Jer nas se tiče, i cijelo područje nizvodno Neretvom do samog Jadranskog mora.
STANJE POSTAJE NEPODNOŠLJIVO
Deponija Uborak je izgrađena šezdesetih godina prošlog vijeka. Bila je namijenjena za odlaganje komunalnog otpada s područja Grada Mostara, no zbog porasta broja stanovnika, te činjenice da je vremenom prerasla u regionalno odlagalište i nebrige vlasti o adekvatnom zbirnjavanju otpada, pretvorila se u pravu ekološku bombu.
Stoga je, ističu građani inicijative Jer nas se tiče, stanje deponije svakim danom sve gore, odnosno već apokaliptično.
“Situacija je katastrofalna i nikada i nije bila lošija, a za to najveću krivicu snose nove upravljačke strukture deponije. Jednako kao i nova vlast u Mostaru koja uopšte nema sluha ni interesa za rješavanje ovog problema, kao i sam kanton i Federacija. Uborak je dobio okolišnu dozvolu, što je krajnje neprihvatljivo“, kaže Nijaz Hodžić, aktivista inicijative Jer nas se tiče.
Pojašnjava da, umjesto sanacije postojećeg odlagališta, sada se na Uborku pripremaju nove plohe, što je neprihvatljivo. Inicijativa Jer nas se tiče Kantonalnom sudu u Sarajevu, zbog nepovjerenja u lokalno pravosuđe, predala je tužbu kojom osporavaju okolišnu dozvolu.
„Mi ne možemo stati. Ako sud uvaži našu tužbu, biće u redu. Ako ne, nastavit ćemo sa protestima i svim oblicima građanskih akcija, jer nema drugog načina da se borimo“, ističe Hodžić.
Da se situacija iz dana pogoršava potvrdio je i Omer Hujdur, predsjednik inicijative Jer nas se tiče. Početkom marta stanje je bilo nepodnošljivo, Hujdur je fotografije i snimke slao gradonačelniku Mostara Mariu Kordiću te su, kako kaže, reagovali par puta – a onda su stali.
„Tako da se ovo smeće skuplja. Situacija je lošija nekog ikad. Ono što još više zabrinjava je užasan vonj koji se širi“, navodi Hujdur.
Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH 18. decembra 2021. godine je ocijenilo pozitivnom studiju o procjeni utjecaja na okoliš za lokalitet Uborak- Buđevci, izdavši i okolinsku dozvolu za aktivnosti deponiranja krutog komunalnog otpada i proširenje deponije na sjeveru Mostara.
Izrada studije o procjeni utjecaja na okoliš za aktivnosti deponovanja i proširenje deponije, kako navode, prvi je korak za realizaciju plana prilagođavanja za regionalnu deponiju u Mostaru. Izradu studije sufinansirao je Fond za zaštitu okoliša FBiH, a nosilac projekta je Služba za komunalne poslove i okoliš Grada Mostara.
Nakon primopredaje Nacrta studije, u junu je održana javna rasprava o procjeni utjecaja na okoliš za aktivnosti deponovanja krutog komunalnog otpada u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša.
“Studija je pozitivno ocijenjena i 8. decembra 2021. izdana je okolinska dozvola za aktivnosti deponovanja krutog komunalnog otpada i proširenje deponije Uborak-Buđevci”, poručeno je iz Gradske uprave Mostara.
MOSTARCI VLASTIMA NE VJERUJU
Satv građanskih aktivista, međutim, dijametralno je suprotan.
“Vjerujemo Kantonalnom sudu u Sarajevu i nadamo se da će okolinska dozvola biti poništena, prije svega, iz razloga što je ranija studija na okoliš pokazala da su na deponiji zagađeni voda i zrak, te da postojeća lokacija time nije sigurna za stanovništvo koje živi u blizini. Vjerujem da će novi spor ranije biti riješen, jer je to u interesu i tuženom, odnosno Gradu Mostaru. Oni moraju znati na čemu su. Ja ću podsjetiti da je deponija već prepuna i da već šest, sedam mjeseci ni nadležni ne znaju kako i gdje odlažu otpad. Situacija je i oko deponije užasna. Tamo je sad mnogo plastičnih kesa i sličnog otpada koji nosi vjetar. Zbog toga, kao i zbog nesnošljivih smradova koji nas ugrožavaju, već smo pozivali nadležne inspekcije“, govori Hujdur.
Ističe i kako se s proširenjem deponija “pomjera“ prema naselju, te kako će na taj način otpad “umjesto 50 metara od kuća, biti udaljen 20 ili 30 metara”.
“Praktično, imat ćemo smeće ispod naših prozora”, ogorčen je Hujdur.
U Javnom preduzeću Deponija, koje brine o samoj deponiji, tvrde da otpad neće ugroziti stanovništo.
“Deponija neće doći blizu kućama. Sve što se radi i što će se raditi je u skladu sa eko-standardima propisanim zakonom i sa Planom prilagodbe. Trenutno radimo na poboljšanju procesa sortiranja otpada da bi se smanjila količina otpada koji se odlaže. Tako nastojimo postići bolje efekte i manji utjecaj deponiranja otpada na lokalnu zajednicu. Prilikom ishodovanja dokumentacije vodili smo računa o blizini naselja. Javno preduzeće Deponija ulaže maksimalne napore kako bi se ti uticaji smanjili prema lokalnoj zajednici. Otvoreni smo za komunikaciju i raspoloženi da zajedno sa lokalnom zajednicom nađemo najbolja moguća rješenja”, izjavio je novi direktor JP Deponija Mirhad Grebović.
No, na riječ građani više vlastima ne vjeruju. Naime, treba podsjetiti na činjenicu da je okolišna dozvola za deponiju Uborak istekla 2019. godine. Ali i bez nove dozvole, za koju je nadležno Federalno ministarstvo okoliša i turizma, nastavljeno je nelegalno odlaganje otpada. To je rezultiralo i brojnim protestima, mirnim okupljanjima, peticijama, pa u konačnici i samim blokadama pristupa deponiji, ali potvrdilo se da građanske borbe i njihova na zakonu zasnovana prava ne dopiru do vlasti.
TUŽBA PROTIV GRAĐANA – JER PROTESTUJU
Otuda kao u kakvom teatru apsurda umjesto sankcija za one koji su dvije godine nelegalno odlagali otpad, koncem 2020. na adresu Udruženja Jer me se tiče stigla je tužba grada zbog navodne štete koju su blokadom prilaza deponiji počinili u iznosu oko 700.000 KM.
Grad Mostar naknadno je tužbu povukao, ali kako uvijek postoji ali, ista je bila uvjetovana podrškom okolišnoj dozvoli i to je bio jedan od razloga za pokretanje sudskog spora građana pred kantonalnim sudom u Sarajevu.
Jer me se tiče ne odustaje od svojih zahtjeva. Sanacija i zatvaranje deponije u roku od pet godina i pronalaženje lokaliteta za novu deponiju.
Ovi zahtjevi tim više su osnovani ima li se u vidu da sva obećanja i gradonačelnika i novih vlasti u Mostaru da će se kroz zajednički rad aktivista i lokalne vlasti raditi za iznalaženju najboljeg rješenja za odlaganje otpada – pala su u vodu. Razgovori o traženju novog lokaliteta za deponiju zaustavljeni su jer se Gradsko vijeće Mostara fokusiralo na dobivanje kredita EBRD-a samo za sanaciju i zatvaranje postojećih kaseta, ali i proširenje deponije za dvije nove kasete.
Razlog je, pojašnjava Hodžić, jasan.
„Više opština s tog područja sada svoj otpad šalje van HNK, što im je skupo, pa se pod pritiskom HDZ-a želi otvaranjem novih kaseta na Uborku to riješiti“, ističe Hodžić.
Građanima stoga ne preostaje ništa drugo, sve dok ne dobiju čvrste pismene garancije lokalnih, kantonalnih i federalnih vlasti o dinamici sanacije Uborka i pronalaženja nove lokacije za zbrinjavanje otpada, nego da nastave s pritiscima i protestima da se pitanje definitivno riješi.
Hodžić navodi da Jer nas se tiče neće odustati od borbe za prava za zdravu životnu sredinu. A koliko je borba protiv ekološkog nasilja mukotrpna svjedoče oni koji su je pokrenuli i vode je iz dana u dan. Naime, gotovo svakodnevno građanskim aktivistima stižu ili prekršajne prijave ili već izrečene kazne čija visina iznosi i do 500 KM.
„Na ovaj način vlast želi nas ušutkati, obeshrabriti i bez odgovornosti nastaviti ne raditi u interesu građana“, zaključuje Hodžić.
