Autor: Kristina GADŽE
Sudjelovanje mladih u društveno-političkim zbivanjima sve je češća potreba, ali i realnost u javnom prostoru. Projektom Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih kojeg realizira Vanjskopolitička inicijativa BH u suradnji s članicama regionalne Think for Europe (TEN) mreže (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo), Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Centrom fondacije Bronislaw Geremek iz Varšave i Centrom za evropsku politiku iz Bruxellesa, daje se prilika mladima da aktivno sudjeluju u razmjeni mišljenja o gorućim društveno-političkim problemima.
Projekt koji daje prostor mladima
Ideje mladih mogu stvoriti i potencijalna rješenja za trenutne probleme koja na koncu vode do mogućnosti za sudjelovanjem u raspravama na europskom nivou. Projekt je koristio istu metodologiju kod istraživanja mišljenja mladih u cijeloj regiji, a sve s ciljem da prikupi njihove stavove i ideje. Podržan od Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike kroz program „Evropa za građane i građanke“ unutar Europske Unije, u suradnji s Vanjskopolitičkom inicijativom BH i ostalim partnerima u regiji, ovaj projekt realizirao je dvodnevnu online radionicu „Mladi Online: Čujemo li se? Aktiviraj se!” koja je imala za cilj istražiti prakse i stavove mladih o tematici interneta i o njihovom socio-političkom odnosu prema široj publici.
Spomenute virtualne radionice prema istoj metodologiji održane su i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana tijekom studenog i prosinca 2020. godine, a tijekom dva dana ovog modula, sudionici su imali prilike međusobno razgovarati te kasnije sudjelovati u javnoj raspravi sa relevantnim stručnjacima o upotrebi digitalnih alata i o tome kako ih koristiti za jačanje demokracije. Na koncu su prezentirali svoje ideje i stavove o društvenim mrežama i njihovom utjecaju na sigurnosnu politiku Interneta.
Jedan od moderatora aktivan u nekoliko nevladinih organizacija, Slobodan Blagovčanin, kaže kako je velika greška pristupati mladima kao da su to osobe s istim interesima, znanjima i aspiracijama. “Kada govorimo o mladima iz civilnog sektora, koji često još od srednje škole pokazuju interes za djelovanje u zajednici i nastoje mjenjati stvari – za njih bih rekao svakako da razumiju svoju ulogu. Sa druge strane imamo veliki broj mladih, koji nemaju slične aspiracije. Ti mladi uglavnom traže način kako da odu iz BiH, te stoga ni ne nastoje uložiti značajniji trud. Ne samo u smislu društvenog djelovanja, već generalno bih rekao da nemaju interes ni da se bolje upoznaju sa svojim obavezama, mogućnostina i načinu kako da postanu kotači promjene”, ističe Blagovčanin koji je mišljenja da je inicijativa CAT BiH, u kojoj sam djeluje, jedna od najvidljivijih inicijativa na društvenim mrežama u BiH pomoću koje je uvidio da mladi ne shvaćaju moć i snagu društvenih mreža.
Krivca za takvo stanje pronalazi u obrazovnom sistem koji, prema njegovom mišljenju “već godinama gotovo da se ni ne trudi da mlade medijski opismeni, upozna sa načinom djelovanja društvenih mreža i njenim mogućnostima”. Smatra kako su ovakvi projekti koji na jedan način približavaju mladima njihov glas s ciljem regionalnog demokratskog jačanja, jako potrebni u bh. društvu.
“U namjeri da održimo korak sa zapadnim svijetom – civilni sektor mora da popuni mnogo rupa, a informalno i neformalno obrazovanje je upravo ta prilika. Istovremeno, mislim da je važno da više mladih usmjeravamo prema civilnom sektoru i da im ‘otkrivamo’ mogućnosti koje nudi. Na kraju krajeva Evropska Unija je pred nas postavila mnoge stvari, koje moramo promjeniti – a bez promjene svijesti se plašim da nema ni snažne borbe protiv korupcije, nepotizma, nerada sudstva i tužilaštva”, objašnjava Blagovčanin.
S druge strane, Samir Beharić, aktivist, član Upravnog odbora Western Balkans Alumni Association (WBAA) i istraživač u The Balkan Forum te također jedan od moderatora, ističe da mladi ljudi često podcjenjuju svoju ulogu u procesu donošenja odluka na lokalnom i državnom nivou u BiH te zbog toga nerijetko zanemaruju da utiču na političare odgovorne za EU integracije. “Ishod tog procesa će u decenijama koje dolaze zapravo ponajviše uticati na same mlade ljude koji već godinama užurbano iseljavaju u EU. Conference on the Future of Europe je jedinstvena platforma koja državljanima i državljankama zemalja EU nudi šansu za razmjenu ideja, te da na taj način zajedničkim snagama oblikuju svoju budućnost. Učešće mladih ljudi iz regiona u ovom paneuropskom festivalu demokratije bi bilo od ključnog značaja ne samo za EU današnjice, već za EU čiji će stanovnici biti i mladi ljudi iz Zapadnog Balkana – ali ne samo oni koji su odselili u EU, već i oni koji koji svoju budućnost budu vidjeli u regionu, kaže Beharić.
Smatra da društvene mreže mogu biti iskorištene i za aktivizam i za kliktivizam. “Sjajan su alat za jačanje demokratije jer mladim ljudima mogu poslužiti kao platforma za zagovaranje, koju nemaju uvijek u potpunosti u offline svijetu. Društvene mreže su se pokazale kao iznimni korisni alati tokom COVID pandemije. Međutim, društvene mreže ponekad mogu dati lažni osjećaj aktivizma, kada „lajkom“ smatramo da smo nešto uradili. Online aktivizam, bez offline angažmana, ima ograničen efekat i rijetko urodi plodom”, objašnjava Beharić dvije strane društvenih mreža.
Uspostavljanje visokih standarda EU na Zapadnom Balkanu, kako tvrdi Beharić, nije samo stvar današnjice, već ključni aspekt koji će osigurati zdravo okruženje u kojima će mladi današnjice izrasti u lidere sutrašnjice, te čvrste temelje na kojima bi budućnost zemalja Zapadnog Balkana trebala da počiva. “Najbolji način da mladi na Zapadnom Balkanu shvate značaj članstva u EU jesu beneficije koje za njih trenutno nude programi Europske unije, što je kratkoročni benefit. Međutim, dugoročna važnost članstva u EU sa sobom nosi cijeli set vrijednosti i sloboda, državno uređenje po mjeri svakog građanina i građanke, te članstvo u zajednici koja garantuje stabilnost, demokratiju, sigurnost i prosperitet za svakog njenog stanovnika. Kako bismo kao mladi ljudi istinski spoznali značaj ovih vrijednosti, imperativ nam treba biti da učestvujemo na međunarodnim seminarima, idemo na Erasmus+ razmjene na neke od najbolji EU univerziteta, te koristimo svaku priliku za povezivanje sa vršnjacima i vršnjakinjama iz EU. Takva iskustva otvaraju um, šire horizonte i inspiracija su za nove, progresivne ideje”, savjetuje Beharić.
Mišljenja mladih
Nermin Topovčić, jedan od učesnika dvodnevnog online modula, istaknuo je da su zaključci mladih širom BiH tijekom radionice ponajviše govorili o tome kako digitalni alati i demokracija nemaju mnogo toga zajedničkog, a razlog je tome, kako kaže, „pay to play“ način funkcioniranja društvenih mreža gdje oni s najviše financijskih sredstava najviše mogu širiti njihovu poruku.
“Na radionici smo pričali i o tome kako digitalni alati mogu značajno doprinijeti političkom i medijskom opismenjavanju mladih ljudi u Bosni i Hercegovini s obzirom da trenutno formalno obrazovanje nam ne pruža znanja i vještine iz navedenih oblasti, a koje mogu biti jako bitne za razvoj demokratije i smanjenje uticaja lažnih vijesti koje znaju izuzetno biti politički motivisane i samim time imati značajan uticaj na javno mnjenje. Od radionice do sada, nije došlo do značajnih promjena koje ja vidim te dezinformacije i lažne vijesti su i dalje jako zastupljene i vremenom sve više postaju izražene usred brzog protoka informacija”, smatra Nermin.
Mladi ljudi u BiH, a i na prostoru Zapadnog Balkana, navodi Nermin, predstavljaju grupaciju najviše zainteresiranu za ideju Europske unije i pridruživanje istoj. “Glas mladih ljudi se ne čuje dovoljno i neophodno je na tome raditi kroz formalne i neformalne metode, a sa krajnjim ciljem da mladi ljudi aktivno učestvuju u kreiranju politika koje utiču na njihovo okruženje. Mladi ljudi u BiH, a i na prostoru Zapadnog Balkana teže evropskim vrijednostima i uvjeren sam da uključivanje istih u sami proces može doprinijeti efikasnijoj integraciji ka EU”, kaže Nermin.
Još jedna od učesnica, Tajra Hadžić, kroz radionicu je shvatila da je izazov pronaći rješenja koja će sačuvati dobre strane društvenih mreža i suprotstaviti se onim lošim. “Članovi moje grupe su se najviše zalagali sa „fact-checking“ mehanizme, pomoću kojih bi lažne vijesti bile detektovane, te bi mediji koji prenose netačne, nepotpune ili neprovjerene informacije bili sankcionisani. Nadalje, kolege su istakle važnost edukacije i djece i roditelja o negativnim stranama interneta. Obrazovne institucije, kao glavni partner u ovom strateškom koraku, trebale bi raditi na razvijanju svijesti kod mladih osoba da ne postoji ideal ljepote, te da ono što je trenutno popularno na društvenim mrežama nije jedino prihvaćeno i dobro”, opisuje Tajra.
Za razliku od Nermina, kaže kako je primjetila pozitivne korake kod sprječavanja širenja lažnih vijesti i dezinformacija. “Na društvenoj mreži Instagram, sve objave vezane za Covid-19 su posebno označene sa linkom adekvatne institucije koja pruža provjerene informacije. U slučaju BiH, primjetila sam da je istaknut link Federalnog ministarstva zdravstva, te mislim da je ovo odličan način da se ukaže na provjerene izvore informacija koji su važni u doba opće panike i zabrinutosti”, smatra Tajra.
Rješenje za ovaj problem vidi u regionalnoj i međunarodnoj reakciji. “S obzirom da je zaključak radionice bio da je neophodno stvoriti sistem za provjeru tačnosti informacija, smatramo da su najvažniji akteri upravo korisnici Interneta, kao i vlasnici kompanija vodećih društvenih platformi. Kako bi bili osposobljeni da detektuju lažnu vijest i spriječe njeno širenje, korisnici moraju biti medijski pismeni, te je u skladu s tim istaknuta važnost formalnog i neformalnog obrazovanja. U razvijenim zemljama EU već je poznata praksa da se mladi konsultuju pri suočavanju sa modernim izazovima, a ovakve radionice pokazuju da ova pozitivna praksa dolazi i u BiH”, objašnjava Tajra.
Zaključke s radionice je izveo i učesnik Minja Čulić. “U razgovoru sa kolegama, koji je uslijedio nakon završetka događaja, zaključili smo da digitalni alati, ukoliko se pravilno koriste mogu da budu značajni facilitatori demokratskog progresa. Ipak, digitalni alati u odnosu na demokratske procese imaju, trenutno, znatno više negativnu konotaciju, a kao glavnog krivca za to vidimo Regulatornu agenciju za komunikacije, za koju smatramo da nedovoljno dobro obavlja svoj posao. Smatramo da bi svaki oblik govora mržnje u digitalnom prostoru trebao biti sankcionisan kao prvi korak u procesu zaustavljanja demokratskog nazadovanja Bosne i Hercegovine”, tvrdi Minja koji kaže kako dijeli mišljenje s kolegama da treba biti više sličnih događaja jer je to itekako korisno u pogledu budućeg demokratskog napretka i razvijanja kritičkog mišljenja..
Smatra kako je tematika koja je obrađivana na projektu bila itekako aktuelna i atraktivna, naročito u trenutnom, pandemijskom svijetu. No, nije primjetio značajne promjene kod regulacije lažnih vijesti i dezinformacija u javnom online prostoru. “Smatram da je glas mladih izuzetno važan i da treba raditi na usvajanju principa čijom bi se implementacijom on dodatno ojačao kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou. Mladi bi trebali da se (pod nekom krovnom organizacijom) usaglase i sa jasnim prijedlozima iznesu svoje stavove donosiocima odluka te na taj način pokušaju da se izbore za svoja prava, jače demokratske principe i prosperitet Bosne i Hercegovine”, savjetuje Minja.
Digitalna sigurnost kao ključna stavka za pomak ka EU
Kao rezultat projekta, tu je i online regionalna platforma MladiRini koja se provodi od strane grupe think tank-ova, točnije istraživačkih organizacija u okviru Think for Europe mreže za mlade od 16 do 25 godina iz cijele regije. Namijenjena istraživanju glasova mladih, ali i dijeljenju sadržaja za mlade, ova platforma je podijeljena u tri tematske cjeline: internet slobode, životna sredina i vladavina prava i demokracija. Također, platforma omogućuje mladima da dijele svoje mišljenje o problemima koji muče mlade, pišu o tim problemima i sudjeluju na događajima gdje će dobiti priliku da dijele mišljenje s vršnjacima. Na taj način realizatori projekta imaju uvid kako poboljšati status mladih na Zapadnom Balkanu i kojim politikama to postići.
No, ove tematike nisu jedine koje obuhvaćaju ovaj projekt. Također, jedan od ciljeva je i poboljšanje komunikacije između EU i regije kroz razne građanske rasprave o značajnim pitanjima za obje strane. Na taj način stvara se potencijal da se najambicioznije balkanske države pridruže i procesu Konferencije o budućnosti Europe, čak i ako se to samo odnosi na savjetodavnu ulogu. Osim toga, ove države bi dobile povratnu informaciju na čemu trebaju raditi kada se govori o europskim standardima. Upravo ovakvi projekti potiču raspravu i uključuju mišljenje zemalja Zapadnog Balkana, no sudeći prema rezultatima koji se tiču digitalne sigurnosti i medijske pismenosti, potrebna je veća regionalna i europska podrška da bi se nastavilo ovim tokom. Ipak, mišljenje mladih je ujednačeno, a ono je da se žele voditi europskim putem.
_____________________________________________________
Tekst je napisan u svrhu promocije projekta Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih podržanom od strane Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike kroz svoj program Evropa za građane i građanke.
