Ukoliko Vijeće ministara BiH u najskorije vrijeme ne uputi u parlamentarnu proceduru izmjene Zakona o krivičnom postupku BiH, nastaće pravni vakuum s obzirom na to da su pojedine odredbe ovog zakona proglašene neustavnim, a vlasti u roku od šest mjeseci, koji im je dao Ustavni sud BiH, nisu uspjele usaglasiti ove izmjene, pišu Nezavisne.
Ukoliko sud odredbe stavi van snage, postoji mogućnost da stotine istraga u krivičnim postupcima budu ugrožene.
U srijedu nijedan prijedlog izmjena i dopuna spornog zakona nije dobio podršku na sjednicama u domovima parlamenta BiH. Zbog nemogućnosti da se stranke i poslanici usaglase o Zakonu o krivičnom postupku kojeg je u Domu naroda predložio delegat HDZ-a Bariša Čolak, a koji je u suštini isti kao i prijedlog Ministarstva pravde BiH koji nije uvršten na zadnju sjednicu Vijeća ministara, sjednica ovog doma je prekinuta i njen nastavak je zakazan za drugu polovinu aprila. Takođe i prijedlog zakona Amira Fazlića (SDA), koji je razmatran po hitnom postupku u Predstavničkom domu, nije dobio potrebnu entitetsku većinu i o njemu se neće raspravljati do druge polovine aprila.
Borjana Krišto (HDZ), predsjedavajuća Predstavničkog doma BiH, kazala je da je Ministarstvo pravde najpozvanije da sačini i u parlamentarnu proceduru dostavi izmjene ovog zakonskog akta kojima bi se primijenila odluka Ustavnog suda BiH.
Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a, ističe da ovo što se dešava je svojevrsni pravni vakuum koji će nastati, a za koji će najodgovorniji biti Vijeće ministara i parlament BiH.
“Sve ovo ukazuje na činjenicu da postoji veliko političko neslaganje koalicionih partnera, zbog čega će ispaštati građani BiH. Nejasno je zbog čega ministar pravde BiH nije ranije uputio prijedlog s obzirom na to da je apelaciju Ustavnom sudu uputila predsjedavajuća Predstavničkog doma BiH koja dolazi iz njegove stranke. To je veoma neozbiljno”, rekao je Prodanović za “Nezavisne”.
Aleksandra Pandurević, šef Kluba poslanika SDS-a, ističe da ova stranka nije zadovoljna nijednim prijedlogom, ni onim iz Ministarstva pravde, a ni Fazlićevim.
“Istina da je zakon Fazlića rigorozniji u smislu mjera i obuhvata malo veći broj krivičnih djela za razliku od zakona koji je prijedlog Ministarstva pravde, koji, maltene, nudi amnestiju za sva krivična djela za zakonske kazne do pet godina”, kaže Pandurevićeva.
Njen kolega iz DF-a Damir Bećirović ističe da je nakon rasprave koja se u srijedu vodila u Predstavničkom domu od strane nekih poslanika potpuno jasno da nekima odgovara situacija do koje će doći zbog neusvajanja izmjena i dopuna zakona i njihovog prolongiranja za drugu polovinu aprila. Smatra da je prijedlog koji je došao iz Ministarstva pravde nepotpun i loš, dok za Falićev prijedlog kaže da je to prijedlog grupe eksperata, a ne Fazlićev, te da je on prihvatljiv jer rješava problem kada su u pitanju sporne odredbe, ali i da po ovom prijedlogu odluke o pokretanju istraga donosi kolegij tužilaca. Izmjene spornog zakona Ministarstva pravde BiH naišle su na kritike međunarodne zajednica koja je jasno poručila kako predloženi zakon nije usklađen s međunarodnim standardima.
