Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko posljednjih nekoliko mjeseci pokazao je veću spremnost da u Bosni i Hercegovini počne povlačiti konkretne poteze. I dok je u javnosti godinama percipiran kao međunarodni zvaničnik koji na društvene anomalije u državi pretežno “izražava zabrinutost”, nekoliko njegovih posljednjih istupa daju naslutiti da bi mrkvu u Inckovim rukama uskoro mogao da zamijeni štap.
“Raspoloženje za upotrebu bonskih ovlasti prilično se promijenilo unutar PIC-a”, kaže Incko za Inforadar, upitan da li će se ona koristiti ukoliko srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nastavi s antidejtonskim djelovanjem. Kaže da ne želi nagađati “o pojedinačnoj upotrebi bonskih ovlaštenja”, pojašnjavajući da međunarodna zajednica i dalje preferira izbjegavanje korištenja bonskih ovlasti i ostavljanje prostora političarima da urade što je potrebno. No, istovremeno ističe:
“Sve je veće razumijevanje u međunarodnoj zajednici da je kombinacija pomoći i direktnih intervencija možda potrebnija nego što je to bio slučaj prethodnih godina.”
Vaš zahtjev za uklanjanjem ploče s imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama je ispunjen. Po vašem mišljenju, ima li u skorijoj budućnosti šanse da se takve stvari ne rade po naredbi, već da postanu stav svih građana BiH?
INZKO: Ovim pitanjem pogodili ste u srž. Pravi napredak će doći tek kad se usvoji filozofija odgovorne uprave, tako da postoji univerzalno shvatanje da takve radnje samo dijele društvo i vuku ga nazad, a ne naprijed. Od toga niko nema koristi. Ja se nadam da će se ovo nastaviti širom BiH i da će obuhvatiti neke od naziva škola i ulica u Sarajevu, Mostaru i drugim mjestima. Takve pojave su sramota za svaku zajednicu, i sve dok se na tome istrajava niko ne može tvrditi da istinski njeguje evropske vrijednosti. Veličanje ratnih zločinaca ili poricanje raznih zločina nešto je što vas nedvosmisleno svrstava izvan ovih vrijednosti.
U intervjuu za njemački “Tageszeitung” rekli ste da bi u BiH trebala nastupiti treća faza djelovanja OHR-a u kojoj bi se morali ponoviti neki elementi iz prve (kako ste je nazvali “robusne”) faze, inače će se izgubiti još 15 godina. Spomenuli ste prioritete: deblokadu institucija i reformu pravosuđa. Možete li malo konkretizovati šta bh. vlasti u tom smislu mogu očekivati od OHR-a?
INZKO: Siguran sam da bi se mnogi složili da bi Bosna i Hercegovina imala velike koristi od unapređenja svoje funkcionalnosti i odlučivanja. Godina 2021. trebala bi biti godina promjena i napretka, sa širom međunarodnom zajednicom, uključujući i OHR, koja je voljna da pruži pomoć. Kao i uvijek, političari mogu računati na naše iskrene napore da im pružimo pomoć u nalaženju rješenja za razna pitanja. Zauzvrat, međunarodna zajednica od njih očekuje iskrenu opredijeljenost i puni angažman u dijalogu s ciljem postizanja kompromisa. Dobar primjer takvog uspjeha je sporazum u vezi s Mostarom, koji je omogućio održavanje lokalnih izbora nakon dva propuštena izborna ciklusa. To dokazuje da će rezultati uslijediti kada postoji politička volja i istinski dijalog. Međunarodna zajednica se neće obeshrabriti.
Iznko: Veličanje ratnih zločinaca ili poricanje raznih zločina nešto je što vas nedvosmisleno svrstava izvan evropskih vrijednosti
Kako biste ocijenili rezultate izbora u Bosni i Hercegovini, s akcentom na proces demokratizacije – da li su građani birali promjene? Nalazite li, u tom kontekstu, prostora za blagi optimizam kada je riječ o narednim parlamentarnim izborima?
INZKO: Ovaj put smo vidjeli neke istinske signale da postoji volja da se glasa za promjene. To je najvidljivije u Sarajevu, Banja Luci i Bijeljini, ali i u nekim drugim, manjim gradovima širom zemlje. Dominantne nacionalne stranke su i dalje ukupni pobjednik ovih lokalnih izbora, ali njihova aura je ozbiljno zamagljena, prvenstveno zbog poraza koje su pretrpjele u dva najveća grada. Ja vidim razlog za umjereni optimizam za opće izbore 2022. godine. Ako građani nastave glasati na osnovu njima bitnih pitanja i na osnovu toga koliko toga je realizovano u odnosu na obećano, onda optimizam ima šansu da se i ostvari. Apelovao bih na građane da stalno podsjećaju političke elite na njihove dužnosti i da ih pozivaju na odgovornost. Držite političare pod pritiskom, glasajte na osnovu pitanja bitnih građanima i na osnovu njihove realizacije, a ne na osnovu strahova koje oni šire.
Da li se nazire kraj strankama s izrazito nacionalističkim narativima i sistemu vladanja u BiH prema kojem su kriminal i korupcija uvijek umotani u plašt nacionalizma?
INZKO: Na to pitanje mogu odgovoriti jedino građani Bosne i Hercegovine. Oni treba da odluče koliko će dugo dozvoljavati političarima da im i dalje prodaju strah i podjele umjesto konkretnih planova za razvoj i napredak. Separatizam, želja za dominacijom i daljnje podjele ne donose hranu na sto niti šalju djecu u dobre škole. Time se nanosi šteta državi i pogoduje se samo uskim političkim interesima. Odgovorne politike i konkretni planovi pokreću društvo naprijed, i to je nešto što građani treba da natjeraju političke stranke da im obezbijede.
Predsjednik VSTV Milan Tegeltija nedavno je podnio ostavku nakon što se u javnosti pojavio snimak koji upućuje na njegovo koruptivno ponašanje. Sličan se snimak pojavio prije godinu i po, ali se ništa nije dogodilo. Šta se, po vašem mišljenju, u međuvremenu promijenilo, da li su predstavnici međunarodne zajednice imali jači uticaj ovoga puta i, ako jesu, u kom smislu?
INZKO: Ostavka predsjednika VSTS-a mora se shvatiti kao početak prijeko potrebnih dubokih promjena u pravosudnom sistemu. Važno je da je ovaj potez otvorio vrata promjenama, koje moraju biti usmjerene na povećanje integriteta, odgovornosti i profesionalnosti. Sada je na svim članovima VSTS-a i pravosudnoj i tužilačkoj zajednici da ulože napore i vrate poljuljano povjerenje javnosti u svoj rad. Također, OHR će, zajedno s ostatkom međunarodne zajednice, i dalje pomno pratiti ovo pitanje, jer je vladavina zakona od vitalnog značaja za zemlju i njeno društvo.
Iznko: Separatizam i daljnje podjele ne donose hranu na sto niti šalju djecu u dobre škole
Kako spriječiti nove “tegeltije” u bh. pravosuđu jer se već mogu čuti najave da će na Tegeltijino mjesto doći drugi “podoban” kadar?
INZKO: Prije svega, politički uticaj mora se iskorijeniti iz pravosuđa. Tužno je čuti kako političari govore o pravosuđu u terminima kao što su „povratiti“ ili „ukloniti“ kontrolu određene političke grupe. To je znak koliko je duboko bolest političkog pokroviteljstva i uticaja zahvatila pravosuđe. To mora prestati. To nema nikakve veze sa evropskim vrijednostima, za koje mnogi političari tvrde da ih poštuju. Konkretnije, budući da je VSTS presudan za svaku reformu pravosuđa, za početak trebalo bi usvojiti izmjene i dopune Zakona o VSTS-u, kako bi se ojačao integritet Savjeta i integritet procesa odabira sudija i tužioca. Izbor se mora zasnivati isključivo na njihovim zaslugama i ni na čemu drugom.
Da li postoji neki novi plan EU i SAD u pristupu Bosni i Hercegovini i šta očekujete na tom polju?
INZKO: Uvjeren sam da će zajednički interes i angažman nove američke administracije i EU stvoriti novu energiju odnosno priliku da se okrene nova stranica, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u regiji. Ova prilika morala bi biti propraćena entuzijazmom i spremnošću domaćih partnera da se uključe u iskren i konkretan dijalog kako bi se osigurao napredak zemlje. Građani ove zemlje zaslužuju mnogo više od onoga što im je do sada pružano.
