Državno pravosuđe priprema u tajnosti po pet sudija i tužilaca koji će raditi na predmetima korupcije nakon što institucije EU, odnosno SAD-a, izreknu sankcije Miloradu Dodiku i saradnicima te ostalim zvaničnicima BiH, saznaje Inforadar iz diplomatskih krugova u BiH.
Pitanje je tek dana, iako je jučer Evropski parlament izricanje sankcija Dodiku svjesno prolongirao, kada će EU zbog podrške Rusiji i opstrukcije rada Predsjedništva i institucija BiH lideru SNSD-a izreći prvu mjeru. Iz diplomatskih krugova smatraju da će prva kazna biti blokada pristupa Swift sistemu, a o čemu je prije nekoliko dana pisao i austrijski Standard.
Naša saznanja potvrdio je i bivši ambasador BiH u Belgiji i počasni konzul Ukrajine Draško Aćimović, koji za Inforadar kaže da, dođe li do uvođenja sankcija EU Dodiku i njemu bliskih ljudi, Tužilaštvo BiH neće više moći da negira postojanje korupcije i da ništa na tom planu ne radi kao što ne radi sada, posebno nakon što je to jasno naznačeno iz SAD-a a to potvrdi i EU.
„Krivično djelo je i nečinjenje, zbog čega i tužioci mogu biti kažnjeni. Koliko ja znam, pripremljeni su neki tužioci i sudije koji imaju zaštitu, i vidjet ćemo se šta će se dešavati“, potvrdio je Aćimović.
Imena ovih sudija i tužilaca, razumnjivo, čuvaju se u tajnosti (Inforadaru su neka poznata) a oni su, prema našim izvorima, izbor američke administracije koja u BiH pomno prati politička dešavanja.
Prilikom imenovanja novi ambasador SAD-e u BiH Michael Murphy je obećao snažniji angažman protiv destruktivne politike koju provodi vlast u RS-u na čelu s Dodikom. Takođe je kao priotitet svog rada naveo borbu protiv korupcije, iz čega proizilazi da bismo uskoro mogli da gledamo prve slučajeve procesuiranja, odnosno djelovanje dvije petorke Suda i Tužilaštva BiH.
Ekspresno nakon što je Dodikova perjanica Dušanka Majkić 25. februara ove godine na svom Twitter nalogu zaprijetila Rusijom ukoliko se BiH odluči na pridruživanje NATO savezu, stigla je reakcija iz Američke ambasade u Sarajevu:
„Predanost SAD-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH je željezna. Niti jedna treća strana nema pravo glasa u sigurnosnim aranžmanima između NATO-a i suverenih zemalja.“
Naši izvori ističu da će se, ukoliko Dodik nastavi s procesom disolucije, pokrenuti i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sa konkretnim mjerama i odlukama protiv Dodika i institucija Republike Srpske.
Podsjećamo, 5. januara ove godine Ministarstvo finansija SAD-a objavilo je proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Dodik te, između ostalih, i njegov aktuelni savjetnik, bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, koji posljednih mjeseci nesuvislim opservacijama uveseljava twitter zajednicu. Istovremeno, sankcije su uvedene i Alternativnoj televiziji iz Banje Luke zbog povezanosti s Dodikom, a nezvanično i firmi Prointer iza koje, navodno, stoji sin Igor Dodik.
Riječ je o proširenim sankcijama na pojedince i firme iz Bosne i Hercegovine. Podsekretar američkog ministra trezora za terorizam i financijske obavještajne službe Brian E.Nelson sve je obrazložio riječima:
“Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, motivirani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije. Sjedinjene Države neće oklijevati djelovati protiv onih koji teže korupciji, destabilizaciji i podjelama na račun vlastitog naroda, kao i protiv onih koji omogućuju i olakšavaju takvo ponašanje“.
Još 17. januara 2017. SAD-e su nametnule sankcije Miloradu Dodiku zbog aktivnog narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Ovogodišnje su fokusirane na korupciju i time je proširena sankciona lista.
I u samoj EU sve je manje kočnica za sankcije Dodiku i saradnicima, koje pokušavaju da zaustave još tek Orban, Milanović i HDZ te neke desničarske struje u Evropskom parlamentu. U pitanju su prevashodno procedure, a sve manje političkih razloga, čega je svjestan i Dodik, pa će biti zanimljivo vidjeti Dodikovo ponašanje, odnosno šta će nam donijeti sastanak i debata u Evropskom parlamentu na koju je naredne sedmice pozvan i Dodik uz ostala sva člana Predsjedništva BiH.
