„Opozicija u Republici Srpskoj ima veliki potencijal, ali je unutar naših redova potrebna jača i konkretnija saradnja“. Tako na pitanje da u rečenici ili dvije opiše trenutnu poziciju i snagu prevashodno PDP-a i SDS-a odgovara u intervjuu za Inforadar Jelena Trivić, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS i jedna od vodećih mladih opozicionih snaga u ovom entitetu.
Koliko su zaista snažna i učinkovita i da li nešto mogu da promijene tri-četiri opoziciona glasa koja se uglavnom čuju u NSRS?
TRIVIĆ: Ima tu više od tri, četiri glasa, ali mislim da su i tih „tri ili četiri“ glasniji i mnogo argumentovaniji od cjelokupne vladajuće većine.
Sa poslanikom Draškom Stanivukovićem ponovo ste organizovali okupljanje građana, ovog puta zbog najava o poskupljenju struje. Jesu li ta okupljanja rješenje?
TRIVIĆ: Generalno, kao opozicioni poslanik i kao građanin želim da koristim svoje ustavne mogućnosti da izražavam nezadovoljstvo radom organa vlasti, ne očekujući od jednog ili nekoliko protesta da „oborimo“ vladu. Ali očekujem da mijenjamo svijest da je protest ustavno pravno i da je to legitiman vid političke i građanske borbe, kao i da ohrabrimo narod da treba da protestuje ako je nezadovoljan, a duboko vjerujem da jeste.
Foto: Mislim da su tri, četiri glasa opozicije mnogo argumentovaniji od cjelokupne vladajuće većine u NSRS
Da, ali ni prethodna okupljanja u parku „Mladen Stojanović“ nisu dugo potrajala. Zašto? Mislite li da uopšte postoji ozbiljnija „kritična masa“ koja je iz bilo kog razloga spremna da se okupi?
TRIVIĆ: Mislim da postoji, ali da joj još uvijek nedostaje ta „iskra“.
Kakva je trenutna situacija u PDP-u, s obzirom na neke ranije glasine o podjelama u partiji i spekulacije da mlade snage poput Stanivukovića i Vas baš i nemaju punu podršku? Ili da vas često ne razumiju?
TRIVIĆ: PDP je na Saboru izabrao novog-starog predsjednika stranke, Branislava Borenovića, sa kojim imam odličnu saradnju i koji mi je velika podrška u radu. Ne mislim da postoje značajnije podjele, radi se ponekad o normalnim unutarpartijskim neslaganjima, kojih ima u svim partijama, ali smo mi možda demokratičniji od drugih, pa je i različitost mišljenja više dozvoljena nego kod drugih. Na Saboru PDP izbaran je i novi Glavni odbor, a nakon toga i novo Predsjedništvo partije, tako da očekujem da ti organi budu još energičniji u pozicioniranju PDP-a kao prave opozicije u vrijednosnom smislu u odnosu na SNSD i njihove koalicione partnere.
Kako gledate na vaše nekadašnje partnere u SDS-u? Da li se u stranci nešto promijenilo dolaskom Mirka Šarovića, ima li kakve saradnje među vama ili nekih planova za budućnost? Možda za lokalne izbore?
TRIVIĆ: Očekujem da ta saradnja bude najjasnija i najiskrenija u Banjoj Luci. Banja Luka je po mnogočemu najznačajnija lokalna zajednica u kontekstu političkih zbivanja i očekujem jedinstvo opozicije, ali i građanskih pokreta po pitanju lokalnih izbora i kandidata za gradonačelnika. Mogu da primijetim da gospodin Šarović, po mom skromnom mišljenju, vuče dobre poteze kao predsjednik najveće opozicione partije, iako je nezgodno da ja komentarišem rad predsjednika SDS-a.
S kakvom snagom i kadrovima će opozicija izaći na lokalne izbore koji i nisu tako daleko? Realno procjenjujući, kakve su vam šanse?
TRIVIĆ: Što se tiče Banja Luke, šanse su realne. Mi očekujemo mjesto gradonačelnika i cilj nam je 10 odbornika. U ostalim sredinama poput Bijeljine, Istočnog Sarajeva i opština koje ulaze u sastav IS takođe očekujemo pobjedu. Neke krajiške opštine poput Gradiške, Srpca i Novog Grada imaju potencijal za pobjedu. U Hercegovini tu su Gacko i Trebinje, gdje imamo jače odbore i gdje možemo da očekujemo dobar rezultat. Ima tu još opština, poput Lopara ili Kotor Varoši, gdje treba da potvrdimo svoje učešće u vlasti… Nije opozicija na izdisaju kako se to želi predstaviti.
Foto: Opozicija očekuje mjesto gradonačelnik Banja Luke
Kako gledate na sastanak opozicionih lidera sa Miloradom Dodikom, a kasnije i Aleksandrom Vučićem, a u vezi s deklaracijom SDA?
TRIVIĆ: Podržavam sastanak koji je održan u Beogradu na poziv Aleksandra Vučića. Vidjeli smo jedan razuman stav gospodina Vučića i prilično divergentan stav gospodina Dodika. Vjerovatno ćemo dalji razvoj situacije gledati u Narodnoj skupštini, kako je to Dodik najavio.
Da li Vam je šef stranke prenio utiske i da li je to korak ka „pomirenju“ stranaka iz RS?
TRIVIĆ: Jeste mi prenio utiske. Mi nismo u svađi sa SNSD-om, mi jednostavno ne podržavamo politiku koju provodi SNSD. Generalno, u životu i poslu, pa tako i politici, nisam pristalica sastanaka neformalnog karaktera jer gubi ona strana koja je iskrenija, ali shvatam da postoji potreba da se neke stvari kažu i razjasne i PDP nema problem da kaže svoj stav. Ja to radim u Narodnoj skupštini javno, ali mogu da prihvatim da nekad u izuzetnim okolnostima, kakva je bila nedavno, postoji potreba za razgovorom i mimo institucija. Političko „pomirenje“ između PDP-a i SNSD-a ne vjerujem da može da se desi u skorijoj budućnosti. Iz naše deklaracije usvojene na Saboru PDP-a vide se potpuno različita politička stajališta između ove dvije stranke.
Šta se, prema Vašim saznanjima, dešava u vezi sa formiranjem Savjeta ministara? Zbog čega se ta priča toliko odugovlači, i šta je u pozadini svega toga?
TRIVIĆ: U pozadini su, po mom mišljenju, ranije data obećanja.
Da li bi PDP bio spreman da ponovo bude dio vlasti na državnom nivou, ukoliko bi došlo i do takve opcije?
TRIVIĆ: Samo zbog fotelja – ne. Predsjednik Borenović je odbio javno takvu ponudu na prvim razgovorima sa SNSD-om i njihovim liderom. Iskreno, ja ne vjerujem da je ta opcija moguća.
Prema nekim podacima, milioni maraka finansijskih aranžmana u BiH „stoje“ zbog nefunkcionisanja zajedničkih institucija. Može li doći do obustavljanja tranši MMF-a i koliko će entitetski budžeti ispaštati zbog takve situacije?
TRIVIĆ: Entitetski budžeti već ispaštaju, ali je problem što „čekaju“ i neki bitni projekti. Život ne čeka, i to je problem ove zemlje. Dok traju politička nadmudrivanja, narod na sve tri strane odlazi. Iskreno vjerujem da će postojati politička volja za smirivanjem političkih tenzija i da će se politički faktori okrenuti životnim temama.
