Nasiha Pozder, federalna ministrica okoliša i turizma, govorila je za InfoRadar o postignutim rezultatima od preuzimanja funkcije, ali i ciljevima za naredni period. Istakla je divlju i neplansku gradnju na Bjelašnici, ali i drugim planinama, kao izrazito lošu i opasnu. Dosta pažnje i vremena posvetila je deponiji Uborak u Mostaru, te kako navodi, to je još uvijek nedovoljno za rješenje ovog dugogodišnjeg problema. Kazala je kako je zagađenje zraka u Sarajevu, ali i cijeloj zemlji, složen problem, te najavila kako će tokom mandata u saradnji sa kantonalnim vlastima ponuditi rješenja, a jedan od prvih je Zakon o zraku, za koji se nada da će biti usvojen već početkom ove godine.
Imenovani ste u aprilu prošle godine za ministricu okoliša i turizma Federacije BiH. Šta biste posebno istakli u svom radu od kada ste preuzeli ovu funkciju?
Pozder: Kada sam odlučila da prihvatim odgovornost koju pozicija federalne ministrice okoliša i turizma nosi sa sobom, bilo mi je jasno da saradnike i mene čeka veliki posao. Isto tako svjesna sam mogućnosti da se napravi iskorak i poboljša ova oblast. Za ovih devet mjeseci stvorili smo mnogo pretpostavki da okoliš i turizam budu tretirani na proaktivan način, te prva stvar koju bih istakla jest usvajanje sektorskih strategija, Strategije razvoja turizma za period 2022 – 2027., te Strategije zaštite okoliša 2022 – 2032. u oba doma Federalnog parlamenta, čime smo po prvi put stvorili uslove za dugoročan i održiv razvoj turizma u Federaciji, odnosno za adekvatniju i plansku zaštitu okoliša. Pored brojnih posjeta koje sam obavila, te sagledavanja stanja i potreba ljudi sa terena, uključujući oba povjerena mi sektora, važan pokazatelj da ćemo u okolišu i turizmu imati bolje dane jest i nedavno usvajanje budžeta u Parlamentu FBiH, u kojem su upravo kao rezultat svega navedenog značajno veća sredstva nego ranijih godina, pa ćemo samo za turizam imati četiri miliona KM, što je duplo više u odnosu na prethodnu godinu. To je još uvijek nedovoljno za ozbiljnije promjene, ali je svakako dobar trend i sada imamo otvoren put da realiziramo važne projekte, da ih nadogradimo i pripremimo za naredne budžete.
Koji su Vaši ciljevi na funkciji ministrice okoliša i turizma Federacije BiH?
Pozder: Prvenstveno promijeniti percepciju o važnosti okoliša i turizma, jer su to životno važne grane za našu zemlju. Prvo, naš odnos prema okolišu jest pitanje naše budućnosti i tu moramo raditi od obrazovanja do ekološkog i ekonomskog pristupa koji nam može donijeti mnogo. Neke naše mane itekako mogu postati prednost i izvor finansija. Postoje dobri primjeri u razvijenim zemljama, naprimjer, na polju odlaganja otpada, koji treba prilagoditi našim prilikama, zato upravo sada na početku 2024. godine počinjemo sa izradom Plana upravljanja otpadom za FBiH (podsjetit ću, prethodni je bio za planski period do 2017. godine), te sa aktivnostima na izradi novog Zakona o otpadu na kojem ćemo sarađivati sa nevladinim sektorom. Dakako, nećemo donositi ad hoc rješenja, nego ćemo graditi dugoročne strateške projekte i u turizmu i zato je bilo važno obezbijediti preduslove poput Strategije, budžeta, a kako u okolišu, tako i u turizmu, već smo krajem 2023. godine započeli aktivnosti na izradi novih zakonskih akata. Važno je reći da mi dobra saradnja sa premijerom Nikšićem i ostalim ministrima u Vladi, posebno ministrima resora koji su bliski ministarstvu kojim rukovodim, prvenstveno tu mislim na ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te energetike i prostornog uređenja pomaže puno, te da je na nama u Ministarstvu i mom timu da okoliš i turizam pozicioniramo kao naš razvojni damar.
Turizam je sve važniji u pogledu razvoja privrede, kako u Federaciji BiH, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Na koji način se kao ministrica zalažete za unaprjeđenje ove privredne grane?
Pozder: Usvojena Strategija razvoja turizma FBiH predstavlja korak prema jačanju šireg lanca vrijednosti turizma i održivom razvoju u ovom entitetu. Kako sam to naglasila i prilikom usvajanja ovog dokumenta, ovo je prilika da nam se turizam prestane dešavati. S ovakvim sveobuhvatnim pristupom, očekujemo bolje dane za turizam u našoj zemlji. Naravno, treba nam multifunkcionalni, multisektoralni pristup, pa je Federalno ministarstvo okoliša i turizma započelo krajem prošle godine sesije i savjetovanja sa radnicima u turizmu iz svih njegovih sfera, od transporta, preko hotelijerstva do turističkih zajednica, potom sa resornim kantonalnim ministrima i, u konačnici, prošle sedmice smo organizirali sastanak sa predstavnicima akademske zajednice iz oblasti turističkih znanstvenih disciplina. Radi se o prvom susretu ovakve vrste, a odziv je bio odličan, jer su na sastanku učestvovali predstavnici deset pozvanih institucija sa područja cijele Federacije BiH. Svi sa kojima smo se do sada sastali su izrazili zadovoljstvo i spremnost da aktivno učestvuju u kreiranju razvoja turizma, pohvalili inicijativu i već smo oformili radnu grupu koja je započela sa realizacijom nekih od zaključaka sa prvih susreta, poput rada na zakonima. Strategija razvoja turizma FBiH je ta koja daje okvir, a mi ćemo dalje sa predstavnicima akademske zajednice, domaćim stručnjacima i drugim partnerima raditi na planovima za kreiranje Akcionog plana koji je i obaveza iz spomenute strategije. Budući da u ministarstvu u sektoru turizma imamo sedam uposlenih, oformit ćemo stručni savjet koji će nam pomoći u implementaciji aktivnosti, u kvalitetnoj realizaciji budžeta i Strategije, a što za cilj ima razvoj održivog turizma u FBiH u narednom periodu. Da bismo mogli govoriti o razvoju turizma, osim ulaganja u infrastrukturu, nove aviolinije, brendiranje naših destinacija, prioritet će biti i digitalizacija u turizmu, pregovori oko viznih režima te borba sa sivom ekonomijom u polju iznajmljivanja smještaja. Još jedna važna stvar su ljudski resursi u turizmu, kvalifikovana i zadovoljna radna snaga koju možemo zadržati u našoj zemlji, te smo sa predstavnicima akademske zajednice istakli ulogu srednjih, viših i visokih škola i vrlo brzo ćemo inicirati sastanak sa Federalnim ministarstvom obrazovanja. Uz uvezivanje statistike i digitalizaciju, moguće je značajnije pokretanje potencijala za razvoj bh. turizma, sa posebnim akcentom na domaće goste, uz uvijek važan uslov balansiranog razvoja i očuvanja našeg prirodnog ali i kulturnog i historijskog naslijeđa. U konačnici, smatram da je Bosna i Hercegovina zemlja sa puno potencijala u svakom smislu, te da je naša obaveza i zadaća promovirati nas kao sigurnu i poželjnu destinaciju i na tome radim uz redovnu komunikaciju i jako dobru saradnju sa resornim ministrom RS.
Nekontrolisana gradnja na bh. planinama je sve veći problem, posebno na Bjelašnici. Kako to komentarišete i da li ste nešto preduzeli da se ova gradnja zaustavi?
Pozder: Divlja i neplanska gradnja na Bjelašnici, ili bilo kojoj drugoj našoj planini, je loša i opasna. To je ozbiljan problem koji nažalost traje predugo i koga je sve teže riješiti. Da bi se tome stalo u kraj, treba uključiti puno aktera, ali imati i volju lokalne zajednice na kojoj su najčešće najvažnije odluke koje se donose s ciljem kratkotrajne koristi za mali broj ljudi.
U cilju očuvanja prirodnih vrijednosti i resursa područja Bjelašnice, Igmana i Treskavice, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je 2017. godine pokrenulo aktivnosti za proglašenje zaštićenog područja Bjelašnica-Igman-Treskavica-kanjon Rakitnice. Međutim, lokalne zajednice (općine Trnovo i Hadžići) nisu dale saglasnost na predloženi obuhvat koji je uključivao visokovrijedna područja. Iz tog razloga nije bilo moguće nastaviti proceduru za uspostavu i proglašenje navedenog zaštićenog područja. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je također bilo uključeno u postupak procjene uticaja na okoliš, koji je 2020. godine pokrenulo Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo po pitanju Izmjena i dopuna Regulacionog plana Sportsko-rekreacionog područja Bjelašnica u kojem je ovo Ministarstvo dalo negativno mišljenje na Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na okoliš. Nažalost, postupak još uvijek nije okončan te je nastavljena gradnja na Bjelašnici.
U FMOIT-u analiziramo prethodne saglasnosti koje je izdalo ovo ministarstvo, urgirat ćemo na svaku uočenu nezakonitost i informisati ako je prekršen zakon. U ovom trenutku smo u fazi dogovora sastanka sa predstavnicima Kantona Sarajevo kako bismo otvorili i ovo pitanje. Uključili smo se i u pitanje gradnje na Trebeviću, nažalost, moram priznati sa malo uspjeha.
U kojoj je fazi proces ishodovanja okolinske dozvole PD “Galvanorm” d.o.o. Konjic za „Sistem upravljanja otpadnim materijalima”?
Pozder: Rješenje o prethodnoj procjeni utjecaja na okoliš izdano je 24. 3. 2023. godine, a nakon toga se investitor obratio sa zahtjevom za izdavanje Rješenja o okolišnoj dozvoli. Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole je zaprimljen nepotpun, u smislu nedostajućeg pravomoćnog vodnog akta, te je postupak u fazi mirovanja dok investitor ne ishoduje pravomoćni vodni akt, što zadovoljava formalne uvjete za nastavak sprovođenja postupka.
Da li je investitor dostavio novu Studiju o uticaju na okoliš i kakav je stav Ministarstva po pitanju odlučivanja o davanju saglasnosti za realizaciju projekta izgradnje male hidroelektrane “Volujak” u Prozoru?
Pozder: Kao što smo i ranije informisali javnost i sve zainteresirane, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša i presudom Kantonalnog suda u Sarajevu, ponovilo upravni postupak izdavanja rješenja o okolišnoj dozvoli za mini hidroelektranu Volujak. Prethodna okolišna dozvola je poništena, a ovaj korak je usmjeren na osiguranje transparentnosti i pridržavanje zakonskih odredbi. Investitor se u propisanom roku obratio sa molbom da mu se produži rok za dostavljanje Studije i produženje je odobreno na dodatnih 30 dana, što je naša redovna praksa kada su razlozi objektivni i opravdani, nakon čega, ako zahtjev ne bude upotpunjen Studijom, proces smatramo okončanim i odbačenim. Stav Ministarstva je onakav kakav od početka zagovaram, radimo u skladu sa zakonom, poštujemo i provodimo sudske presude i naš zadatak je da obezbijedimo transparentan i adekvatan proces. Bilo bi neozbiljno i neprihvatljivo prejudicirati konačni sud o procesima koji traju.
Kako komentariše činjenicu da je Adriatic Metalsu Ministarstvo izdalo okolinsku na osnovu Studije u kojoj piše da nema otpadnih voda, a onda nakon odobrene okolinske se pojavljuje druga studija u kojoj imaju otpadne vode i evidentirane su na terenu, pa su i javno preduzeće Vodokom, kao i Općina Kakanj, izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog ovih činjenica?
Pozder: Ovo je predmet za koji upravo pripremamo odgovor na tužbu pred Sekretarijatom Bernske konvencije koju je pokrenulo jedno od udruženja građana sa područja općine Kakanj, pa je nezahvalno komentarisati prije potpune informacije, posebno jer je postupak okolišne dozvole proveden prije mog dolaska u Ministarstvo i sve što mogu reći jesu činjenice onako kako su mi predstavljene u sektoru koji je proces vodio. Dakle, okolišne dozvole se izdaju na osnovu studija koje rade ovlaštene stručne kuće i u njima se procjenjuju utjecaji na komponente okoliša. Tako je bilo i u ovom slučaju. Kad operater pusti pogon u rad, prate se utjecaji i vrše mjerenja i monitoring, te se tako dokazuju činjenice.
Postoje naravno i utjecaji u procesu gradnje i oni traju dok se pogoni i infrastruktura ne završe.
Svjesna veličine projekta i utjecaja koji će sasvim sigurno kao i svi projekti ovog tipa imati na okoliš, jedna od mojih prvih posjeta terenu bila je posjeta općini Vareš, kada sam obišla lokalitet Crvene stijene, gdje je predviđeno odlagalište neopasnog otpada nastalog od iskopa izgradnje puteva na tom lokalitetu. Razlog izlaska na teren je utvrđivanje činjeničnog stanja lokaliteta Crvene stijene kao predmeta Zahtjeva za prethodnu procjenu uticaja na okoliš, koji je uputio investitor Adriatic Metals BH d.o.o. Naredni koraci su bili sastanci sa strukom, sa vlasnicima kompanije kao i građanima koji su uključeni u ovaj postupak. Ovakav sistem rada primjenjujem i za svaki drugi predmet za koji se javnost zanima ili koji se pokaže značajnim.
Da li ste uradili nešto kako bi se riješio problem deponije Uborak koja godinama predstavlja zdravstvenu, ali i ekološku prijetnji za mještane i cijeli Mostar?
Pozder: Rekla bih da se uradilo puno, tačnije da smo dosta pažnje i vremena posvetili ovom problemu u posljednjih devet mjeseci, ali da je sve to i dalje nedovoljno za riješiti pitanje koje je otvoreno još šezdesetih godina prošlog vijeka a kulminiralo ponovo krajem devedesetih i od tada tišti građane Mostara.
U procesnom smislu, okolišna dozvola za rad deponije iz januara 2023. godine je poništena na Sudu krajem godine na osnovu tužbe Udruženja građana „Jer nas se tiče“ i sada je ovaj proces vraćen na početak, kako je to presudom traženo. U međuvremenu, Vlada Federacije BiH je na prijedlog Ministarstva usvojila Izvještaj Interresorne radne grupe za potrebe ponovnog razmatranja izmjene ili prestanka važenja okolišne dozvole za Deponiju Uborak.
Jedan od prioriteta ovog Ministarstva i mene lično je bio i ostao rješavanje ovog upravnog postupka u smislu sagledavanja relevantnih činjenica, te je stoga održano više radnih sastanaka sa Upravom Grada Mostara i Udruženjem, a lično sam i u septembru 2023. godine formirala komisiju u čijem sastavu su bili stručnjaci, inspekcija kao i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, s ciljem snimanja postojećeg stanja na deponiji. I ova komisija je ocijenila stanje na deponiji izuzetno lošim, a kroz upravljanje deponijom što je inspekcija, koju sam uputila više puta na teren, utvrdila došlo je i do oštećenja jedne od ploha, što je također nužno sanirati.
Dakle, pitanje Uborka je vrlo kompleksno i nažalost ne očekujem da će brzo biti riješeno. Građani insistiraju na novoj lokaciji, koja je zadatak lokalnih i kantonalnih vlasti koje, koliko sam informisana, nisu uradile ništa po tom pitanju. Do tada, do pronalaska nove lokacije i trajnog rješavanja pitanja odlaganja otpada u Mostaru, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je dužno postupiti u skladu sa presudom iz decembra 2023. godine, te osigurati da se ponovni upravni postupak provede ispravno i da se uvaži mišljenje Interresorne radne grupe, struke i građana, kako bi se osigurao što kvalitetniji dokument i pomoglo rješavanju ovog problema.
Međunarodne, ali i domaće organizacije, često apeluju na visok nivo zagađenja zraka u BiH koji prijevremeno odnosi ljudske živote. Na koji način Ministarstvo okoliša i turizma može utjecati bar djelimično na rješenje ovog problema?
Pozder: Ponovo složen problem, koji se samo dugoročnim planiranjem može riješiti. Naš domen jest legislativni okvir na nivou Federacije i tu ćemo tokom mandata u saradnji sa kantonalnim vlastima ponuditi rješenja. Jedan od prvih je Zakon o zraku za koji se iskreno nadam da će postojati volja da bude usvojen već početkom ove godine.
Mora se raditi na obrazovanju, graditi u skladu sa propisima, raditi na promociji novih tehnologija, promjeni energenata u sistemima grijanja, smanjiti upotrebu automobila i unapređenju javnog prijevoza. Mi ćemo sarađivati sa vlastima u kantonima gdje je to najizraženiji problem, u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom. Poboljšanja u javnom prijevozu u Sarajevu, recimo, s obnovom pruge i nabavkom trolejbusa i novih tramvaja sigurno mogu doprinijeti da se kvaliteta zraka popravi. Upravo na tom tragu, tri nabrojana kantona, te Hercegovačko-neretvanski, ušli su u program kreditiranja projekata preko Svjetske banke, što je Parlament potvrdio u novembru prošle godine. Sredstva od 50 miliona eura bit će dodijeljena ovim kantonima za implementaciju projekata u svrhu poboljšanja kvalitete zraka. Također, kroz projekte energetske efikasnosti te projekte Fonda za zaštitu okoliša FBiH moguće je aplicirati za sredstva koja se izdvajaju s ciljem smanjenja zagađenja.
Šta smatrate ključnim izazovima u budućem radu?
Pozder: Ključni izazov jeste da okoliš i turizam iz jednog uspavanog pretvorimo u razvojni potencijal našeg društva. Okoliš i turizam imaju širok ekonomski utjecaj na globalnoj razini, te rapidno utječu na brojne zemlje, a Bosna i Hercegovina je jedna od onih u kojima ćemo, ako njene destinacije uspijemo prilagoditi novim trendovima, imati značajan porast prihoda. Diversifikacija turističke ponude, poput razvoja ruralnog i avanturističkog turizma, konferencijskog i zdravstvenog, naša je šansa i tu ćemo biti partner turističkim radnicima. Istovremeno poboljšati stanje u zaštiti okoliša, privoliti investitore da poštuju zakone i standarde naše zemlje ali i lokalne zajednice da se priključe našim nastojanjima da zaštitimo nova područja i pomaknemo se sa tri ili četiri posto prema 16 ili po novim direktivama prema 30 posto, je veliki izazov. Moram istaknuti da smo u prošloj godini postigli nove dogovore u ovom polju sa Posavskim kantonom, gradom Srebrenikom, Orašjem, ali i Konjicom, te da smo počeli sa značajnijim ulaganjem u NP Una kako bismo i Krajini dali poticaj i zaslužen značaj.
