Bosanskohercegovačka povorka ponosa, koja se organizuje kao protest protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava LGBTI osoba, održaće se 24. juna u Sarajevu. Tim povodom Dajana Bakić, operativna rukovoditeljica u Sarajevskom otvorenom centru (SOC) organizaciji koja radi na unapređivanju ljudskih prava LGBTI osoba i žena u BiH, govori za Inforadar o solidarnosti i aktivističkom otporu, zakonskim mehanizmima i izraženim pritiscima i napadima na pripadnike LGBTI zajednice u BiH.
Ona očekuje da će nasilje koje su doživjeli učesnici sastanka koordinacionog odbora „Bh. povorke ponosa“ u Banjaluci prošlog mjeseca biti sankcionisano, kao i da će međunarodne institucije budno pratiti pravnu borbu u ovom slučaju. Bakić je i predsjednica Rainbow Rose, LGBTI mreže Partije evropskih socijalista. U intervjuu za Inforadar ona ističe da napad na članice i članove organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, aktivistkinje i aktiviste i LGBTIQ zajednicu u Banjaluci jasno prikazuje svakodnevnicu života lezbejki, gejeva, biseksualnih, transrodnih, interspolnih i queer osoba u BiH – odsustvo sistema podrške, diskriminaciju, govor i zločin iz mržnje.
„Ne samo simbolično, već je od strane policije tu noć data jasna poruka da Banja Luka i RS nisu siguran prostor za sve njene građane_ke i da institucionalni sistem ima drugačiji tretman prema neprivilegovanim ljudima koji odstupaju od standarda koje je kreirao politički režim. Institucionalni okviri za zaštitu prava LGBTIQ osoba u BiH postoje, ali se ovde radilo o njihovom nepoštivanju, za što nadležni moraju odgovarati i stoji nada da će unutrašnje kontrole i pokrenute tužbe to i dokazati“, kaže operativna rukovoditeljica u SOC-u.
Da li su evropske institucije koje se bave ljudskim pravima upoznate s nasiljem koje se desilo u Banjaluci i, ako jesu, koje institucije i kako su reagovale?
BAKIĆ: Međunarodne institucije, naručito mehanizmi za ljudska prava, su zaintersovane i prate poštivanje ljudskih prava, pa tako i ljudskih prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini, kao i njen evropski put koji nam kroz prioritete nameće zadatke da se ona dovedu na zadovoljavajući nivo. Jedno od pitanja je i sloboda okupljanja i udruživanja koje su naručito ugrožene u RS što vidimo u poslednjem napadu u Banjaluci i najavljene izmjene Krivičnog zakona i uslova rada nevladinog sektora. Prema mojim saznanjima, od strane međunarodne zajednice je aktivistima i aktivistkinjama pružena adekvatna pomoć i podrška, napad je osuđen, a očekujem da se proces pravne borbe budno prati i vrši pritisak da se odgovorni sankcionišu, kao i uslovi života za LGBTIQ osobe u BiH mijenjaju na bolje.
Predsjednik RS Milorad Dodik krenuo je u “obračun” sa medijima, nevladinim organizacijama i LGBTIQ aktivistima/aktivistiknjama. Da li vam se čini da iza ovoga stoji neka konkretna agenda?
BAKIĆ: Aktivnosti Milorada Dodika i političke elite u RS kojima svjedočimo u poslednje vrijeme mi se čine kao strateški osmišljeni da se iz društveno-političke stvarnosti izopće sve_i one_i koje_i su za njih neposlušne_i, jer misle, govore, bore se i žive drugačije od očekivanja. Sklanjanjem onih koje_i se suprotstavljaju lošem upravljanju stvara prostor slobode za njih da rade šta žele sa našim javnim prostorom.
Ono što se možda može prepoznati u ovakvom djelovanju je okretanje leđa evropskom putu BiH od strane vlasti u RS. Slažete li se s tim i da li je ovo antidemokratsko i antievropsko djelovanje prepoznato i izvan granica BiH?
BAKIĆ: Sankcije Miloradu Dodiku pokazuju da je antidemokratsko djelovanje prepoznato i izvan granica BiH. Ono što me plaši jeste da njihove posljedice nisu toliko značajne za Dodika, koliko će biti loše po građane i građanke Republike Srpske jer će trpiti projekti koji bi unaprijedili kvalitet njihovih života. Nadam se da to može biti alarm da ovakva politička klima u RS mora da se mijenja.
Kada biste opisivali stepen ostvarenih prava LGBTIQ osoba danas u BiH, kako bi ste ih ocijenili?
BAKIĆ: Teško je odrediti stepen ostvarenih prava, ali mogu govoriti o napretku koji se desio u poslednjih nekoliko godina u BiH kada je riječ o ljudskim pravima lezbejki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba. Sa pozitivnim izmjenama antidiksriminacijskih i krivičnih zakona u BiH, jačanjem civilnog društva i aktivizma, održavanjem prve i svake naredne Bh. povorke ponosa, edukacijom i senzibiliziranjem policije, tužilaštava, političara_ki, novinara_ki, javnosti, iscrpnim zagovaranjem, presudama za diskriminaciju i kršenje prava LGBTI osoba, stvarao se prostor za taj napredak. Ipak, trenutno svakodnevni životi LGBTIQ osoba u BiH nisu jednostavni, jer sve ovo prati i nepoštivanje tih zakona, stigmatizacija, diskriminacija, nasilje, regresija u politikama i ponašanju predstavnika_ca vlasti i retradicionalizacija društva koja nas tjera da se iznova borimo. To je pokazao i organizirani napad na aktiviste_kinje i LGBTIQ zajednicu u RS, pa je trenutna ocjena da tome valja suprotstaviti organizirani otpor.
Dokle se došlo sa odlukom iz 2020. da će Vlada FBiH formirati radnu grupu da izradi nacrt zakona o istospolnom partnerstvu ili braku?
BAKIĆ: Vlada FBiH je na sjednici u oktobru 2022. godine se upoznala sa informacijom FMUP i Izvještajem o radu Interresorne radne grupe za analizu propisa u okviru kojih istospolni parovi iz životne zajednice mogu ostvariti svoja prava koja proizilaze iz Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, s prijedlogom propisa koje je potrebno donijeti na području Federacije BiH. Sarajevski otvoreni centar bio je dio tog procesa, posmatrajući rad Interresorne grupe koja je usvojila Zaključak da je potrebno izraditi poseban Zakon o zajednicama života istog spola u FBiH. Taj zaključak su podržale institucije policije, pravde, rada i socijalne politike i administracije lokalne samouprave sa područja cijele FBiH, no mi oš uvijek čekamo da Vlada FBiH usvoji taj zaključak i formira Radnu grupu za izradu Zakona. Formirana je i nova Vlada FBiH, tako da očekujem da na listi prioriteta bude i ovo pitanje koje ćemo mi sigurno zahtjevati.
Šta je prioritet u vašem radu unutar SOC-a i na koje načine se još može pomoći u ostvarivanju prava LGBTIQ osoba, posebno nakon što se ona krše uz pomoć predstavnika vlasti?
BAKIĆ: Sarajevski otvoreni centar kroz svoj rad radi na izgradnji i utemeljenju pravnog okvira i politika za ljudska prava širom BiH, osnažuje agentice i agente promjena širom BiH i jača vrijednosti ljudskih prava, ravnopravnosti i inkluzije u bh. društvu i javnom diskursu. Primarno nam je da direktno odgovorimo na potrebe i probleme LGBTIQ zajednice kroz njihovo osnaživanje, izgradnju kapaciteta za uključivanje u aktivizam, pružanje pravne i psihosocijalne podrške i kreiranje sigurnog prostora za druženje.
Naš program je dobrim djelom usmjeren na zagovaranje prema vlastima i pružateljkama i pružateljima servisa (policija, sudovi i tužilaštva, zdravstveni, socijalni i administrativni sektor i drugi), kao i njihovu edukaciju, a s ciljem da se sistem i politike mijenjaju da budu inkluzivne i da LGBTIQ osobe imaju ravnopravan tretman. Fokusi su nam borba protiv diskriminacije i nasilja, pravno regulisanje istoospolnih zajednica, prava transrodnih osoba, sloboda okupljanja, udruživanja i izražavanja. I mi se udružujemo i kolektivno kreiramo akcije koje vode ka izgradnji progresivnog bh. društva. Ako se prava krše, mi smo tu da ukazujemo na to, pozivamo na odgovornost, prijavljujemo, tužimo, sve s ciljem zadovoljavanja pravde za LGBTIQ osobe u BiH.
FOTO BAKIĆ: „Sa evropskog nivoa pokušavamo utjecati na institucionalni rad progresivnih političkih partija da adekvatno odgovore na potrebe i probleme LGBTIQ osoba“
Koliko kroz Vaš angažman u Rainbow Rose možete pomoći u rješavanju problema s kojima se sistemski suočavaju LGBTIQ osobe u BiH?
BAKIĆ: Rainbow Rose je LGBTI mreža, pridružena članica Partije evropskih socijalista, prve političke grupe koja je 2017. godine usvojila i primjenjuje LGBTI mapu puta koja jasno opredjeljuje za izgradnju progresivnog evropskog društva i feminističku borbu protiv homofobije, bifobije i transfobije. Jasno daje smjernice partijama članicama, među kojima je i Socijaldemokratska partija BiH, za kreiranje stavova, politika i akcija koje su LGBTIQ inkluzivne. Uloga Rainbow Rose, između ostalog, je da učestvuje u tom procesu pa i kroz neku vrstu nadzora rada partija i vraćanje na osnovne vrijednosne postavke i principe. Dakle, sa evropskog nivoa pokušavamo utjecati na institucionalni rad progresivnih političkih partija da adekvatno odgovore na potrebe i probleme LGBTIQ osoba, a s druge strane djelujemo i autonomno i stvaramo i gradimo saradnju sa civilnim i aktivističkim društvom, LGBTIQ zajednicom i solidarno djelujemo. Osudile_i smo i napad u Banja Luci i podržavamo rad Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa. Naše socijaldemokratske europarlamentarke_ce i političke lidere_ke zvještavamo o svemu što se dešava i uključujemo u akcije i prema BiH.
S obzirom na homofobne stavove i izražen govor mržnje pojedinih predstavnika vlasti, gdje vidite moguća rješenja za ostavrivanje prava LGBTIQ osoba?
BAKIĆ: Homofobni stavovi i govor mržnje predstavnika_ca vlasti nisu novina i sa istima se suočavamo oduvijek, a naručito od formalnijeg organiziranja oko LGBTIQ pitanja. Vidljivost ljudi iz LGBTIQ zajednice, njihovih potreba, problema i životnih priča, na površinu je iznijela i one koji negiraju naše postojanje, diskriminiraju, vrše nasilje. To ukazuje na potrebu da se protiv istih bori, a presude poput prvostepene presude na javni istup koji je putem svog Facebook profila uputila tadašnja zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, Samra Ćosović Hajdarević i kojom je po prvi put u Bosni i Hercegovini sudski potvrđena diskriminacija prema LGBTI osobama, govore da ipak postoji pravda u ovom društvu i da javne funkcije sa sobom nose odgovornost. Korištenje pravnih mehanizama zaštite je sigurno važan način za ostvarivanje prava LGBTI osoba u BiH. Važno je i da se progresivne i liberalne političke partije i političari_ke u BiH jasnije pozicioniraju i angažuju oko LGBTIQ pitanja i da građani i građanke prate taj rad, zahtjevaju transparentnost i odgovornost. Organiziran i solidaran zagovarački rad i aktivistički otpor, također. Važan je dolazak na Bh. povorku ponosa, stoga se vidimo 24. juna u Sarajevu!
