“Postojeći fiskalni okvir u Federaciji BiH ne omogućava više masovnija zapošljavanja radnika i upravo se na tome mora raditi u narednim mjesecima, kako bi naredne godine imali nove poreske zakone. Odbijanje izmjena ovih zakona, kojima bi se omogućilo povećanje plata zaposlenih u realnom sektoru, imat će ozbiljne posljedice za ekonomiju” – ističe za InfoRadar ekonomista doc. dr Faruk Hadžić.
Tvrdi da je bitno povećati plate radnika kroz niže poreze i doprinose, čime će se osigurati bolji standard radnika. Kada je riječ o rastu cijena hrane i drugih životnih potrepština, tvrdi da je izostanak mjera vlada, poput privremenog ukidanja akciza na gorivo, doveo do snažnog rasta cijena.
“Da bi se smanjile cijene hrane, vlada može razmotriti politike subvencija za domaću proizvodnju hrane, kako bi potaknula proizvodnju i smanjila ovisnost o uvozu”, ističe Hadžić, dodavši da je prije svega, preduslov za bilo kakav napredak zaustavljanje političkih kriza u BiH koje tjeraju iz zemlje i investitore i ljude.
Koliko su pogubna za ekonomiju oba entiteta uporna insistiranja na političkoj krizi pojedinaca iz političkog vrha?
HADŽIĆ: Uporna insistiranja političkih lidera na političkim krizama imaju duboko negativne posljedice po ekonomiju oba entiteta, posebno za entitet Republika Srpska. Ovakvi politički konflikti izazivaju nesigurnost, smanjuju povjerenje investitora, kako domaćih tako i stranih, te stvaraju nepovoljno poslovno okruženje. Investitori se okreću drugim tržištima u okruženju koja su stabilnija, a to dovodi do smanjenog priliva kapitala i otežava privlačenje stranih investicija. Osim toga, politička nestabilnost usporava ekonomske reforme koje su nužne za održiv rast. To rezultira manjim ekonomskim rastom, sporim rastom zaposlenosti i smanjenjem životnog standarda za građane. Dugotrajna politička kriza također otežava donošenje ključnih ekonomskih odluka i reformi, što dodatno šteti ekonomiji. Kako bi se prevladala ova situacija, politički lideri moraju prepoznati važnost stabilnosti i saradnje radi zajedničkog ekonomskog interesa. Potrebno je raditi na izgradnji povjerenja među političkim akterima, promovisati dijalog i fokusirati se na ekonomske reforme koje će potaknuti rast i stvoriti radna mjesta.
Pomenute krize i nacionalističko vraćanje unazad tjera van ove zemlje na hiljade mladih svake godine. Da li znamo kakve posljedice možemo očekivati u skorom periodu?
HADŽIĆ: Nacionalističko vraćanje unazad i politička kriza imaju ozbiljne posljedice na mlade ljude u Bosni i Hercegovini. Ovi faktori stvaraju osjećaj nesigurnosti i nepredvidljivosti u zemlji, što mlade čini sklonim odlasku u potrazi za boljim životom u inostranstvu. Svjedoci smo posljednjih godina da to rezultira “odlivom mozgova” i dugoročnim demografskim problemima. Osim toga, odlazak mladih smanjuje radnu snagu i potencijal za ekonomski rast. Država gubi obrazovane i motivirane pojedince koji bi mogli doprinijeti razvoju zemlje. Također, odlazak mladih dovodi do starijeg stanovništva, što stvara dodatne izazove u sistemima socijalne zaštite i penzijskog osiguranja. Za prevladavanje ovih posljedica, potrebno je raditi na stvaranju stabilnog političkog okruženja koje će privući mlade ljude i omogućiti im budućnost u zemlji. To uključuje promociju obrazovanja, stvaranje radnih mjesta i jačanje povjerenja u politički sistem.
Kako treba izgledati politika demografskog razvoja i oporavka entiteta i države? Kako se ta politika može sprovesti?
HADŽIĆ: Politika demografskog razvoja i oporavka treba biti usmjerena na stvaranje poticajnog okruženja za porodice. To uključuje mjere kao što su subvencije za porodice, poboljšanje pristupa zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju te promociju ravnoteže između poslovnog i porodičnog života. Ovdje treba biti oprezan jer mjere pronatalitetne politike ne mogu imati pozitivne efekte na ekonomski rast barem 20-25 godina, koliko je potrebno da jedno novorođeno dijete uđe na tržište rada, pod uslovom da u međuvremenu ne emigrira van države. Za sprovođenje ove politike, država mora sarađivati s lokalnim zajednicama, privatnim sektorom i civilnim društvom. Važno je također raditi na promociji svijesti o demografskim izazovima i potrebama te poticati odgovorno roditeljstvo. Osim toga, potrebno je ulagati u obrazovanje i obuku mladih kako bi se osigurala njihova zapošljivost i ekonomska nezavisnost. Stvaranje poticajnog okruženja za mlade porodice, uključujući pristupačno stanovanje i vrtiće, također je ključno za uspješnu provedbu politike demografskog razvoja i oporavka.
Imaju li političari kapaciteta da mijenjaju stvari kada je riječ o stambenom zbrinjavanju mladih bračnih parova i mladih osoba, umjesto populističkog i lažnog plasiranja mantre o ostanku mladih?
HADŽIĆ: Stambeno zbrinjavanje mladih bračnih parova i osoba je ključno pitanje za ekonomski i socijalni razvoj zemlje. Političari moraju preuzeti odgovornost za rješavanje ovog problema umjesto da se bave populističkim obećanjima. Ovo zahtijeva konkretne politike koje će poticati izgradnju pristupačnog stanovanja, smanjiti administrativne prepreke za mlade i osigurati transparentnost u procesu stambenog zbrinjavanja. Također je važno boriti se protiv korupcije u sektoru nekretnina kako bi se osigurala pravednost i ravnoteža. Kroz saradnju s bankama i drugim finansijskim institucijama, država može olakšati pristup hipotekarnim kreditima i poticati investicije u stambeni sektor. Ovo će pomoći mladim parovima i pojedincima da ostvare svoj san o vlastitom domu i istovremeno podržati rast građevinskog sektora i stvaranje radnih mjesta.
Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nedavno su odbili uvrstiti na red i usvojiti izmjene i dopune Zakona o doprinosima u FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH, kojima bi bilo omogućeno povećanje plata zaposlenih u realnom sektoru. Koje posljedice će imati ova odluka?
HADŽIĆ: Na ovaj scenarij sam upozoravao u januaru 2022. godine. Tada sam upozorio da će Federacija BiH napraviti historijsku grešku ako rast prihoda od poreza, kao posljedica djelovanja inflacije, ne usmjeri upravo u rasterećenje poslovanja. Nažalost, tadašnje vlasti su napravili historijsku grešku i taj novac nije usmjeren prema rasterećenju privrede. Danas se Federacija BiH nalazi u dosta težoj poziciji kada je u pitanju provođenje ove reforme poreskog sistema. Zbog propuštene prilike za usmjeravanjem viška sredstava u reformu poreskog sistema, vrlo vjerovatno da će nove vlasti morati tražiti alternativne načine provođenje reforme, što može biti i saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama. Bez obzira na sve, postojeći fiskalni okvir u Federaciji BiH ne omogućava više masovnija zapošljavanja radnika i upravo se na tome mora raditi u narednim mjesecima, kako bi naredne godine imali nove poreske zakone. Odbijanje izmjena ovih zakona, kojima bi se omogućilo povećanje plata zaposlenih u realnom sektoru, imat će ozbiljne posljedice za ekonomiju. Nedostatak povećanja plata može dovesti do manjeg rasta potrošnje, što će uticati na tržište roba i usluga.
Koji potezi se mogu učiniti da bi se omogućilo veće zapošljavanje i rast plata?
HADŽIĆ: Povećanje zapošljavanja i rasta plaća zahtijeva sveobuhvatan pristup. Država bi trebala ulagati u obrazovanje i obuku radne snage kako bi osposobila građane za visokokvalificirane poslove. Također bi trebala poticati poduzetništvo i podržavati razvoj malih i srednjih preduzeća, jer ona često predstavljaju glavni izvor zapošljavanja. Uz to, stvaranje povoljnog poslovnog okruženja, smanjenje birokratskih prepreka i borba protiv korupcije su ključni za privlačenje stranih investicija i poticanje rasta plaća. Važno je također osigurati da plate rastu usklađeno s produktivnošću radne snage. To se može postići kroz dijalog između sindikata, poslodavaca i vlade te kroz mehanizme kao što su kolektivni ugovori. Ipak, kratkoročno, bitno je povećati plate radnika kroz niže poreze i doprinose, čime će se osigurati bolji standard radnika.
Zbog čega neprestano rastu cijene hrane u Bosni i Hercegovini? Da li bi ove cijene u narednom periodu mogle biti smanjene? Da li subvencije u domaću privredu u oblasti proizvodnje hrane mogle voditi smanjenju cijena?
HADŽIĆ: Rast cijena hrane u Bosni i Hercegovini može se pripisati različitim faktorima, a najviše rastućoj inflaciji kojoj smo svjedočili, posebno tokom prošle godine. Izostanak mjera vlada, poput privremenog ukidanja akciza na gorivo, dovelo je do snažnog rasta cijena svih proizvoda i usluga, čije posljedice i dalje osjetimo. Da bi se smanjile cijene hrane, vlada može razmotriti politike subvencija za domaću proizvodnju hrane, kako bi potaknula proizvodnju i smanjila ovisnost o uvozu. Također je važno poticati konkurenciju na tržištu hrane kako bi se spriječila monopolizacija i manipulacija cijenama. Važno je napomenuti da stabilizacija cijena hrane zahtijeva sveobuhvatan pristup i suradnju između različitih sektora, uključujući poljoprivredu, trgovinu i vlade entiteta.
Kako ocjenjujete odnos političkih aktera spram aktuelne recesije?
HADŽIĆ: Odnos političkih aktera prema aktuelnoj recesiji igra ključnu ulogu u ekonomskom oporavku. Političari moraju prepoznati ozbiljnost situacije i sarađivati kako bi donijeli odluke koje će podržati oporavak. To uključuje ulaganje u ekonomske programe poticaja, podršku malim i srednjim poduzećima te promociju investicija u ključne sektore ekonomije. Također je važno osigurati da ekonomske politike budu transparentne i pravične te da se bore protiv korupcije. Političari trebaju slušati stručnjake i sarađivati s relevantnim akterima kako bi razvili efikasne strategije za izlazak iz ekonomske krize.
Kako povećati bruto domaći proizvod do nivoa prosjeka Evropske unije?
HADŽIĆ: Povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) do nivoa prosjeka EU zahtijeva dugoročno planiranje i strukturalne reforme. Prvi korak je identificirati ključne sektore koji imaju potencijal za rast i razvoj, kao i promovisati inovacije i istraživanje. Također je važno stvoriti povoljno poslovno okruženje koje privlači strane investicije i podržava rast domaćih preduzeća. Ovo uključuje smanjenje birokratskih prepreka, promociju konkurencije i osiguranje vladavine prava, što sam već prethodno i spomenuo. Država treba ulagati u infrastrukturu, obrazovanje i obuku radne snage kako bi osigurala dugoročni ekonomski rast. Povećanje produktivnosti radne snage također igra ključnu ulogu u podizanju BDP-a na željeni nivo.
Koji uslovi za privredni rast moraju biti obezbjeđeni?
HADŽIĆ: Privredni rast zahtijeva specifične uvjete kako bi bio održiv i dugoročan. Prvo, stabilnost političkog okruženja je ključna. Bez političke stabilnosti, investitori se suzdržavaju od ulaganja, a ekonomska klima postaje nepredvidljiva. Stoga je važno da politički lideri rade na stvaranju povoljnog političkog okruženja koje podržava ekonomski rast. Drugi važan faktor su makroekonomska stabilnost i odgovorna fiskalna politika. Inflacija i veliki deficiti mogu ozbiljno naštetiti privredi. Zato je ključno da se vodi odgovorna fiskalna politika. Treći faktor su investicije u infrastrukturu. Dobra infrastruktura olakšava poslovanje, smanjuje troškove transporta i logistike te privlači nove investitore. Moderna infrastruktura također podržava razvoj visokotehnoloških sektora. Pored toga, obrazovanje i obuka radne snage su od suštinskog značaja. Kvalificirana i obučena radna snaga doprinosi produktivnosti i konkurentnosti privrede. Stoga je važno ulagati u obrazovanje i osigurati da radna snaga posjeduje relevantne vještine za tržište rada. Također, promocija inovacija i istraživanja igra ključnu ulogu u razvoju visokotehnoloških sektora i stvaranju dodane vrijednosti u privredi. Podrška startapima, ulaganje u istraživanje i razvoj te zaštita intelektualnog vlasništva su ključni faktori.
