Prije nekoliko dana je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH jednoglasno usvojio prijedlog zakona koji bi trebao poboljšati zaštitu od nasilja u porodici i bolje sprečavati nasilje prema ženama. Predsjednica Centra ženskih prava Zenica Meliha Sendić u intervjuu za Inforadar kaže da je najbitnija prevencija, a ne samo kažnjavanje počinitelja, te da žene posljednjih mjeseci češće prijavljuju nasilje. Ističe da je najproblematičnije to što su nasilnicima konstantno dodjeljivane uslovne kazne, te da je dobro da su prema novom zakonu date veće ovlasti policajcima.
Nakon dugogodišnjih inicijativa udruženja za zaštitu žena konačno je usvojen Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u FBiH koji bi trebao poboljšati zaštitu nasilja u porodici i bolje spriječiti nasilje prema ženama. Hoće li, po Vašem mišljenju, oštrije kažnjavanje spriječiti mogućnost dolaska do fizičkog nasilja?
SENDIĆ: Da ne mislimo da bi usvajanjem Zakona nešto mogli promijeniti, ne bismo ni podnosili mnogobrojne inicijative koje smo proteklih godina podnosii. Prema ovome što je aktualeno a u vezi je usvajanja pomenutog Zakona možemo biti zadovoljni. Učestvovali smo i u pripremi i na stručnoj raspravi. Većina naših inicijativa je usvojena. E sad, kako će to biti primjenjeno u praksi, to niko ne može garantovati. Kada kažem zadovoljni, odnosi se na segment da je Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama usklađen sa Istanbulskom konvencijom i djelimično sa direktivom o žrtvama nasilja. To automatski znači da bi Zakon trebao da funkcioniše na ispravan način, kako je Istanbulska konvencija preporučila i kako ona i glasi naš Zakon to sada i nudi.
Što se tiče Krivičnog zakona koji je povučen mislimo da će se to za desetak dana riješiti i da će i on biti usvojen i ono što je posljednje, sa javne rasprave bilo, jeste da sve ono što je prezentirano i ono što smo i nekada davno pokrenule inicijativu, usvojeno je. Pošto su ova dva zakona harmonizirana mogu da daju dobru osnovu kako bi se pooštrila kaznena politika, ali daju i dobar temelj da se radi na prevenciji jer je to bit svega, da omogućava rad svih institucija u lancu tema zaštite.
Novim zakonom su date i veće ovlasti policijskim službenicima.
SENDIĆ: Sada u Zakonu je uvršena i procjena rizika, da automatski policijski službenici imaju mogućnost, za razliku od ranije, da procijene od slučaja do slučaja koliko je taj rizik na visokom nivou i da svi u sistemu lanca mogu reagovati. Raniji pristup i marginalizacija problema je bila upitna, što se tome nije posvećivala pažnja. Pojedinačni slučajevi i kada nešto zavisi od jedne osobe kako će se ona ponijeti prema određenom problemu to je bilo upitno. Sad su date veće ovlasti i da se posveti pažnja tom pitanju.
U BiH je protekle godine ubijeno 12 žena. Nakon svakog zločina svi se bave posljedicama, niko uzrokom. Hoće li se nadležne službe konačno aktivirati?
SENDIĆ: Moram priznati da u 2024. godini, naročito od aprila do kraja godine, smo mogli vidjeti veliki zaokret kod svih institucija u sistemu zaštite. Pošto radimo sa sudovima, imamo priliku da dođemo i do presuda te da prisustvujemo ročištima, pa možemo reći da je kaznena politika dosta oštrija nego što je bila 2023. i 2022. godine. Policijski službenici su također drugačije reagovali u smislu da su odmah dolazili na lice mjesta, zatim odmah su se donosile hitne mjere, zabrana pristupa…Vrlo brzo se regagovalo ali i adekvatnije.
Mogu slobodno reći da je tako na području cijele FBiH i da je to prouzrokovala činjenica da je bilo neadekvatno postupanje u slučaju ubistva žene u Gradačcu. Nakon toga se desila promjena u pristupu i reakciji. To govori da je i stari zakon nudio osnove i mogao je svako da radi na adekvatan način. Međutim, to je dosta od pojedinaca ovisilo kako će reagovati i dolazilo je do eskalacije što smo mogli vidjeti i po broju ubistava žena. Znači, dobro je da mijenjamo zakone i da ih usklađujemo sa međunarodnim standardima, ali kod nas je to specifično da se promjenom zakona ne može promijeniti način na koji ljudi gledaju na problem nasilja nad ženama. To je duboko u korijenu. Promjenom zakona se neće mnogo toga izmijeniti i ako vam kažem da se situacija u praksi promijenila i prije promjene zakona to znači da se to moglo uraditi i prije jer je sve zavisilo od pojedinaca i njihovog senzibiliteta. Kad zaokružimo priču, zaključak je da preventivni rad i angažman svih institicija u sistemu zaštite jeste da se problem ne marginalizira i da se posmatra kao opšta opasnost koja utiče na sve nas. Onda ćemo imati promjene koje očekujemo.
Nevladine organizacije su apelovale da se termin femicida stavi u Zakon, ali je ministar pravde FBiH Vedran Škobić mišljenja da taj termin na određen način već postoji u Zakonu, barem kada je u pitanju bazična definicija. Kako to komentarišete?
SENDIĆ: Najsretnija bih bila da ne razgovaramo o ubistvima žena nego da razgovaramo o preventivnim mjerama i da se te mjere otklanjaju a ne da kada se desi ubistvo razgovaramo o tome da li je osuđenik dobio i koliku kaznu. Žene nema! On će biti osuđen i da, treba se kazna pooštriti kako bi poruka nekim drugim počiniteljima, ali onaj ko je namjerio da ubije ženu on već zna da će biti u zatvoru i da će biti kažnjen. Tako da smatram da je ovaj preventivni dio veoma važan i da mi uopšte ne mislimo da će se promjena desiti ukoliko u Zakonu imamo termin femicid.
Ono što je važno jeste da smo izvršili pritisak i što sada svi znaju šta je femicid i taj termin treba koristiti kao sinonim. To da li će stajati u zakonu neće promijeniti kaznenu politiku. Mnogo drugih izmjena i članova u zakonu mogu doprinijeti pooštravanju kaznene politike.
Koliko često se žene žrtve nasilja obraćaju Centru i zbog čega najčešće? Da li se zlostavljane žene posljednjih mjeseci u odnosu na ranije godine češće odlučuju prijaviti nasilje?
SENDIĆ: Žene se u 100 posto u odnosu na period prije ubistva Nizame u Gradačcu odlučuju na prijavu nasilja. Dakle, broj je povećan i ne samo kod nas, već i u drugim institucijama. Da li su osnažene, mislim da jesu. Mnogo se razgovaralo na temu nasilja nad ženama, resursi podrške su nuđeni, mnogo je protesta bilo pa je sve to utjecalo na to da se žene osnaže i vjeruju da nisu same u tom procesu koji proživljavaju. Mi imamo povećan broj prijava i našoj organizaciji se žene prijavljuju zbog nasilja, razvoda, dodjeljivanje i izdržavanje djece…
Centar je prije nekoliko mjeseci objavio izvještaj o praćenim krivičnim postupcima u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja u 2023. godini. Koje rezultate biste istakli kao najznačajnije?
SENDIĆ: Najproblematičnije je i što bismo voljele da se otkloni jesu uslovne kazne počiniteljima. Na takav se način njima šalje poruka da šta god urade ženi dobit će uslovnu kaznu, ona prođe i nikom ništa. On sve po istom nastavlja. Na njemu treba dosta više da se radi, jer dodjeljivanje konstantno uslovnih osuda nije poruka ni budućim potencijalnim počiniteljima niti je poruka ženama da sistem radi na način na koji bi trebao.
Ono što planiramo uraditi u narednom periodu, kada zakoni stupe na snagu, jeste monitoring, jer smo čekali usvajanje pomenutih zakona kako bismo pratili cijelu godinu i da vidimo kakva je implementacija te da li se zakoni primjenjuju i da uporedimo sa ranijom analizom.
Kakva je saradnja sa drugim Tužilaštvima u BiH?
SENDIĆ: Mi sarađujemo sa svim tužilaštvima u BiH, a od marta počinjeno edukaciju sa svim policijskim službenicima na području Srednjobosanskog kantona. U narednom periodu planiramo da radimo niz edukacija za kompletno osoblje Kantonalnog tužilaštva ZDK, radimo sa Kantonalnim sudom u Zenici na zajedničkom akcionom planu, ide i edukacija socijlanih radnika u Kantonu Sarajevo…Široka je lepeza djelovanja i saradnje koja itekako ima efekta. Naša saradnja sa institucijama omogućuje da jednostavnije i brže rješavamo problematiku kada nam se žena obrati i imamo mogućnost da djelujemo.
