Adela Tabaković, šefica Ureda za borbu protiv korupcije u Unsko-sanskom kantonu je za InfoRadar govorila o provjeri imovine nosioca javnih funkcija i rukovodećih državnih službenika, o broju pristiglih prijava za korupciju u proteklih šest mjeseci, nezavisnosti u radu, te o izdavanju prekršajnih naloga osobama koje nisu dostavile podatke o imovini.
Ured za borbu protiv korupcije u USK radi šest mjeseci. Kakvi su rezultati?
TABAKOVIĆ: Aktivnosti uspostavljanja Ureda za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona započete su u junu 2022. godine kada je Vlada Unsko-sanskog kantona donijela Uredbu o osnivanju ovog Ureda. Tokom 2023. osiguran je prostor za rad Ureda, a isti je opremljen uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Misije OSCE u BiH. U januaru 2024. godine imenovan je sekretar Ureda koji je dužnost preuzeo 18. marta 2024. godine. Tokom marta i aprila izvršeno je popunjavanje radnih mjesta čime su ispunjeni preduslovi za rad Ureda. Mogu slobodno konstatirati da sam zadovoljna postignutim rezultatima, s obzirom da smo efektivnim radom započeli u aprilu mjesecu tekuće godine.
Šta je do sada urađeno? Koliko je prijava zaprimljeno, za koja krivična djela i koliko ih je proslijeđeno nadležnom Tužilaštvu?
TABAKOVIĆ: Za potrebe provođenja aktivnosti iz utvrđenih nadležnosti Ured je ovlašten da uspostavlja i upravlja jedinstvenim antikoruptivnim informacionim sistemom. U skladu sa navedenim ovlaštenjem, Ured je uspostavio Registar imenovanih i izabranih lica i rukovodećih državnih službenika za koji su prikupljeni i obrađeni podaci za dosada 4253 lica iz 216 institucija sa područja USK.
Uporedo sa uspostavom ovog registra, Ured je inicirao aktivnosti na uspostavljanju Registra imovine i poklona nosioca javnih funkcija i rukovodećih državnih službenika u USK čija je uspostava i vođenje propisana Zakonom o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u USK. Na osnovu dostavljenih prijava imovine nosioca javnih funkcija Ured je u proteklih šest mjeseci obradio podatke o imovini za 1120 nosioca javnih funkcija. Ovaj registar sadrži podatke i o bliskim srodnicima nosioca javnih funkcija, te je ukupan broj lica čije su prijave imovine obrađene veći od 3500. Također, Ured je započeo sa aktivnostima na provjeri imovine nosioca javnih funkcija i rukovodećih državnih službenika.
Prema trenutnim evidencijama Ureda, identifikovano je više od 100 lica koja nisu dostavila podatke o imovini, iako su bili obavezni to učiniti. Ured je započeo na aktivnostima izdavanja prekršajnih naloga prema tim licima u skladu sa Zakonom o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u USK.
Nadalje, putem web stranice Ureda omogućeno je anonimno prijavljivanje korupcije kroz popunjavanje on-line obrasca. U proteklih šest mjeseci zaprimljeno je 57 prijava korupcije koje se obrađuju u skladu sa nadležnostima Ureda te proslijeđuju na dalje postupanje Kantonalnom tužilaštvu USK i MUP-u USK-a. Do sada je proslijeđeno 11 prijava prema Kantonalnom tužilaštvu, tri prijave prema Upravi policije MUP-a USK-a, 24 prijave su u fazi prikupljanja informacija te ostale prijave u fazi analize. Važno je naglasiti da Ured nije ovlašten za kvalifikaciju krivičnih djela, što je u isključivoj nadležnosti Tužilaštva.
Smatram bitnim pomenuti da je potpisan Memorandum o saradnji između Kantonalnog tužilaštva, Ureda za borbu protiv korupcije i Uprave policije MUP-a USK kojim se bliže uređuje način postupanja i saradnje u prevenciji, otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela iz oblasti korupcije i drugih krivičnih djela. Memorandumom se definira način rada Zajedničkog koordinacionog tima koji ima za cilj poboljšati saradnju između kantonalnog tužilaštva USK, Ureda za borbu protiv korupcije i Uprave policije MUP-a. Uspostavlja se okvir za razmjenu informacija i usklađivanje postupanja po prijavama, čime se nastoji unaprijediti efikasnost u borbi protiv korupcije. Ova inicijativa usmjerena je na jačanje strateških kapaciteta za rješavanje koruptivnih aktivnosti.
Skupština USK će se u novembru očitovati o spornim izmjenama Zakona o provjeri imovine nosilaca funkcija u USK. Šta je zapravo sporno i ko se protivi ovom Zakonu? Treba napomenuti da će o izmjenama odlučivati i neki od zastupnika čija su se imena u javnosti povezivala sa korupcijom, članstvima u brojnim komisijama, upravnim odborima…
TABAKOVIĆ: Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u USK upućen je na razmatranje Skupštini USK. Naime, obaveza nosioca javnih funkcija da prijave imovinu bliskih srodnika je izmijenjena posljednjim izmjenama i dopunama ovog Zakona koji je donesen u julu mjesecu tekuće godine na način da obuhvata samo članove zajedničkog domaćinstva. Sveobuhvatni sistem prijavljivanja imovine treba da obuhvati i bliske srodnike koji nisu članovi domaćinstva. Ukoliko ne dođe do izmjena i dopuna Zakona ugrozit će usklađenost sa relevantnim standardima i preporukama Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO), prema kojima je potrebno da BiH uvede obavezu prijavljivanja imovine i imovine bliskih srodnika, kao i da uskladi zakonodavstvo o sprečavanju sukoba interesa u cijeloj državi.
Borba protiv korupcije je nezamisliva bez hrabrih pojedinaca. Šta zapravo prijavitelji korupcije mogu očekivati?
TABAKOVIĆ: Nažalost, prijavitelji korupcije se često suočavaju s prijetnjama, pritiscima ili čak osvetom, te je većina zaprimljenih prijava kod Ureda anonimna. Zbog toga je važno imati pravne mehanizme koji će ih zaštititi. Prijavitelji korupcije često igraju ključnu ulogu u razotkrivanju nepravilnosti i koruptivnog ponašanja, što može donijeti promjene u društvu i poboljšati transparentnost. Prijavitelji korupcije mogu očekivati od ovog Ureda profesionalno i odgovorno postupanje, u skladu s ovlaštenjima Ureda. Nacrt Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u USK je usvojen te je provedena javna rasprava i isti je od strane Ministarstva pravosuđa i uprave proslijeđen u formi prijedloga u dalju proceduru. Zakonom je predviđeno da se korupcija prijavi u instituciji u kojoj se dogodila (interno prijavljivanje), te se propisuju obaveze odgovornog lica te institucija kako da postupi sa ovom prijavom. Također, Zakonom je predviđeno podnošenje prijave korupcije Uredu (eksterno prijavljivanje) i propisane nadležnosti Ureda za postupanje po prijavama. Nadalje, osigurava se zaštita prijavitelja korupcije, a Uredu se daje ovlaštenje da dodjeljuje status zaštićenog prijavitelja određenom licu na osnovu njegovog zahtjeva. Zakonom se osigurava sistemska zaštita prijavitelja korupcije, što će ako dođe do usvajanja pomenutog Zakona definitivno biti napredak u odnosu na trenutno stanje. Nema sumnje da je riječ o važnom zakonu kojim se jača pravni okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije u USK i pravni položaj Ureda.
Poznato je da smo jedna od vodećih zemalja EU po prisutnosti korupcije. Možemo li se i kako izboriti s tim?
TABAKOVIĆ: Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije (“Službeni glasnik BiH”-Međunarodnih ugovori, broj 5/06), propisuje u članu 6.: da “Svaka država stranka će, u skladu sa osnovnim načelima svog pravnog sistema, razraditi i primjeniti koordiniranu politiku sprječavanja korupcije ili će uspostaviti, prema potrebi, tijelo ili tijela za sprječavanje korupcije kao i unaprijediti širenje znanja o sprječavanju korupcije. S tim u vezi Bosna i Hercegovina je jedna od članica GRECO grupacije (Grupa država protiv korupcije Vijeća Evrope) i potpisnica je niza međunarodnih konvencija koje su od značaja za borbu protiv korupcije, među kojima su najznačajnije Građanskopravna i Krivičnopravna konvencija protiv korupcije Vijeća Evrope i Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije.
Centralno preventivno antikorupcijsko tijelo u BiH je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK), zadužena za koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH. Kao nezavisna i samostalna upravna organizacija, APIK je osnovana Zakonom o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 103/09 i 58/13) sa kojom Ured ima izuzetno dobru saradnju.
Borba protiv korupcije u BiH zahtijeva sveobuhvatan pristup i saradnju svih društvenih aktera. Potrebno je unaprijediti zakonodavne okvir, uz postavljene temelje za isto i osigurati provedbu zakona. To uključuje strožije kazne za učinjene koruptivne radnje ili druge nepravilnosti i bolju regulaciju rada javnih institucija. Edukacija građana o njihovim pravima i načinima prijavljivanja korupcije može povećati broj prijava i smanjiti toleranciju prema koruptivnim praksama. Potrebno je raditi na osnaženju institucija koje se bave borbom protiv korupcije, kroz dodatne resurse i obuke, te promicati transparentnost u radu javnih institucija kroz javne rasprave i izvještavanje. Iskoristiti resurse međunarodnih organizacija za borbu protiv korupcije, kako bi se implementirale najbolje prakse.
Rezultati istraživanja javnog mnijenja govore da građani smatraju da je najviše korupcije, između ostalog, i u pravosuđu. Kako onda očekivati efikasnu borbu protiv ove pošasti?
TABAKOVIĆ: Svim rezultatima ispitivanja javnog mijenja potrebno je pristupiti s određenom dozom opreza, uzimajući u obzir i stepen razočaranja građana u institucije sistema. Borbu protiv korupcije moramo shvatiti kao složen proces, s obzirom na to da je sama pojava korupcije također kompleksna i da se razvijala kao jedan od najvećih problema društva tokom godina. Bojazan građana se nekada čini opravdan, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da smo u prethodnom periodu svjedočili brojnim procesima kako u našoj državi tako i u regionu, a odnose se na ili koruptivne radnje ili druge nepravilnosti koje mogu inicirati samu korupciju. Da građani imaju zadršku kod ove teme i da generaliziraju određene procese to je činjenica, ali mi moramo uzeti u obzir da u BiH ipak postoji pravni sistem koji funkcioniše na principu kako to nalažu načela demokratskog sistema.
Borba protiv korupcije se mora voditi paralelno na nekoliko nivoa: kroz reformu pravosuđa, poboljšanje mehanizama kontrole i transparentnosti, kao i jačanjem zakonodavnih okvira koji će omogućiti da se slučajevi korupcije procesuiraju na način da građani budu maksimalno upućeni u to, a da bismo u konačnici postigli efekat povjerenja u rad pravosudnih institucija.
Suočavateli se sa pritiscima i pokušajima političkog uplitanja u Vaš rad?
TABAKOVIĆ: Trenutno se ne suočavam s pritiscima ili pokušajima političkog uplitanja u rad, što mi omogućava da se fokusiram na svoje profesionalne obaveze i ciljeve. Ipak, svjesna sam da takve situacije mogu nastati. Smatram da je ključno ostati nezavisan u radu, profesionalan i usmjeren na održavanje integriteta.
