A.Š.

Radovan Karadžić na sudu u Haagu danas je osuđen na doživotni zatvor te je proglašen krivim za genocid u Srebrenici. Tako je, gotovo tri godine od izricanja prvostepene presude za genocid i zločine protiv čovječnosti, ratnom lideru sarajevskih Srba Žalbeno vijeće Mehanizma za žalbene sudove u Hagu danas izreklo konačnu, drugostepenu presudu, po kojoj je Karadžić kriv za genocid u Srebrenici.

Također, Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Hagu potvrdilo je četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP) u presudi, uključujući UZP za Sarajevo, UZP za Srebrenicu, sveobuhvatni UZP i UZP za uzimanje talaca. Žalbeno vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna, kad se njegova kazna usporedi s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

Govoreći o žalbama koji se tiču zaključaka o progonu, predsjedavajući Žalbenog vijeća sudija Joensen je rekao da odbrana nije pokazala da je prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju. Žalbeno vijeće odbacilo je žalbu odbrane da je suđenje bilo nepravično.

Žalbeno vijeće je zaključilo da nije bilo pogrešaka pri zaključivanju dešavanja na Markalama u Sarajevu, što je prigovarala odbrana. Karadžić je imao zločinačku namjeru Udruženog zločinačkog poduhvata za Sarajevo, istaklo je Žalbeno vijeće.

Zaključci prvostepene presude u vezi sa Srebrenicom se u principu tiču saznanja optuženog za dešavanja u Srebrenici. Karadžić je najviše naglašavao svoj navod da nije imao saznanja o događajima u Srebrenici prije i tokom samih dešavanja te da je saznao tek naknadno. Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore “nepodnošljivi uslovi bez nade za daljnji opstanak“.

Prema prvostepenoj presudi, Karadžić je optužen po dvije tačke za genocid, po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

Pretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)  24. marta 2016. Karadžića je proglasilo krivim za genocid na području Srebrenice 1995. te za progon, istrebljivanje, ubistva, deportacije, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

Poi istoj presudi, bio je oslobođen krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH.

Prema toj ranijoj presudi, pretresno Vijeće je zaključilo da je Karadžić počinio te zločine u okviru četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP) “s ciljem da se bosanski muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo, i to činjenjem zločina u općinama širom BiH”.

Cilj prvog UZP-a, za koji je prvostepeno bio presuđen Karadžić, bio je širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva, drugog UZP-a uzimanje pripadnika UN-a za taoce kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba, a trećeg  UZP-a eliminiranje bosanskih muslimana iz Srebrenice u julu 1995.

Podsjećamo, nakon godina skrivanja od međunarodnih mirovnih snaga i mnogih službi koje su tragale za njim, Karadžić je uhapšen u Srbiji 21. jula 2008. kao “doktor Dragan Dabić, iscjeljitelj alternativnom medicinom”. Nekoliko godina živio je i radio pod ukradenim identitetom “Dragana Dabića”, čak je imao javne nastupe te se rado slikao pred kamerama, što samo otkriva sadističku pozadinu njegove naravi.

Karadžić je prebačen u Hag u zatvorsku jedinicu u Ševeningenu 30. jula 2008. godine, a suđenje, tokom kojeg je saslušano 586 svjedoka, je počelo 26. oktobra 2009. godine.

Prema mnogim ocjenama, današnji dan jedan je od najznačajnijih za međunarodno pravo i pravdu, iako ova presuda neće vratiti desetine hiljada života za koje je Karadžić direktno odgovoran.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime