Piše: Dino Cviko (Žurnal)
Sarajevo je 29. august 2023. godine, na godišnjicu Povelje Kulina bana, dočekalo sa novim spomenikom – bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću. Spomenik prekoputa zgrade Predsjedništva BiH postavljen je u toku noći, bez prethodne najave, bez svečanog otvaranja. Neki bi rekli više gerilski, nego dostojno i primjereno.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić u ranim jutarnjim satima se na društvenim mrežama pohvalila, naglasivši da je svoje obećanje ispunila.
„Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, a danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila. Bosanski kralj Tvrtko, prekoputa zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ondje gdje i pripada“, napisala je gradonačelnica Karić.
KOLIKO JE NOVCA IZDVOJENO ZA SPOMENIK?
Priča u vezi s Tvrtkovom „šetnjom“ glavnim gradom već je više ili manje poznata. Ova lokacija bila je i prvobitni prijedlog, da bi se kasnije u javnosti počele spominjati i druge opcije – od parka kod zgrade institucija Kantona Sarajevo, preko trga ispred Parlamenta BiH, pa sve do Pofalića.
U suštini, najveći izazov bio je dobiti saglasnost Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, s obzirom na to da je prije nekoliko godina historijski urbani krajolik Sarajeva proglašen nacionalnim spomenikom.
Iako i dalje nije najjasnije da li su i kakve saglasnosti dobijene, spomenik autora Stijepe Gavrića napokon je postavljen. Ali, ono što je također bitno, javnosti još nije prezentirano koliko je tačno Tvrtkova „šetnja“ gradom koštala poreske obveznike, odnosno koliko je novca i na šta (bespotrebno) potrošeno. Na to pitanje pokušat ćemo odgovoriti mi.
U nastavku teksta vodit ćemo se samo i isključivo javnim, dostupnim podacima sa zvaničnog Portala javnih nabavki, te javno objavljenim informacijama.
Kako je već navedeno, jedna od ideja bila je i da se spomenik postavi u sarajevskom naselju Pofalići, u općini Novo Sarajevo. Da, ipak, nije bila riječ samo o ideji pokazuje i da je Grad Sarajevo krajem aprila 2023. godine zaključio ugovor vrijedan 5.800 KM bez PDV-a za izradu idejnog i glavnog projekta s vanjskim uređenjem spomenika bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića – Pofalići.
Ugovor je zaključen s firmom ART-E, a sve je urađeno putem netransparentnog, direktnog sporazuma. O direktnim sporazumima i netransparentnosti ćemo pisati u drugom dijelu teksta.
Dakle, postavlja se pitanje zašto se javni novac trošio na idejni i glavni projekat u naselju Pofalići, kada se spomenik četiri mjeseca poslije postavio na potpuno drugu lokaciju?
S tim u vezi, prije godinu dana Grad Sarajevo je već platio izradu glavnog projekta spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kontromaniću (vanjsko uređenje). U augustu 2022. godine parafiran je ugovor s firmom Urbing vrijedan 6.000 KM bez PDV-a, a riječ je opet bila o direktnom sporazumu.
Na sve to, u novembru 2021. godine je kompanijom Geodet potpisan ugovor vrijedan 1.000 KM bez PDV-a, a za pružanje usluge geodetskog snimanja lokacije u ulici Mis Irbina za potrebe konkursne procedure u cilju izrade idejnog rješenja spomenika.
Riječ nije o ulici u kojoj je sada postavljen spomenik kralju Tvrtku, nego u ulici koja se nalazi s druge strane zgrade Predsjedništva BiH.
Kada je riječ o podacima s Portala javnih nabavki koji se tiču ovog spomenika, dodajmo da je u februaru poništen tender za izradu postamenta, odnosno podnožja kipa. Da li je i ko na kraju dobio ovaj posao nije poznato. Ranije je objavljeno kako će spomenik koštati 250.000 KM, ali ni ti podaci nisu dostupni na Portalu javnih nabavki.
Recimo i to da je 20.000 KM uručeno najboljim učesnicima konkursa za izradu idejnog rješenja spomenika. Tako je prvorangirani rad nagrađen s 10.000 KM, drugorangirani sa 6.000 KM, a trećerangirani sa 4.000 KM.
NETRANSPARENTNO TROŠENJE JAVNOG NOVCA
Odgovor na pitanje u vezi s tim koliko se tačno javnog novca potrošilo na izradu i postavljanje spomenika, te da li su se određena sredstva bespotrebno trošila, trebala bi javnosti dati gradonačelnica Karić i njeni saradnici iz Gradske uprave.
Ipak, iako se često pozivaju na transparentnost, podaci o provedenim tenderima govore suprotno. Naime, nastavljena je negativna praksa iz vremena gradonačelnika Abdulaha Skake, pa je tako u mandatu Benjamine Karić zaključno s 28. junom ove godine već potrošeno skoro 1,7 miliona maraka koristeći netransparentne postupke javnih nabavki – direktne sporazume i pregovaračke postupke bez objave obavještenja.
Dakle, od 12. aprila 2021. godine kada je Karić preuzela dužnost gradonačelnice, zaključeno je čak 375 direktnih sporazuma u vrijednosti od oko 1,24 miliona maraka bez PDV-a. Procentualno, čak 87% svih nabavki čine direktni sporazumi!
Da stvar bude gora, odnosno netransparentnija, Grad Sarajevo uopće ne koristi mogućnost da, prije zaključenja direktnih sporazuma, preko Portala javnih nabavki pozove firme da dostave ponude. Umjesto toga, direktno se obraćaju željenim firmama i zaključuju ugovore vrijednosti do 6.000 KM.
Upravo na ovakvu praksu upozorili su nedavno i iz Agencije za javne nabavke BiH, ističući da većina ugovornih organa koristi mogućnost da traži prijedlog cijene ili ponudu po specifikaciji, koju dostavlja samo jednom ponuđaču, što predstavlja povredu principa jednakog tretmana i primjer je loše prakse.
„Posebno treba imati u vidu da se radi o netransparentnom postupku javne nabavke, te da se ponuđači koji su registrovani za obavljanje djelatnosti koja je predmet nabavke, dovode u neravnopravan položaj. Stoga ukazujemo ugovornim organima da i u slučaju postupka direktnog sporazuma nastoje, gdje je i kada je to moguće, osigurati aktivnu i pravičnu konkurenciju pozivanjem većeg broja ponuđača za učešće u postupku direktnog sporazuma, što bi bila dobra praksa u sistemu javnih nabavki“, naglasili su u svom saopćenju iz ove agencije.
Detaljniji uvid u direktne sporazume Gradske uprave otkriva nam da, osim netransparentnosti, postoji i vjerovatnoća da je zakon u nekoliko navrata prekršen, odnosno da je zloupotrijebljeno korištenje direktnog sporazuma kao postupka javne nabavke. Evo nekoliko konkretnih primjera.
S firmom Kamer Commerce su 14. aprila zaključena dva ugovora vrijedna tačno po 6.000 KM bez PDV-a, koliko iznosi maksimalna zakonska granica za direktne sporazume. Jedan ugovor tiče se održavanja servera, drugi održavanja računara. U ovom slučaju postoji sumnja u nezakonito tzv. cjepkanje nabavke koje se moglo izbjeći raspisivanjem jednog tendera kojim bi se dala mogućnost i drugim firmama da dostave svoje ponude.
Kada je riječ o projektu rekonstrukcije vrtića Agan Bostandžić, iz Gradske uprave odlučili su se zaključiti čak četiri različita direktna sporazuma, čija je vrijednost jednaka ili nešto manja od 6.000 KM bez PDV-a. Tako su odlučili razdvojiti ispitivanje tla, projekat rušenja, pa čak i izradu glavnog projekta i projekta vanjskog uređenja.
Postoje i brojni drugi zaključeni ugovori čija je vrijednost tačno na zakonskoj granici od 6.000 KM ili nešto manja. Evo tek nekoliko primjera:
– Ugovor za usluge održavanja jarbola i podizanja i spuštanja zastava, vrijedan 5.985 KM, dodijeljen firmi Jobing
– Ugovor za tekuće održavanje fontana, vrijedan 6.000 KM, dodijeljen firmi Mimas Ing
– Ugovor za usluge VIP tretmana i VIP salona, dočeka i ispraćaja gostiju, vrijedan 6.000 KM, dodijeljen Međunarodnom aerodromu Sarajevo
– Ugovor za održavanje telefonskih linija i centrale, vrijedan 6.000 KM, dodijeljen firmi Digital Line
– Ugovor za izradu pet zastava za jarbole dimenzija 1200×600 (3 komada) i 800×400(2 komada), vrijedan 5.999 KM, dodijeljen firmi Intea BH
– S firmom Fruit&Flowers u tri mjeseca zaključena dva ugovora za sadnju sezonskog cvijeća za mostove i za balkon na Vijećnici vrijedna zajedno 9.958,80 KM, te jedan za nabavku akumulacijskih tacni za mostovske žardinjere vrijedan 5.959,80 KM…
Na kraju podsjetimo i na tender Grada Sarajeva za nabavku Office 365 licenci. Pisali smo, tenderom se, između ostalog, tražio i stručnjak s Microsoftovom MVP nagradom za „Cloud tehnologije“. Prema mišljenju IT stručnjaka s kojima smo razgovarali, riječ je o nagradi, a ne certifikaciji, te su dodali da ovakav uvjet, osim što je nesvrsishodan, ograničava konkurenciju, što se ispostavilo tačnim jer je na adresu Gradske uprave stigla samo jedna ponuda, skoro identična procijenjenoj vrijednosti nabavke.
