Adaptacija i rekonstrukcija pješačkog mosta u Trapistima koštala je preko 700 000 KM, a za te novce, građani i građanke Trapista i Banje Luke dobili su “rekonstruisan most” koji još uvijek nema upotrebnu dozvolu nadležnog ministarstva. Međutim, i pored činjenice da ne postoji upotrebna dozvola ni entitetska ni gradska inspekcija nije zabranila upotrebu ovog mosta.
Banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković objavio je 22. novembra izvještaj o završetku rekonstrukcije mosta u Trapistima. Prijedog za inspekcijsku kontrolu mosta u Trapistima stigao je Republičkoj upravi za inspekcijske poslove 2. decembra. U odgovoru dostavljenom sagovorniku InfoRadara 5. decembra Republička uprava za inspekcijske poslove tvrdi da je most u Trapistima zabranjen za korištenje odlukom gradske inspekcije. Međutim, Gradska inspekcija poručuje da zabrana korištenja mosta nije na snazi. Činjenicu da most nema upotrebnu dozvolu resornog ministarstva nisu komentarisali.
Fotografije snimljene 6. decembra svjedoče da se umjesto zabrane za korištenje mosta postavljaju nove klupe.
Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove odgovornost prebacuju na gradsku inspekciju.„Prema saznanjima ovog organa, urbanističko-građevinska inspekcija Grada Banja Luka vršila je inspekcijsku kontrolu na predmetnom objektu. U prethodnom periodu Rješenjem tog organa izrečena je mjera zabrane upotrebe i korištenja mosta na rijeci Vrbas u Trapistima, jer je riječ o objektu iz nadležnosti inspekcije lokalne samouprave“ – piše u odgovoru Republičke uprave za inspekcijske poslove dostavljenom sagovorniku InfoRadara, koji je po struci magistar građevinarstva.
„Obzirom da Grad Banja Luka ne može biti nadležan da vrši inspekcijski nadzor nad objektima za koje odobrenje za građenje izdaje nadležno ministarstvo bez saglasnosti Republičke urbanističko-građevinske inspekcije, tražim da mi date odgovor da li je takva saglasnost data ili nije, i da li se poštuje zabrana korištenja mosta. Takođe me interesuje da li ćete prekontrolisati rad inspektora lokalne samouprave i izvršiti kontrolu da li se zabrana poštuje“ – navedeno je u pismu sagovornika InfoRadara upućenom Republičkoj upravi za inspekcijske poslove 6. decembra.
Sagovornik InfoRadara tvrdi da radovi više liče na konzervaciju mosta u muzejski eksponat, nego na rekonstrukciju. Novac je, kaže, uložen u farbanje.
“Na drvenim stubovima mosta vide se pukotine konstruktivnih elemenata što govori da je stabilnost upitna. Čelična konstrukcija mosta ima veće progibe od dozvoljenih progiba koji se vide i golim okom. Iz svega navedenog proizilazi da je upitno i korištenje mosta za pješake o čemu je trebalo voditi računa prilikom rekonstrukcije mosta” – kaže sagovornik InfoRadara, dodavši da je most obezbijeđen zabranom za kretanje motornih vozila, ali ne i zabranom za pješake.
“Most je trebalo biti zabranjen i za pješake ako je inspekcija izvršila kontrolu i zabranila korištenje mosta. Grad je trebao poštovati procedure Zakona o uređenju prostora i građenju RS u kojoj bi pribavio odobrenje za korištenje mosta i kao pješačkog mosta, a ta procedura bi garantovala da je most i stabilan i bezbjedan” – zaključuje on.
Krajem januara 2022. godine previđena je nabavka građevinskih radova rekonstrukcije u vrijednosti 128.205,12 КМ. Krajem februara 2022. godine javna nabavka je poništena jer nije zaprimljena niti jedna ponuda.
U trećoj sedmici marta 2022. godine Grad Banja Luka ponovo objavljuje postupak javne nabavke, ovog puta u ukupnoj vrijednosti 213.675,22 KM, a 12. aprila iste godine ponovo poništava javnu nabavku opet iz istog razloga: nema ponuda. U prvoj sedmici juna 2022. godine Grad ponovo pokreće postupak nabavke, sa ukupnom vrijednosti 324.786,33 КМ. Krajem avgusta 2022. godine, Grad prihvata ponudu BL BEST INŽINJERING D.O.O. u vrijednosti 417.695,16 KM.
Već u februaru 2023. godine Grad zaključuje i ugovor sa grupom ponuđača o izvršenju dodatnih nepredviđenih radova u vrijednosti 68.641,32 KM. Potom u maju 2023. godine raspisuje poziv za dostavljanje ponuda za parterno uređenje mosta koje grupi ponuđača plaća 62.005 KM. Tako ukupna vrijednost “rekonstrukcije” prelazi 700 000 KM sa PDV-om.
