Povodom Međunarodnog dana rijeka, predstavnici Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini i CEE Bankwatch Networka održali su press konferenciju u prostorijama Europe House u Sarajevu, kako bi skrenuli pažnju na svoju kontinuiranu borbu protiv izgradnje hidroenergetskog projekta „Gornji horizonti“.
Ovaj projekt, koji podrazumijeva niz hidroelektrana i infrastrukturnih zahvata na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi, predstavlja ozbiljnu prijetnju okolišu i biološkoj raznolikosti ovog područja. Trenutno je u toku odlučivanje o prihvatljivost studije utjecaj na okoliša za HE Bileća, jedna od tri hidroelektrane u tom sistemu.
Ekološki aktivisti, pravnici i predstavnici civilnog društva upozorili su da bi realizacija ovog projekta imala nesagledive posljedice na ekosistem, vodne resurse i lokalne zajednice koje zavise od rijeka. Posebno je naglašena šteta koju bi HE Dabar nanijela rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Evropi, zaštićenom Ramsarskom konvencijom. Delta Neretve se posljednjih godina već suočila sa zaslanjivanjem i ljudi u ovom ključnom poljoprivrednom području strahuju za svoju budućnost.
“Danas, na Međunarodni dan rijeka, podsjećamo da voda nije samo resurs za profit, već osnovni element života. Ako je tako posmatramo, onda se on ne smije izrabljivati već zaštiti, a štiteći vodne resurse, štitimo sebe i svoju budućnost. Projekat “Gornji horizonti”, više od 5 naših najljepših i najvrijednijih rijeka, će nepovratno uništiti. Uništenjem ovih rijeka uništit će se i naša tradicija, naša budućnost i naš turizam,” istakla je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH i pravnica.
Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) aktivno vode pravnu borbu protiv ovog projekta. Nedavne sudske odluke poništile su nekoliko građevinskih dozvola za hidroelektranu Dabar, što predstavlja značajan korak u zaštiti okoliša i poštivanju zakonskih procedura. Podnijeta je žalba Sekretarijatu Bernske konvencije, a u pripremi su i prijave drugim međunarodnim tijelima, uključujući Ramsarsku i Aarhusku konvenciju.
„Gornji horizonti“ nisu izolovan projekt, te zajedno s postojećim i planiranim hidroelektranama predstavljaju ozbiljnu prijetnju cjelokupnom vodnom režimu regije, čime bi se mogla poremetiti prirodna ravnoteža i ugroziti snabdijevanje pitkom vodom. Stručnjaci su naglasili da se energetski sektor u BiH mora razvijati na način koji ne ugrožava prirodne resurse i biološku raznolikost.
“Iako je HE Dabar već u izgradnji, nije prekasno spasiti jedinstveni ekosisteme rijeke Zalomke i Neretve i zajednica koje ovise o njima. Ne možemo dozvoliti da kratkoročni interesi investitora ugroze stoljećima stare ekosisteme i budućnost naših rijeka,” poručila je Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku jugoistočne Evrope iz CEE Bankwatch Networka.
