Nedavno su započeti radovi na izgradnji brane “Pošćenje” koja će biti dio hidroelektrane (HE) Dabar, jedne od ukupno tri planirane HE u okviru starog projekta Gornji horizonti koji je nedavno ponovo pokrenut uprkos brojnim upozorenjima mještana i nevladinog sektora o šteti koju će prouzrokovati. Sumnjive kineske kompanije nastavljaju netransparentno da rade, ugovori nisu dostupni javnosti, a realizacija ovih projekata prijeti devastaciji prirodnih dobara i ekocidu. Vlasti ne mare.
Piše: Slađan Tomić
Fotografije, video: Eko Gotuša Fojnica/Robert Oroz
U skladu sa ranije započetim procesima u izgradnji objekata koji su dio megaprojekta Gornjih horizonta i početak izgradnje brane “Pošćenje” prate kontroverze vezano za nedostatak ekoloških studija, netransparentne ugovore i ulogu kineskih investitora.
Dokumenti o ugovorima za izgradnju hidroelektrana nedostupni su javnosti, što izaziva sumnje u postojanje skrivenih interesa i korupcije. Vlast skriva detalje ugovora, pa javnost i mještani nemaju sve potrebne informacije o samom projektu. Kao glavni izvođač radova izabrana je ,“China Gezhouba Group Co. LTD”, a tada diskvalifikovani konzorcijum koji čine kompanije „China National Electric Engineering Co. Ltd“ iz Kine i „RIKO“ iz Slovenije, uputio je žalbu Kancelariji za razmatranje žalbi BiH u kojoj je navedeno da je unaprijed bilo poznato “koji kandidat/kandidati će proći u sljedeću fazu postupka.”
China Gezhouba Group Co. od ranije je poznata na ovim prostorima. Zajedno sa još dvije kineske kompanije izvodila je radove na mostu Počitelj (dionica autoputa Počitelj – Zvirovići, gdje je, prema pisanju Fokusa na tender dostavljena lažna dokumentacija.
I iz Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT ističu nezadovoljstvo nedostatkom transparentnosti, što otežava praćenje potencijalnih ekoloških i društvenih posljedica projekta. Aktivisti tvrde da vlasti Republike Srpske često odbijaju objaviti ugovore s kineskim kompanijama, što raspiruje sumnje u legalnost i moralnost njihovih postupaka.
“Nažalost, domaće vlasti, naročito u entitetu Republika Srpska, od očiju javnosti kriju brojne informacije i dokumente o pitanjima od značaja za život u lokalnim zajednicama. U konkretnom slučaju, po pitanju hidroelektrana koje čini kontroverzni projekat Gornji horizonti, dostupne su tek šture informacije koje se odnose na nekoliko pojedinosti zaključenih ugovora o koncesiji. Veći dio je nedostupan javnosti, što nije dobra praksa”, kaže aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT Azra Berbić.
Smatra da je apsurdno da se informacije o ugovorima sklopljenim za realizaciju projekata koje finansiraju kineske banke ili bilo koje druge strane banke, pa i izvođači radova onda budu kineske firme, kao što je slučaj kod realizacije projekta Gornji horizonti, a koji su vrijedni više stotina miliona evra, kriju od javnosti.
Zbog ovakvog načina poslovanja aktivisti iz Centra za životnu sredinu su zajedno sa kolegama iz Arhus centra podnijeli tužbe, referišujući se na nedovoljno učešće javnosti.
“Tokom svih ovih zadnjih godina i decenija javnost nije bila dovoljno uključena u proces. Određene dozvole su istekle i samo su produžene na osnovu tih nekih prethodnih dozvola koje su postojale. Za neke od njih nije postojao novi postupak kao što bi trebao biti. Na primjer, ako je u pitanju građevinska dozvola koja poslije pet godina istekne, mora se sprovesti nova procedura za dobijanje nove građevinske dozvole koje će uključivati lokalne zajednice i stanovništvo, navodi Vladimir Topić iz udruženja građana “Centar za životnu sredinu”.
Podsjećamo, Vlada Republike Srpske je posljednjeg dana 2021. godine potpisala tajnoviti ugovor o finansiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, koja je dio megaprojekta Gornji horizonti.
“Mi i dalje nemamo jasne pokazatelje šta se krije u tim ugovorima, šta je to sve što je možda založeno i stavljeno na cijenu. Da li su neki drugi prirodni resursi u pitanju, kada je riječ o finansiranju, trebamo li napomenuti, zadnjih par godina kineske kompanije i kineske banke su te koje finansiraju ovaj projekat, navodi Topić.
Za izvođača radova na tunelu, tada je na tenderu izabran poznati pobjednik skoro svih građevinskih tendera u RS – “Integral inženjering” iz Laktaša. Firmi koja je nakon smrti jednog od najbogatijih biznismena u BiH Slobodana Stankovića pripala njegovoj kćerki.
Stanković se zbog bliskosti sa Dodikom i sumnje na korupciju zajedno sa kompanijom Integral inženjering A.D. Laktaši, koja je pobijedila na ovom tenderu 2021, našao na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju Ministarstva finansija SAD-a navedeno je da su Stanković i njegova kompanija povezivane sa korupcijom u građevinskom sektoru.
“Veliki građevinski projekti često su dodjeljivani Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Većina Stankovićevog bogatstva potiče iz javnih sredstava”, dodato je u saopštenju.
Stanković je, navodi isti izvor, i bivši vlasnik ranije sankcionisane Alternativne televizije (ATV) koja je pod ličnom kontrolom “korumpiranog člana tročlanog Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, kojeg su SAD također ranije uvrstile na listu, a čija secesionistička retorika i djelovanje povezani sa RS prijete stabilnosti i podrivaju DPA (Daytonskom mirovnom sporazumu)”.
Netransparentni procesi eksproprijacije
Pojedini mještani su u netransparentnim procesima eksproprijacije dobili nadoknade za zemljišta do brane, ali oni i dalje žive u neizvjesnosti pred mogućim scenarijom koji ne isključuje napuštanje njihovih domova. Mnogi od njih još ne znaju, niti im je iko dao garanciju, da li će morati napustiti svoje domove.
“Počelo se graditi. Žao mi je bilo odavde seliti. Tu smo 50, 60 ne znam ni koliko više godina. Još ne znamo da li ćemo morati seliti. Ako brana bude blizu korita rijeke možda i nećemo. Još ne znamo ništa”, kaže u izjavi za Spin info mještanka Ranka Čolović, koja živi u blizini brane u Nevesinjskom polju.
“I dalje postoje određene sumnje lokalnog stanovništva koje jednostavno nemaju ni danas dan jasno predočeno šta je to što će biti sutra potopljeno, da li će njihovo zemljište biti potopljeno, u kojoj mjeri će biti potopljeno i da li je od određenih izvršen taj proces ekspropriacije, da li je završen otkup i po kojim cijenama. Mnogi građani su smatrali da su, da tako kažem, zakinuti u čitavoj proceduri. Od jednih je zemljište otkupljeno putem ekstrapijacije, od drugih nije. Od jednih je kupljeno za mnogo veću cijenu nego od drugih, tako da je čitav taj proces jako sumnjiv i moramo reći netransparentan od strane nadležnih institucija”, navodi Vladimir Topić iz udruženja građana “Centar za životnu sredinu”.
Osim netransparentnih procesa pri eksprorijaciji zemljišta projekat su pratile i brojne druge nepravilnosti. Upitno je mnogo toga, od kvaliteta studije do relevantnosti onih dokumenata na koje se graditelji pozivaju.
“Kao prvo, korišteni su dokumenti koji su stari preko 50 godina određeni elaborati, procjene tog projekta koliko je on validan. Treba li napomenuti da je ovo stari projekat, i čak i u bivšoj Jugoslaviji tokom 50-ih i 60-ih godina planiran da se realizuje. Danas u zadnjih nekoliko godina, taj projekat i dalje je na snazi zbog tih nekih starih elaborata. I drugo, najvažnije, određeni ugovori i partnerski ugovori koji su sklapani za realizaciju ovog projekta su i dalje pod velom tajni”, navodi Topić.
Kineskim kompanijama nije stalo do prirodnih resursa BiH
Niko se, za sada, osim aktivista i medija ne bavi zaustavljanjem zamisli elektroenergetskih lobija koje bi mogle plodnu Hercegovinu pretvoriti u slanu pustinju.
Berbić kaže kako je evidentan veliki prodor kineskih investicija u našem regionu u posljednjih nekoliko godina. BiH je čak sa Kinom potpisala i memorandum o saradnji 2016. godine s ciljem unaprjeđenja priliva stranih ulaganja iz Kine u našu zemlju, što kao direktnu posljedicu i ima sve veći dolazak kineskih investicija, što je posebno vidljivo u Republici Srpskoj.
“Ono što je ovim kompanijama, kao i mnogim drugim stranim kompanijama, koje dolaze i iz Evrope, stalo jeste profit i prodor na naše tržište i to ne samo iz ekonomskih već i iz geopolitičkih razloga. Sve kineske banke koje su u BiH ulagale i ulažu u energetske ili infrastrukturne projekte su naravno u državnom vlasništvu. Ako pogledamo u koje projekte su do sada ulagale kineske banke i kompanije, npr. HE Buk Bijela, blokovi TE u Tuzli i projekat Gornji horizonti, to samo potvrđuje prethodno navedeno, a to da je ovim kompanijama važan profit i prodor na naše prije svega enegetsko tržšte, a ne briga o okolišu”, napominje Berbić.
Odnos kineskih kompanija prema prirodnim resursima BiH aktiviste ne iznenađuje.
„Pa mi moramo biti svi svjesni da je ovo vrijeme, vrijeme kapitalizma. A vrijeme kapitalizma znači samo novac. I novac. I završena priča“, kaže za SPIN Info Adnan Đuliman predsjednik Udruženja Novi val.
Dok će kineske kompanije zadovoljno trljati ruke zbog milionske zarade iza njih će ostati pustoš i megalomanski projekti koji će zauvijek promijeniti eko sistem dijelova BiH.
“Na koncu, ne čudi što kineske kompanije ne brine zaštita okoliša u BiH, ne ugrožava se realizacijom ovakvih projekata opstanak njihovih građana na nekom prostoru, pravo na vodu, zdravu životnu sredinu i pravo na život, već naših sugrađana i sugrađanki. Međutim, problem je što naše vlasti realizuju takve projekte”, zaključuje Berbić.
Osim sumnji u legalnost i transparentnost procesa izgradnja megaprojekta Gornjih horizonata prijeti da opustoši plodni dio Neretve i u potpunosti promijeni ovaj krajolik.
“Cjelokupan koncept se zasniva na prebacivanju voda, sistemom tunela i kanala, iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera. Drugim riječima, ogromne količine vode biće “ukradene” iz sliva Neretve i prebačene u sliv Trebišnjice radi energetskog iskorištavanja. Ovo će podrazumijevati smanjenje doticaja vode u slivove Bune, Bunice, Krupe i Bregave za najmanje 30% i negativan uticaj na floru i faunu tih riječnih tokova. Posljedično i smanjenje nivoa vode donjeg toka Neretve, što će omogućiti značajniji prodor vode Jadranskog mora dublje u Hercegovinu, prema nekim procjenama čak i do Bunskih kanala, navodi Berbić.
No, nadležne u Bosni i Hercegovini, ne brinu ove crne prognoze. Naprotiv, ponose se projektima koji prijete devastaciji prirodnih dobara i ekocidu.
“Ono što nas brine, jeste da politička vlast u BiH pridaje vrlo malo pažnje cijeloj toj priči, a druga stvar što nas također brine jeste da Republika Hrvatska u biti uopšte se ne oglašava po tom pitanju. Mi već znamo, imamo informacije da slana voda već prodire, skoro došla je do Čapljine, da u pojedinih bunarima se pojavila slana voda, da u Metkoviću imaju velike probleme sa bunarima, napajanjem, korištenjem slatke vode”, kaže Đuliman.
Realizacija projekta bi, dodaje, bila katastrofalna. Korist će imati samo pojedinci, a građani i priroda će osjetiti trajne posljedice.
„Ako su bitni infrastrukturni projekti za pojedince koji bi se bogatili i na svoje račune prebacivali milione maraka, a cijelu dolinu Neretve opustošili, onda ova planeta ide u totalno pogrešnom smjeru”, kaže Đuliman.
Projekat će promijeniti ne samo ljudske živote već promijeniti i prirodna staništa brojnih vrsta.
“Isto tako biće velikog uticaja na Hutovo blato, tamo znamo da imamo veliki broj ptica, čim se smanji dotok vode znači da će porasti biljke koje rastu oko Hutovog blata i smanjiće se nivo vode i samim tim promijeniće se stanište za sve te silne ptice koje tamo dolaze”, potvrđuje za SPIN Info Robert Oroz iz Eko Gotuša Fojnica koji je boravio na licu mjesta te potvrdio da kineski, ali radnici iz Bangladeša uveliko rade.
Upozorava da će zbog preusmjeravanja vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice doći do smanjenja vode na izvorima rijeka u Hercegovini.
“Niko sa sigurnošću ne može tvrditi šta će poslije biti, ali jedno je sigurno da stanje neće biti više isto. Nije etički nije u praksi svakako da se radi prevođenje vode iz jednog sliva u drugi sliv”, zabrinut je Oroz.
Dakle, čitavom jednom područu prijeti ekološka katastrofa, a već sada jasno je da uopšte nisu sagledani stvarni uticaji na endemske vrste koje egzistiraju samo na ovim prostorima. Topić upozorava da će projekat uticati i na zaštićene spomenike prirode.
“Kao što je spomenik prirode treće kategorije Velika Pećina na području opštine Bileće koji se nalazi uz to Fatičko polje. Odmah, tik pored njega je taj tunel. To je nešto što se nigdje ne spominje u zvaničnim procjenama i studijama uticaja. Treća stvar je da nadležni ne planiraju da sagledaju cijelokupan kumulativni uticaj svih tih projekata kao jednu cijelinu”, jasan je Topić.
Ono što se sa sigurnošću može tvrditi jeste da postoji plan da će brana “Pošćenje” na rijeci Zalomki, smještenoj u Nevesinjskom polju vodu preusmjeravati ka hidroelektrani Dabar, vrijednoj više od 600 miliona KM. I to je samo jedno od mnogobrojnih preusmjeravanja koje će se vršiti sistemom tunela i kanala kako bi se voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog akumulirala u Bilećko jezeru gdje će biti korištena za proizvodnju električne energije.
Nedostatak transparentnosti u projektu Gornji horizonti i uloga kineskih kompanija stvaraju ozbiljne implikacije za okoliš i lokalno stanovništvo zbog čega su aktivisti pozvali građane da im se u naredom periodu pridruže u aktivnostima, javnim kampanjama, ali i praćenja radova kineskih kompanija u Bosni i Hercegovini radi monitoringa ekoloških standarda i zakona.
