Piše: Mersiha Drinjaković
Rijetko je kad jedno imenovanje izazvalo toliko bure u javnosti. Slučaj “Tvrtko Milović” traje od marta prošle godine, kad je ovaj novinar postavljen na poziciju urednika Dokumentarno-savremenog programa BHT1.
Naime, Odluku o imenovanju Tvrtka Milovića donio je UO BHRT sa tri glasa ZA: Dejana Šarenac, Ljubomir Zuber i Zoran Krešić, dok je protiv bio Mufid Memija. Reagirala je javnost, upozoravajući na Milovićev status na Facebooku o broju ubijene djece u opkoljenom Sarajevu, koji glasi ovako: “Kada sam stigao u Sarajevo 2007. govorilo se o 900 djece. Kasnije je, (naravno), zaokruženo na 1.000. Kada je bila Pašovićeva izložba sa stolicama već je bilo 1.100 malih stolica za ubijenu djecu. Evo sad vidim naraslo na 1602. Jadna djeca.”
Nije to bio jedini Milovićev istup kojim je uznemirio javnost. Svojevremeno je za Hrvatski medijski servis, u svojstvu političkog komentatora, izjavio kako “suverena država sebi ne može dozvoliti da ubojice njenih sugrađana neometano ljetuju i prolaze kroz Hrvatsku svake godine”, pozivajući ovu zemlju da korisnicima bh. putovnica uvede vize.
Međutim, kao i u mnogim drugim slučajevima, činilo se da je Milovićev izbor na poziciju urednika Dokumentarno-savremenog programa BHT1 zaboravljen, ali je ponovo vraćen u žižu medijskog interesovanja u maju ove godine kad je Sud BiH osporio njegovo imenovanje. Kako se u odluci navodi, Sud BiH je utvrdio da Milović nije ispunjavao nijedan od uslova konkursa, a to je besprijekorno poznavanje novinarskog kodeksa, uređivačkih načela i svjetskih standarda novinarstva. Navedeno je kako je BHT1 prekršila i Statut i Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta. Spor je na Sudu BiH pokrenuo Milovićev protukandidat, reditelj Srđan Šarenac i njegov advokatski tim. Iz ovog tima su naveli kako je konkursna procedura prekršena jer je u oglasu, pored uvjeta od tri godine rada u medijima, dodan i uvjet “na uredničkim poslovima”. “To je uvjet kojeg, sasvim slučajno, Tvrtko Milović ispunjava u odnosu na druge kandidate i naša je ocjena da je ovaj uvjet svjesno dodan kako bi se drugi kandidati eliminirali”, kaže Ahmet Efendić, advokat Srđana Šarenca. Konkretan potez je, podsjetimo, još i prije pokrenutog sudskog spora, lani stigao i sa FTV-a: iz ove medijske kuće saopšteno je kako prekida saradnju sa pojedinim sektorima na BHRT-u zbog imenovanja Tvrtka Milovića na mjesto urednika dokumentarnog programa.
Nezakonita odluka UO BHRT-a?
Članovi UO-a, izuzimajući Memiju, nakon Milovićevog imenovanja u martu prošle godine izdali su i saopštenje, i to nakon odluke FTV-a, u kojem su naveli kako su sve odluke donesene u skladu sa zakonom i da su na pozicije izabrani profesionalci. Odluku FTV-a smatraju neprimjerenom s obzirom na više puta iskazanu namjeru za zajedničkim djelovanjem.
U međuvremenu nije se puno toga dešavalo, sve do rečene odluke Suda BiH, pa je tim temeljem BHT1 prekinuo ugovor s Milovićem, te se činilo da je stvar gotova. A onda je stigla vijest kako je Upravni odbor BHRT-a ponovo potvrdio imenovanje Milovića na poziciju s koje je smijenjen.
Odlučili smo za komentar pitati člana Upravnog odbora BHRT-a Ljubomira Zubera, koji nam je kazao: “Nema se tu šta komentarisati. Odluka UO je takva kakva je, i ja nemam potrebu komentarisati nešto što je vrlo jasno. Sud BiH je donio odluku da je procedura imala nepravilnosti, a to kako sam ja glasao je moja lična odluka. Ne mislim da sam donio nezakonitu odluku. UO BHRT-a je ispoštovao sudsku odluku. Miloviću je prekinut ugovor, mi smo ponovili konkursnu proceduru, generalni direktor je imenovao komisiju u skladu sa zakonom i ta je komisija dala svoje mišljenje. Mi smo na Upravnom odboru dobili imena ljudi koji su ispunjavali uslove konkursa. Zašto sam ja glasao za Milovića a ne nekog trećeg, to je suludo pitanje.”
Nakon što smo mu objasnili da pitanja nisu lične prirode o tome za koga je ko glasao, nego da nas interesuje da li je ispoštovana odluka Suda BiH te da li je nova konkursna procedura u skladu sa Statutom i zakonom, Zuber nastavlja: “Apsolutno! Mi smo dobili ponovljenu proceduru – Sud nije naložio poništavanje konkursa, već ponavljanje procedure. I procedura je ponovljena. Ja ne znam da li će nešto biti sporno, svako ima pravo da se žali, to može beskonačno da traje, ali ja vam tvrdim da je konkursna procedura obavljena u skladu s pozitivnim aktima BHRT-a. To su akti koje smo mi naslijedili i po kojima mi radimo, od 2005. kad je donesen zakon o Javnom RTV servisu.” Zubera smo pitali i da li su mijenjani uslovi prvobitnog konkursa. “Konkurs je raspisala pravna služba BHRT-a na osnovu akata BHRT-a. Nije UO nalagao uslove konkursa. U Statutu piše ko može biti urednik: podrazumijeva se da čovjek treba biti novinar pa onda urednik. Nije urednik menadžerska, nego stručna pozicija. Hoćete da kažete da režiser treba biti urednik?”, pitao nas je Zuber, pa smo odgovorili: “Ništa ne želimo da kažemo, već da dobijemo informacije od svih uključenih u ovaj proces.”
Zuber nastavlja: “Moj osnovni, stručni razlog je taj što Šarenac nije novinar. Ja ga ne poznajem, kao što ne poznajem ni Milovića, ni sa jednim ni sa drugim nemam nikakav problem, ali nije prirodno da reditelj bude urednik redakcije nekog programa, meni to, kao novinaru, nije prirodno. Najstrašnija manipulacija je to da smo mi nešto mijenjali – po tim aktima su birani svi urednici programa i na BHT-u i na BH Radiju. I ništa nije važilo posebno za Milovića što nije važilo za sve ostale.” Kako je onda moguće da je Sud BiH obrazložio da su prekršeni i Statut i Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, pitamo ga. “To trebate pitati Sud, ja tvrdim da nismo prekršili. Napisani su tamo u odluci Suda BiH svjetski standardi novinarstva – šta je to? BHRT je ponovio proceduru, a Sud BiH nije rekao Tvrtko Milović ne može biti urednik. Tvrdim apsolutno da smo postupili po proceduri, jer je Sud BiH naložio ponavljanje procedure, a ne poništavanje konkursa. Komisija je utvrdila da sva četiri kandidata ispunjavaju zakonske uslove. Uz njih dvojicu bile su još dvije kandidatkinje: Antonela Pehar i Samira Krehić, a kolegica Antonela je potom obavijestila komisiju da odustaje od prijave na konkurs… Mi smo na UO dobili tako tri imena da odlučujemo o njima, odnosno četiri člana UO daju saglasnost o svakom kandidatu pojedinačno. Mediji su pisali šta god su htjeli. To me nervira jer stičem utisak da je to jedna potpuno neozbiljna profesija, a nisam ni sanjao da ću tako nešto pomisliti.”
Da li je ponovo došlo do nezakonitog imenovanja, odlučit će Sud BiH u vjerovatnom novom postupku koji najavljuju advokati Srđana Šarenca. Za informaciju o ovome smo se prije nego što smo pozvali Zubera, obratili predsjedavajućem Upravnog odbora Mufidu Memiji, koji nam je kazao da je došlo do ponovljenog konkursa na kojem je, po drugi put, preglasan. “Neposredno prije imenovanja Tvrtka Milovića na poziciju urednika, ja sam u pisanoj formi pledirao za usklađivanje Statuta BHRT-a sa pozitivnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine. Ta inicijativa je odbijena sa tri prema jedan. Usto, glasao sam protiv Tvrtka Milovića jer sam saznao da taj čovjek negira patnje i stradanja građana Sarajeva. Dakle, on se, uopće uzevši, odnosio na neprimjeren način prema faktima agresije i napada na BiH i stradanja građana BiH svih nacionalnosti”, kaže Memija.
Srđan Šarenac odustao je od rasprave u javnom prostoru. Umjesto intervjua za Analiziraj.ba, uputio nas je na svog advokata Ahmeta Efendića, koji kaže: “U ovom momentu ne znamo ništa, odnosno, poznate su nam samo informacije koje su plasirane u medijima, a to je da je gospodin Milović ponovo izabran na istu poziciju. Naš klijent, a koliko mi je poznato, i drugi učesnici konkursne procedure nisu obaviješteni da se ponovo vodi konkursna procedura, niti im je dostavljena odluka da je Tvrtko Milović ponovo izabran na tu poziciju. Mi smo se nakon objave ovih informacija u medijima obratili BHRT-u da nam se dostavi odluka o izboru Tvrtka Milovića na predmetnu poziciju, da nam se dostavi odluka Upravnog odbora i sva druga dokumentacija na osnovu koje je odluka donesena, međutim, od njih još uvijek nismo zaprimili nikakvu dokumentaciju. Koliko mi je poznato, nisu je dobile niti druge kolege koje zastupaju druge aplikante u ovom postupku. Paralelno je, naime, vođen postupak drugog aplikanta, koji je obustavljen nakon što je donesena odluka Suda BiH u našem predmetu. Ne bih vam mogao reći o kome se radi, to pitajte gospođu Borku Rudić iz BH novinara.”
Novi sudski proces
Efendić napominje kako je, prema njegovim saznanjima, nova konkursna procedura provedena mimo zakona, te da je BHRT bio dužan da obavijesti njihovog klijenta i ostale stranke u postupku o ovom slijedu događaja. “Zašto je to tako provedeno, stvarno ne znam. Nismo bili upućeni u ponovni postupak niti smo dobili odluku o tome. Nikakve komunikacije sa BHRT-om nemamo. Obraćali smo se pismeno direktoru BHRT-a Belminu Karamehmedoviću, nikakav odgovor nismo dobili. Dužni su bili, u najmanju ruku, našeg klijenta kao učesnika konkursa obavijestiti o ishodu konkursne procedure i obrazložiti tu odluku kako bi mu ostavili mogućnost žalbe ukoliko smatra da je imenovanje bilo nezakonito, kako bi se pokrenuo upravni spor pred sudom, kao što je učinjeno nakon prvobitnog konkursa.”
Sam Tvrtko Milović je na svom Facebook profilu objavio informaciju o tome kako je “opet bio najbolji kandidat” te kako “osoba koja je godinu dana tužbom tražila ponavljanje natječaja za urednika, i dobila na sudu – se uopće nije pojavila na ponovljenom natječaju!”. Za novog-starog urednika Dokumentarno-savremenog programa Tvrtka Milovića, imenovanje je završena stvar te ne vidi ništa sporno u konkursnoj proceduri. “Natječajna procedura u mom slučaju identična je svim ranijim procedurama za izbor urednika Programa otkako postoji BHRT. Drugostupanjskom presudom Sud uopće nije obrazložio na koji je način procedura za moj izbor različita od drugih natječaja. Izabran sam identično kao i moji ostali kolege urednici”, kaže za Analiziraj.ba Milović.
BHT1 je, kako nam je rekao Milović, u skladu s drugostepenompresudom ponovio dio konkursa za izbor urednika. “Dakle, prijave svih kandidata su prihvaćene i kandidati su pozvani na intervjue. Jedna kandidatkinja je pismeno izjavila da neće doći na intervju, dok se dvoje kandidata nije ni pojavilo na intervjuu. Upravni odbor je u skladu s tim ponovo izabrao mene kao najboljeg kandidata. Što se ostalog tiče, nije moje da komentiram jer nisam strana u postupku.”
Milović priznaje kako je BHRT poništio Rješenje o njegovom imenovanju, nakon čega je ponovljen dio konkursa za urednika: “Na kojem sam ponovo bio najbolji kandidat, i nakon čega me Upravni odbor ponovo imenovao.”
Dok se čeka novi rasplet događaja, Milovića pitamo i kakve su ga reference dovele na ovu poziciju: “Zanimljivo je da tridesetak medija, pet političkih stranaka, Udruga BH novinari i stotine javnih osoba već dvije godine medijski plasira tezu da sam nekompetentan za funkciju urednika, a da ste vi prvi koji se uopće zanimaju za moje kompetencije. Ja sam od 2013. godine do danas na različitim uredničkim i menadžerskim pozicijama, i to je sve uredno dokumentirano u kadrovskoj službi. Zanimljivo je da to isto nije nikad prije provjeravano za druge urednike i direktore. Ili kandidate za iste.”
Na pitanje šta je sve radio na poziciji za koju je izabran u martu 2018. godine, Milović odgovara kako je povećao produkciju za skoro tristo posto. “S jednakim kadrovskim i financijskim kapacitetima je udvostručen broj premijera. Pokrenute su dvije nove emisije i pripremaju se dva nova dokumentarna serijala, jedan u našoj, a drugi u vanjskoj produkciji. Pored redovnih aktivnosti, aktivno se pripremamo za pokretanje igranog dokumentarnog filma. Zahvaljujući nesrazmjernoj pažnji javnosti za mojim imenovanjem, pažnja javnosti i gledateljstva za aktivnostima dokumentarnog programa se rekordno povećala, što je svakako pozitivno.”
Ne propuštamo priliku pitati ga za sporne komentare koje je imao proteklih godina, a koji su okarakterisani kao govor mržnje. Milović odgovara: “Nekoliko desetina medija i političkih stranaka godinu i pol provodi sustavnu kampanju moje osobne i profesionalne diskvalifikacije. Toliki mediji, stranke i udruge u toliko vremena nisu otišli dalje od zlonamjernog i pogrešnog tumačenja jednog mog komentara na društvenim mrežama kao govora mržnje. Ni u tom komentaru, ni bilo kojem drugom mom tekstu, javnom istupu ili prilogu, u 15 godina mog novinarskog rada nikad nije bilo uvrede ili govora mržnje. Čitavu ovu kampanju oko mog imena gledam kao pokušaj proizvodnje fašizma tamo gdje ga nema kako bi me se diskreditiralo ljudski i profesionalno. S obzirom na ljude koji se time bave, gledam to kao na svojevrsno priznanje.”
U ovaj slučaj od samog početka je uključeno Udruženje BH novinari, kojima se kandidat sa spornog konkursa, reditelj Srđan Šarenac, obratio zbog uočenih nepravilnosti. On je, zahvaljujući Liniji za pomoć novinarima, slučaj doveo pred Sud BiH, gdje je i utvrđeno kako je BHT1 za mjesto urednika Dokumentarno-savremenog programa svjesno mijenjala uvjete u odnosu na one propisane Statutom da bi se Šarenac eliminirao kao kandidat. Za komentar smo zamolili i generalnu tajnicu Udruženja BH novinari Borku Rudić, koja kaže: “Smatram nedopustivim i protivzakonitim postupanje menadžmenta i uprave BHRT-a u slučaju ponovnog imenovanja istog kandidata na mjesto urednika Dokumentarno-savremenog programa. Način na koji su ‘izveli’ cijeli postupak je zapravo potvrdio da nisu ni imali ozbiljnu namjeru ispoštovati presudu Suda BiH, a kamoli odabrati kandidata koji je imao profesionalno najbolje reference, što je bila statutarna i zakonska obaveza svih koji su bili uključeni u ovaj ‘kvazipostupak’. Namjerno kažem ‘kvazipostupak’ jer su dokumenti nekih od kandidata razmatrani od strane komisije i UO BHRT a da ti isti kandidati nisu dali saglasnost na to, dokumentacija dostavljana BHRT-u prije više od 15 mjeseci nije važeća jer joj je istekao rok validnosti od godinu dana, a budući da je samo jedan kandidat pristupio intervjuu, izgleda da je praktično UO BHRT upoređivao Tvrtka Milovića s njim samim. Na ovakvu mogućnost su upozorili advokate kolege iz BHRT-a i prije formiranja nove konkursne komisije, i prije zasjedanja UO BHRT-a, zbog čega su pravni zastupnici dva kandidata upozorili odgovorne u BHRT-u, ali to za njih nije bilo relevantno. Dakle, cijeli postupak je unaprijed bio smišljen tako da se ponovo imenuje Milović – po cijenu bilo čega. I uspjeli su – jer tamo gdje politika odlučuje, gdje UO odlučuje onako kako im narede ‘njihovi’ politički mentori, pravo i zakonito postupanje nemaju šansu.”
Spriječiti politička imenovanja
Odluka pravnih zastupnika i oštećenih kandidata je, napominje Borka Rudić, da se ide u novi sudski postupak, odnosno da se nastavi pravna bitka, a Linija za pomoć novinarima će osigurati pravnu pomoć u ovom slučaju. “Ovdje se ne radi samo o zaštiti interesa pojedinaca, zakonitog rada javnog medija i zaštiti profesionalnih vrijednosti, već je i prvenstveno riječ o sprečavanju političkih imenovanja u javnom mediju i očitog kršenja zakona, namještanja konkursa, mijenjanja internih pravilnika u skladu sa siromašnim profesionalnim biografijama kandidata koji od najjačih referenci imaju političku podršku i nacionalnu podobnost.”
Dok je u većem dijelu javnosti preovladavala osuda zbog Milovićevog imenovanja, Društvo hrvatskih novinara (DHN) u BiH uputilo mu je javnu podršku, osvrnuvši se na drugostepenu presudu Suda BiH u radno-pravnom sporu Srđana Šarenca s BHRT-om. “Istina je da je Sud BiH u drugostepenom postupku iz formalno-pravnih razloga prihvatio žalbu Srđana Šarenca zašto se nije našao na listi uspješnih kandidata na natječaju za urednika Dokumentarnog programa BHRT-a, a da je pak u prvostepenoj odluci odbacio njegovu žalbu. Na tom konkursu kao najbolji kandidat izabran je upravo kolega Tvrtko Milović”, stoji u saopćenju.
Novinarka Valentina Rupčić, zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH, predsjednica je Društva hrvatskih novinara u BiH, pa smo i nju htjeli zamoliti za komentar, međutim ona nije odgovorila na naš poziv.
Valja podsjetiti i na to kako su članovi UO BHRT-a Zoran Krešić, Dejana Radovanović-Šarenac, Mufid Memija i Ljubomir Zuber imenovani na ove pozicije 2017. godine. Upravni odbor je, prema Statutu BHRT-a, tijelo putem kojeg se, na način određen zakonom, štite interesi javnosti u pogledu kvaliteta i poruka radijskih i televizijskih programa koji se emitiraju u medijima BHRT-a. On nadzire cjelokupno poslovanje, kao i korištenje i raspolaganje imovinom BHRT-a. Na koji način je u interesu javnosti imenovanje Tvrtka Milovića na ovu poziciju ako su, kako je Sud BiH već utvrdio, prekršene konkursne procedure, vjerovatno ćemo saznati u obnovljenom sudskom procesu. Zarad dodatnih pojašnjenja, valja napomenuti i kako prema Statutu BHRT-a (koji je izmijenjen u vrijeme mandata Ahmeda Žilića, Nikole Deretića, Marije Putice i Mirka Vukovića prije nekoliko godina), Upravni odbor bira urednike programa u radijskom i televizijskom segmentu poslovanja. Prema Statutu, jedina zadaća generalnog direktora je da Upravnom odboru ponudi najmanje dva (a u jednom članu stoji tri) uspješna kandidata koji su zadovoljili uslove konkursa. Pojašnjenje o svim ovim dešavanjima smo zatražili i od Belmina Karamehmedovića, generalnog direktora BHRT-a, koji je trenutno na godišnjem odmoru, pa nam se samo kratko javio telefonom i rekao kako nema komentar.
Izvor: analiziraj.ba
* Tekst je proizveden u okviru medijskog poola Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
