Revizija učinka pod nazivom “Rodna ravnopravnost i sprečavanje nasilja nad ženama”, koju je Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine proveo još 2023. godine, ukazala je na ozbiljne nedostatke u radu nadležnih institucija.
Određeni pomaci jedu evidentni, ali ukupni rezultati pokazuju da sistem nije bio dovoljno efikasan u unapređenju položaja žena niti u sprečavanju nasilja zasnovanog na spolu.
U realizaciji preporuka je, navode federalni revizori, učestvovalo 45 institucija na federalnom, kantonalnom i lokalnom nivou. Među njima su Vlada FBiH, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Gender centar FBiH, parlamentarne komisije za jednakopravnost spolova, kantonalne vlade i ministarstva, kao i deset centara za socijalni rad širom Federacije.
“Od 45 subjekata koji su bili obuhvaćeni praćenjem, najveći broj je preduzeo djelimične aktivnosti na realizaciji preporuka. Posmatrajući po subjektima odgovornim za realizaciju,
najveći broj preporuka proveo je Gender centar FBiH, a zatim nadležno ministarstvo ZDK i Vlada USK, dok su najmanje preporuka realizovale kantonalne vlade ZHK i HBŽ”, zaključuju federalni revizori. Konstatuju da je Gender centar FBiH dostavljao vladama prijedloge za usklađivanje propisa i akata sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, ali oni i dalje nisu u potpunosti usklađeni, te je potrebno nastaviti sa ovim aktivnostima u narednom periodu.
Kada su u pitanju evidencije o žrtvama nasilja, centri za socijalni rad vode evidencije o žrtvama nasilja samo kada su izrečene zaštitne mjere, te ne vode evidencije o rodno zasnovanom nasilju počinjenom izvan porodice, pa stoga nisu usklađene sa odredbama Istanbulske konvencije.
Revizori navode da je djelimičan napredak ostvaren kada je u pitanju izrada i donošenje dvogodišnjih programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici. “Značajan broj subjekata nije u potpunosti osigurao blagovremenu izradu i donošenje gender akcionih planova u kojima su definisani programski ciljevi za ostvarivanje ravnopravnosti spolova uz precizno definisane pojedinačne mjere, indikatore učinka, institucije zadužene za realizaciju pojedinačnih mjera i rokove realizacije. Nedostatak ovih
strateško-planskih dokumenata u praksi otežava uvođenje principa ravnopravnosti spolova u projekte i programe koji trebaju unaprijediti stanje u ovoj oblasti”, smatraju federalni revozori koji su uočili probleme i u nadzoru nad sigurnim kućama, gdje su se kontrole uglavnom svodile na provjeru utroška finansijskih sredstava, bez dublje analize kvaliteta pruženih usluga.
“Nije osiguran smještaj za žrtve nasilja u svim kantonima (PK, BPK, SBK, ZHK i HBŽ). Također, FBiH ne raspolaže dovoljnim kapacitetima za zbrinjavanje žrtava nasilja. Raspoloživi kapacitet mjesta u sigurnim kućama na području FBiH iznosi 126, dok bi prema standardima Istanbulske konvencije u FBiH, prema broju stanovnika, na raspolaganju trebala biti 222 mjesta”, navodi se u izvještaju revizorea koji podsjećaju da je u periodu 2019-2022. ukupan broj žena žrtava nasilja u porodici iznosio 8.038.
“S obzirom na to da se ne vode evidencije o rodno zasnovanom nasilju izvan porodice, nisu
poznati podaci o ukupnom broju žena žrtava nasilja. Centri za socijalni rad imaju značajne probleme prilikom provedbe mjera za zaštitu žrtava nasilja jer ne postoje dovoljno razvijeni mehanizmi za omogućavanje provođenja mjera poput
psihosocijalnog tretmana ili liječenja bolesti ovisnosti koje se izriču počiniocu nasilja, zatim nemaju dovoljno zaposlenih socijalnih radnika i psihologa koji bi mogli adekvatno odgovoriti svim potrebama žrtava nasilja. Također ne postoje adekvatni mehanizmi pružanja zaštite osobama s invaliditetom, kao i starijim osobama koje su sve češće žrtve nasilja, i dr.”, navodi se u izvještaju Ureda.
