GODINU NAKON INZKOVOG ZAKONA: Iako je primilo 40 prijava, Tužilaštvo BiH još bez ijedne optužnice za negiranje genocida

Jedini predmet koji je do sada okončan je onaj protiv Radovana Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i portparola SNSD-a, i to - odbacivanjem krivične prijave.

Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH kojim se sankcioniše negiranje genocida i veličanje ratnih zločina i zločinaca, a koji je u usvojila Narodna skupština RS.

Podsjetimo, na samom koncu svog mandata 28. jula 2021. godine Valentin Inzko nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH kojima  je dopunjen član 145 a, koji predviđa kaznu zatvora od tri mjeseca do tri godine  za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo, nacionalnu ili etničku pripadnost.

Valentin Inzko, photo: Armin Durgut/PIXSELL

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.

Odlukom visokog predstavnika je predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik, bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

BEZ SANKCIJA I OPTUŽNICA ZA NEGIRANJE GENOCIDA

Godinu dana kasnije nijedna osoba u BiH ne samo da nije sankcionisana po navedenim osnovama, nego Tužilaštvo BiH nije podignulo nijednu optužnicu.

I razlog tome nije, kada su u pitanju političari iz bh entiteta Republika Srpska, dio medijske zajednice, nosioci javnih funkcija…, prestanak negiranja genocida u strahu od mogućeg kažnjavanja nego, po svemu sudeći, uvjerenje da pravosuđe ovakvo kakvo jeste u BiH neće na kršenje zakona reagirati.

Na pitanja našeg portala koliko je do sada krivičnih prijava podneseno po osnovu člana 145 a KZ BiH i da li je i koliko optužnica podignuto, iz Tužilaštva BiH kažu da je od stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakona BiH formirano oko 40 predmeta i da su sve zaprimljene prijave u radu.

„Veći broj prijava dostavljen je od strane građana, udruženja, ili organizacija NVO sektora u formi podneska, putem redovne ili elektronske pošte. Gotovo nikako inicijalne prijave ili izvještaji nisu dostavljani od strane nadležnih policijskih agencija. Najčešće se podnesci odnose na prijave građana protiv drugih građana ili političara, zbog neke izjave u medijima, javnom prostoru, društvenim mrežama ili prijave udruženja ili organizacija zbog izjave neke osobe iz javnog ili političkog života“, navodi se u odgovoru Tužilaštva.

Iz ove institucije pojašnjavaju da u tim slučajevima Tužilaštvo BiH i partnerske policijske agencije trebaju izvršiti potrebne provjere i prikupljanje dokaza, utvrditi postojanje namjere ili umišljaja, postojanje elemenata širenja nacionalne ili vjerske mržnje ili netrpeljivosti i sve druge relevantne činjenice, kako bi tužioci mogli nakon ocjene dostavljenog materijala donijeti tužilačke odluke. Dodaju da su procesi još složeniji, ako se prijavljene osobe ili počinitelji, nalaze izvan BiH.

Jedini predmet koji je do sada okončan i to odbacivanjem krivične prijave je onaj protiv Radovana Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i portparola SNSD-a.

Radovan Kovačević

“Postupajući tužilac u predmetu je, nakon sagledavanja svih činjenica, kao i saslušanja prijavljene osobe, donio naredbu o neprovođenju istrage koja je detaljno obrazložena”, navedeno je iz Tužilaštva BiH, prenio je RFE.

Krivičnu prijavu protiv Kovačevića u septembru 2021. godine podnio je Ibro Bešlija, tada glavni inspektor Federalne uprave policije.

Bešlija je  u krivičnoj prijavi naveo da je Kovačević, gostujući na Federalnoj televiziji 6. septembra, negirao genocid u Srebrenici.

“U potpunosti uvažavam i najiskrenije žalim za svim žrtvama zločina koji se dogodio u Srebrenici jer ni na koji način se ne može porediti sa zločinima genocida kakav se dogodio nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, kakav se dogodio u Jadovnu i na mnogim drugim stratištima, ne može se porediti sa zločinom genocida, odnosno holokausta nad jevrejskim narodom, niti genocidom koju su Turci, koji je Turska sprovela nad Armenima”, izjavio je tom prilikom Kovačević.

NEMA VOLJE ZA PROCESUIRANJE ONIH KOJI NEGIRAJU GENOCID

Komentarišući za InfoRadar činjenicu da Tužilaštvo BiH do sada nije iskazalo spremnost za efikasniji rad po krivičnim prijavama zbog kršenja člana 145 a KZ BiH Mujo Begić, direktor regionalnog ureda Instituta za traženje nestalih u BiH kazao je da to otvara prije svega pitanje da li postoji volja da se zakon BiH implementira i sankcionišu oni koji krše zakon.

„Druga stvar koja se može iščitati je da ne postoji volja onih koji zakon trebaju provoditi da procesuiraju one koji genocid negiraju i žrtve genocida ponižavaju“, kazao je Begić.

Istakao je da takav pristup Tužilaštva BiH vrijeđa žrtve genocida, istovremeno ohrabrujući negatore genocida i ne pridonosi do izgradnje stabilnog mira i obnove povjerenje među ljudima.

„Jer bez jasnog kažnjavanja onih koji nisu spremni da presude najvećih međunarodnih sudova priznaju, kako dalje s njima graditi budućnost u BiH?“, pita se Begić.

 

Mujo Begić

Osvrćući se na podnosioce krivičnih prijava za negiranje genocida i dokaze koje su podnijeli, a radi se o izjavama u medijima, statusima na društvenim mrežama, naš sugovornik pita koje to još dokaze potrebno podnijeti.

„Moramo biti svjesni da je pravosuđe u BiH u stanju jedne potpune letargije, konfuzije, gdje su ušli ljudi koji ne zadovoljavaju kriterije znanja, stručnosti, nepristrasnosti i nisu dorasli svom poslu. Stoga mislim da je vrijeme da se izvrši jedna revizija pravosuđa i da se iz njega odstrane oni koji nisu dorasli svojim zadacima. To je možda romantičarska ideja ali u taj proces se mora pokrenuti. U suprotnom ćemo imati još jedan zakon koji će ostati samo slovo na papiru“, zaključio je Begić.

Prijedorčanka Nusreta Sivac, koja je prošla golgotu zatočeništva u logoru Omarska smatra da je inertnost u sankcionisanju negatora genocida i veličanja ratnih zločina i zločinaca samo još jedan dokaz stanja pravosuđa BiH i sporog i neadekvatnog rada Tužilaštva BiH.

„Jednako kao što vrijeme radi protiv žrtava ratnih zločina, bojim se da će isto biti i kada je u pitanju kažnjavanje onih koji zločine poriču“, kazala je Sivac za naš portal.

Nusreta Sivac, photo: birdinflight.com

U takvom okruženja, dodaje Sivac, moguće je i da i pojedinci i organizacije odustaju od podnošenja krivičnih prijava. Stoga naša sugovornica pita hoće li i ovo potvrditi sumnju da je pravda za žrtve ne samo spora nego i nedostižna?

Udruženja koja okupljaju članove porodica žrtava srebreničkog genocida u zajedničkom saopštenju objavljenom na Twitteru, reagujući na odbacivanje krivične prijave protiv Kovačevića, zatražila su od Tužilaštva BiH da “pojasni šta to negator genocida mora kazati, kako i u kojim okolnosti da bi ispunio biće krivičnog djela negiranja genocida”.

Predstavnici udruženja naglasili su da „istraga ne bi trebala zavisiti o izjavi osumnjičenog o tome šta je bila njegova namjera prilikom određene radnje“.

“Namjeru dokazuje Tužilaštvo BiH, a ona se ima utvrditi i kroz realne posljedice djela, te svijesti koju je nosilac javne funkcije imao ili morao imati o reakciji koju će njegova izjava proizvesti kod porodica žrtava i opće javnosti u BiH. Kao otežavajuću okolnost treba uzeti da je riječ o nosiocu javne funkcije”, stoji u saopštenju.

NOVO ZAKONSKO RJEŠENJE BEZ PRETHODNE SUDSKE PRAKSE

U svojevrsnu odbranu Tužilaštva BiH stao je Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacija BiH. Pojašnjavaju da je u ovom trenutku „teško objasniti sam čin dokazivanja krivičnog djela negiranja genocida, jer se radi o novom zakonskom rješenju bez prethodne sudske prakse“.

Iako naglašavaju da nema opravdanja da predmeti predugo čekaju, dodaju da “čekanje na epiloge prijava donekle treba razumjeti zbog činjenice da se radi o predmetima koji će odrediti buduću pravosudnu praksu“.

U odgovoru koje nam je uputilo Tužilaštvo BiH se zaključuje da je „evidentno, a što je i jako bitno, da je nakon donošenja izmjena zakona i aktivnosti koje se provode, smanjena pojava govora mržnje i negiranja genocida i ratnih zločina u javnom prostoru i medijima“.

Ova teza plasirana je i na javnoj debati održanoj u proljeće ove godine u Banjaluci u kojoj su učešće uzeli novinari, predstavnici udruženja žrtava i njihovih porodica i građanski aktivisti iz RS, a na temelju tvrdnje pojedinih predstavnika medijskih kuća iz ovog bh entiteta.

Temeljem čega se do tog zaključka došlo nisu objasnili ni oni, a objašnjenje nije stiglo ni iz Tužilaštva BiH.

Negatorima genocida inertnost Tužilaštva BiH tako samo dodaje vjetar u leđa. Uvjerili smo se to na sam dan obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici kroz izjavu Milorada Kojića, direktora Centra za istraživanje ratnih zločina RS-a, koji je ponovio da se genocid u Srebrenici nije desio, a što je, istakao je „potvrdila međunarodna komisija za istraživanje svih zločina počinjenih na području Srebrenice tokom minulog rata osnovana odlukom Narodne skupštine RS“ .

A onima kojima ni to nije dovoljno, neka pažljivo pročitaju reakcije predsjednika  Narodne skupštine RS Nedeljka Čubrilovića i srpskih političara na odluku Ustavnog suda BiH koji je proglasio neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika u RS. Nakon toga bit će im jasno da se u RS-u ne samo da neće prestati s praksom negiranja genocida i ratnih zločina, već da će ta praksa biti i institucionalno nastavljena.

 

Gordana KATANA
Gordana KATANA
Bosanskohercegovačka novinarka i građanska aktivistica. Tokom karijere izvještavala za više bh i inostranih medija: Oslobođenje, BHT, BIRN, VOA, RFERL, IWPR, Anadolu Agency, Reuters.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI