Kada u jednom društvu partokratija postane prihvaćen model ponašanja onda se ne preza ni od čega. Zapošljavanje na osnovu partijske knjižice, rođačke ili stranačke pripadnosti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini postalo je više pravilo nego izuzetak. Tragedija je tim veća, a to će imati nesagledive posljedice po društvo, jer se po osnovu partijske pripadnosti ili rođačkih veza sa političarima na vlasti zapošljavaju i ljudi koji treba da obrazuju buduće generacije društva.
Nekoliko primjera je već u prethodnih nekoliko godina izazvalo pažnju javnosti u Republici Srpskoj prije svega jer su na to ukazali pojedinci koji su smatrali da su oštećeni na konkursima za prijem u radni odnos u obrazovnim institucijama. Njihove žalbe nisu urodile plodom.
Najupečatljiviji primjeri iz prošlosti su zaposlenje snajke Nedeljka Čubrilovića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i donedavnog visokog funkcionera DNS-a na mjesto pedagoga u banjalučkoj Osnovnoj školi Aleksa Šantić, iako je po ispunjavanju uslova bilo boljih kandidata. Tadašnji ali i sadašnji predsjednik skupštine na novinarska pitanja je tada odgovorio samo da institucije, ukoliko je nešto urađeno mimo pravila, treba da rade svoj posao.
Javnost se prethodnih godina u Banjaluci redovno informisala i o borbi Bojana Vlajića, profesora engleskog jezika, koji je na konkursima nekoliko godina pokušavao da redovnim putem dobije posao. Uzalud. Konkursi su u nekoliko ministarstava bili rezervisani za podobne kandidate a Vlajić je na konkursima u Osnovnim školama odbijao da dostavi dokumentaciju koju su škole mimo zakona zahtjevale od kandidata. Slučaj Bojan Vlajić protiv Ministarstva prosvjete dobio je nedavno epilog na Vrhovnom sudu koji je odbio Vlajićev zahtjev za revizijom presude banjalučkog Osnovnog suda koji je odbio poništenje konkursa u tom ministarstvu.
Vlajić se sudio i sa Ministarstvom nauke i tehnologije koje je tužio zbog raspisivanja konkursa za radno mjesto službenika za odnose sa javnošću na kojem je posao dobilo lice koje je već taj posao radilo u istom ministarstvu. Uzalud.
Bojan Vlajić za Gerila info priča kako je konačno digao ruke od svega. Diploma profesora engleskog jezika izgubljena je negdje u sobi ispod kilograma ploča i knjiga.
„Digao sam ruke zbog toga što smatram da moje kolege prosvetne radnike to ne zanima a poštovanje zakona prilikom zapošljavanja ne zanima ni ostatak društva. Htio sam da utičem pozitivnim primjerom ali na kraju jednostavno nisam uspio, rekao je za naš portal Bojan Vlajić iz Banjaluke.
Gerila info istraživala je na koji način se zapošljavaju novi radnici u školama u Republici Srpskoj. Činjenica je da se uporno manipuliše sa institucijom konkursa ali da se u suštini ne krši zakon. Jednostavno konkursnim komisijama ostavljena je mogućnost da bodovanjem na intervju sa kandidatima imaju presudnu ulogu u odluci ko će da dobije posao učitelja ili nastavnika.
Posljednji primjer sumnjivog rezultata konkursa u kojem formalno nije prekršen zakon dolazi iz banjalučke Osnovne škole Jovan Jovanović Zmaj.
Kandidat za nastavnika matematike sa diplomom Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci i prosjekom 9,36 (što je izuzetan uspjeh za matematičare) na kraju je izgubio bitku za posao od kandidata sa prosjekom 7,20. Odlučili su intervju sa komisijom (1 bod u odnosu na 3) i test (3,5 boda u odnosu na 2,5). Naši sagovornici uvjeravaju da je iako u principu zakon nije prekršen nelogično da savršen student ima loše rezultate na testu i još lošije na intervjuu sa komisijom.
Gerila info je stupila u kontakt sa nekoliko nastavnika i profesora koji traže posao ali niko ne želi javno da progovori o problemu sa kojim se susreće jer jednostavno i dalje očekuju da bi na nekom sljedećem konkursu ipak mogli dobiti posao.
Gerila info razgovarala je sa nastavnikom u jednoj banjalučkoj srednjoj školi koji priznaje da je posao dobio tek nakon učlanjenja u jednu vladajuću stranku u Republici Srpskoj. Razumljivo, ne želi da mu otkrijemo identitet. On nam pojašnjava da je mogućnost manipulacije ranije bila još veća jer je postojao samo intervju a da je sada to ipak donekle onemogućeno jer je uveden test znanja pa intervju ne može baš da „odradi sav posao“ iako može da prelomi kada je mala razlika u bodovima koju kandidati donose sa fakulteta. Problem je, međutim, u tome što postoji mogućnost ranijeg upoznavanja sa testovima pa se dešava da savršeni studenti budu loši na testu dok ga gotovo perfektno urade lošiji studenti koji na kraju dobiju posao, priča naš sagovornik.
„Na kraju ćemo doći u situaciju da će postati apsurdno uopšte raspisivati konkurse. Došli smo u situaciju da moraš biti podoban. Ja sam u posljednje vrijeme, jer nema druge, počeo da razmišljam da ako je već tako, bolje da taj podoban bar bude i kompetentan“, priča naš anonimni sagovornik.
Na naše pitanje da li smo onda svi, jer pristajemo na taku raspodjelu uloga, saučesnici u urušavanju sistema vrijednost odgovara potvrdno.
„Buni se 3 odsto ljudi. Ja kada bih krenuo sam nemam šanse. Mogu li ja da ne budem nigdje (stranački) a da me neko cijeni? Nisu oni napravili cijene mi smo im svi zajedno skrojili cjenovnik. Meni moj ugovor sa školom znači sve na ličnom planu, sigurnost za mene, djecu, kredit. Ja znam da to nije riješenje… Partijsko zapošljavanje jeste problem ali veći je problem što ja pristajem na to“, svjedoči sagovornik Gerila info.
Pojedini diplomci PMF-a tvrde da se konkursi čak naknadno, nakon što bude izabran neko ko nije podoban, poništavaju po nalogu iz Ministarstva prosvjete ali ponovo ti ljudi ne žele javno da pričaju o tome. Takve tvrdnje u Ministarstvu prosvjete kategorično odbacuju.
„Škole su samostalna pravna lica, raspisuju konkurs i provode samostalno proceduru prijema radnika u radni odnos. Direktor škole imenuje Komisiju za prijem radnika. Komisija sačinjava rang-listu kandidata, koju dostavlja direktoru škole.
Nezadovoljni kandidati imaju pravo prigovora Školskom odboru protiv odluke o izboru kandidata. Školski odbor je dužan da u roku od osam dana odluči o tom prigovoru. Odluka Školskog odbora je konačna i protiv nje se može pokrenuti spor pred nadležnim sudom.
Za zakonitost rada škole odgovoran je direktor škole, koji je obavezan postupati u skladu sa Zakonom o osnovnom vaspitanju i obazovanju i Pravilnikom o proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata u osnovnoj školi“, piše u odgovoru Ministarstva prosvjete Republike Srpske.
Ono što je takođe tragično jeste to da postoji nezvanična podjela škola između stranaka na vlasti. Tačno se zna koja škola pripada kojoj stranci odnosno svaka stranka ima pravo na određen broj direktorskih mjesta.
Tako na primjer, otkriva još jedan sagovornik našeg portala, posao direktora u Osnovnoj školi Branko Radičević u Banjaluci obavlja član DNS-a a škola po stranačkoj raspodjeli poslije izbora 2014. godine pripada SNSD-u. U toku je borba za prevlast u toj osnovnoj školi. Naš izvor tvrdi da se uopšte ne gleda uspjeh aktuelnog direktora jer se škole posmatraju kao stranački plijen.
Naš sagovornik kao uspjeh ove škole u posljednjih nekoliko godina navodi niz regularno sprovedenih konkursa i odbijanje pokušaja jednog stranačkog zapošljavanja (direktor jedne druge osnovne škole (SNSD) pokušavao je da preko stranačkog uticaja u školi Branko Radičević na mjesto nestranačkog nastavnika zaposli svog sina).
Direktori osnovnih škola pronalaze razne načine da posao obezbijede podobnim nastavnicima izbjegavajući institut konkursa. To je najjednostavnije učiniti preko takozvanog produženog boravka odnosno čuvanja djece manjeg uzrasta poslije nastave za šta se u radni odnos na određeno primaju radnici koji kasnije nerijetko kada se ukaže prilika bez konkursa postaju stalno zaposleni učitelji ili nastavnici.
U Transparensi internašnalu BiH navode da je ove godine u odnosu na prošlu u BiH primjetan rast broja prijava korupcije u oblasti obrazovanja. Oni navode da nema dijela BiH koji je imun na ovaj problem, čak je problem zloupotrebe konkursa prilikom zapošljavanja u školama prisutniji u Federaciji nego u Republici Srpskoj govori statistika Transparensi internašnala.
„Zanimljivo je spomenuti da je posebno povećan broj prijava na konkursne nepravilnosti u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo. U jednom predmetu TI BiH je na osnovu navoda stranke koje su se potom pokazale tačnim po sprovedenom istraživanju podnio prijavu Instituciji Ombudsmana za ljudska prava jer je direktor sarajevske osnovne škole „Hasana Kikić“ suprotno datoj saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade zaključio ugovor sa izabranom kandidatkinjom na neodređeno vrijeme iako je prema konkursnim propozicijama i datoj saglasnosti Ministarstva bilo predviđeno da se ugovor o radu zaključi na određeno vrijeme. Direktor ove škole prvo nije naznačio trajanje ugovora u prvom ugovoru da bi potom po izvršenom inspekcijskom pregledu Inspekcije rada poštujući, kako je naveo, odredbe Zakona o radu izmijenio Ugovor u kojem nije naznačeno trajanje ugovora na neodređeno vrijeme. Na ovaj način je suprotono pravilima Javnog konkursa i datoj saglasnosti resornog ministarstva omogućio izabranoj kandidatkinji da se zaposli na neodređeno vrijeme, a istovremeno je izigrao konkursnu proceduru koja je predviđala zaključenje ugovora na šest mjeseci. Ministarstvo je po prijavi TI BiH predložilo Vladi Kantona Sarajevo, kao osnivaču, da razriješi članove Školskog odbora JU OŠ „Hasan Kikić“ jer nisu pokrenuli postupak razrješenja direktora škole.”- kaže za naš portal Uglješa Vuković iz ove organizacije.
Problem korupcije prilikom zapošljavanja, naročito u obrazovnim institucijama, vidljiv je i naročito opasan po Republiku Srpsku, tvrdi poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Davor Šešić.
„Građani Republike Srpske odavno osjete štetu u svim oblastima društva, koja je nastala zahvaljujući postavljanju nestručnih ljudi na određena mjesta. To se najčešće radilo kroz namještene konkurse. Na žalost, namještenih konkursa i podobnosti po partijskoj knjižici nije pošteđeno ni školstvo. Iako je u svakom društvu jedan od stubova razvoja nacije, kod nas je i školstvo samo prostor za zapošljavanje. Takvim radom smo narušili kvalitet nastave i generacije oštetili za određena znanja, jer se sve češće dešava da u školama predaju prekvalifikovane zanatlije koje nemaju potreban nivo znanja za nastavnika ili učitelja. Zbog ovih činjenica građani odavno sumnjaju u nase školstvo i pa i kvalitetni prosvjetni radnici gube autoritet“, kaže za Gerila info poslanik Davoš Šešić.
Gerila info je u martu pisala da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila po hitnom postupku izmjene Zakona o osnovom obrazovanju i vaspitanju RS. Sada već stari zakon usvojen je početkom 2017 godine zbog usklađivanja sa standardima Evropske unije. Taj zakon, ipak, nije izdržao dugo. Promijenjen je bez bilo kakvog konkretnijeg obrazloženja nadležnog ministarstva.
Izvori Gerila info tvrdili su da su promjene zakona dogovorene u Tesliću, na savjetovanju direktora osnovnih škola u Republici Srpskoj kada je, sada bivšem, ministru Maleševiću predočeno da će po tada aktuelnom zakonu određen broj stranački aktivnih direktora imati problem da se ponovo kandiduje za direktore. Dane Malešević reagovao je i Vlada je izmjene zakona usvojila 8 marta i poslala ih u Narodnu skupštinu koja ih je 29 marta i usvojila.
Po do tada aktuelnom zakonu uslovi za kandidate koji žele da budu direktori osnovne škole bili su pet godina iskustva u radu u nastavnom procesu nakon sticanja diplome u visokom obrazovanju. U ranijim zakonima taj uslov nije postojao.
Najnovijim izmjenama zakona taj uslov ponovo ne postoji jer se pet godina iskustva u radu u nastavnom procesu mijenja sa pet godina rada u prosvjeti što je pretjerano širok pojam i ostavlja mogućnost da i oni koji nemaju iskustvo u nastavi budu direktori.
“Nevjerovatno je da su ministarstvo, Vlada a na kraju i većina u Narodnoj skupštini olako pojednostavili uslove za dobijanje mogućnosti upravljanja osnovnom školom ali je to prosto moralo da bude urađeno jer su u pitanju kadrovi stranaka na vlasti koji bi bez izmjena zakona ostali bez direktorskih fotelja”- rekao je u martu prije izmjena zakona izvor Gerila info.
Izvor: Gerila.info
* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
