Piše: Melisa Teletović (RSE)
Kineska grupacija “China Gezhouba Group Co. Ltd” dostavila je netačne informacije i lažnu dokumentaciju u ponudi za izgradnju tunela Prenj na trasi autoputa na koridoru Vc, na jugu Bosne i Hercegovine.
Ovo je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Radi se o firmi iz Wuhana.
Preduzeće Autoceste entiteta Federacije BiH, koje je u državnom vlasništvu, otvorilo je u septembru prošle godine tender za dostavljanje dokumentacije za izvođača radova na izgradnji tunela Prenj.
Radi se o najznačajnijem infrastrukturnom projektu u BiH, kažu u ovom preduzeću.
Dodaju da je riječ o devetom najdužem cestovnom tunelu u Evropi. Planirano je da bude dug oko 11 kilometara.
Autoceste su provjerom podataka utvrdile da ova kineska firma nema validnu dokumentaciju, zbog čega je diskvalifikovana.
Iz kineske grupacije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa zbog čega su dostavili lažne i netačne podatke.
Istovremeno, iz Autocesta Federacije su potvrdili da “China Gezhouba Group Co. Ltd” nikada dosada nije sudjelovala u projektima ovog entitetskog preduzeća.
Ko je još dostavio lažnu dokumentaciju?
Za izgradnju tunela je pristiglo osam ponuda. Među njima je bila još jedna ponuda firme iz Kine, tri iz Turske i jedna iz Indije. Osim toga, na tender su se prijavila i dva konzorcija iz Turske i Južne Koreje. Osim kineske grupacije, i firma iz Turske dostavila je lažnu dokumentaciju.
“Netačne podatke u ponudi za izgradnju tunela Prenj dostavila je i firma iz Turske “Ozaltin Insaat Ticaret ve Sanayi A.S.”, navode iz Autocesta Federacije za RSE.
Nelogičnosti u ponudama je utvrdila komisija koju je formiralo ovo preduzeće.
“U martu 2023. godine komisija je poslala evaluacijski izvještaj u EBRD (Evropska banka za obnovu i razvoj) na pregled. Do danas nismo dobili potvrdu banke”, poručuju iz Autocesta, pojašnjavajući da je ova banka kreditor za izgradnju tunela.
“Trenutno su u uži izbor za izvođača radova ušle tri firme”, dodaju u ovom entitetskom preduzeću, ne navodeći o kojim firmama je riječ.
Iz EBRD-a za RSE su odgovorili kako je izbor izvođača u toku, te da se radi o “povjerljivim podacima” zbog čega ne mogu dati više informacija.
Bosna i Hercegovina je zatražila kredit od EBRD-a za finansiranje izgradnje priroitetnih dionica autoputa na koridoru Vc. Iznos kredita je 97 miliona eura. U finansiranju izgradnje tunela učestvovat će i Evropska investicijska banka (EIB).
U okviru ovog projekta, procijenjena vrijednost izgradnje tunela Prenj je oko 500 milona maraka (250 miliona eura).
Izgradnja počinje sredinom ove godine, a radovi će trajati šest godina. Završetak je planiran do kraja 2028. godine čime će kompletan Koridor Vc biti završen.
Inače, trenutno se gradi 60 kilometara na devet gradilišta koridora Vc.
Kilometarska obećanja o autoputu kroz BiH
Kamen temeljac za Koridor Vc položen je 2000. godine. Do danas je izgrađen 121 kilometar. Pored grantova koje obezbjeđuje EU, projekt se sufinansira povoljnim kreditima EBRD-a, koja je uz Evropsku investicijsku banku, strateški partner EU.
Za izgradnju Koridora Vc, EU je do sada izdvojila oko 570 miliona eura bespovratnih sredstava.
Dužina autoputa kroz BIH u okviru koridora Vc je 320 kilometara.
Šta se zna o tunelu Prenj?
Na projektovanju tunela Prenj radi tim od 50 stručnjaka iz Austrije i Slovenije, kažu u Autocestama Federacije BiH, ocjenjujući kako se radi o vrlo zahtjevnom projektu po pitanju sigurnosti, ventilacije, prometa i hidrogeologije.
Na prvoj trećini dionice od Konjica prema Mostaru nešto su lošiji uslovi iskopa tunela i mogu se očekivati eventualni problemi, dodaju u Autocestama Federacije.
Paralelno s izborom izvođača radova na tunelu raspisan je tender i za izvođača radova na izgradnji pristupnih cesti oko tunela.
“U toku je evaluacija ponuda”, kažu iz Autocesta Federacije.
I dok je Vlada Federacije prošle godine donijela odluku kojom je dionicu tunela Prenj na koridoru Vc proglasila javnim interesom, stručnjaci upozoravaju na moguće probleme prilikom izgradnje.
“Nepoznavanje geoloških uslova na trasi koridora Vc na kojoj će se tunel graditi, moglo bi dovesti do velikih problema, poput podzemnih voda kojih najviše ima na tom dijelu i zbog kojih bi mogla biti spriječena izgradnja”, poručuje profesor na Građevinskom fakultetu u Sarajevu Mehmed Bublin.
Saobraćajni inženjer vještak Ševal Kovačević ističe da je tunel Prenj projekat vijeka i da se izgradnji ovog objekta mora pristupiti temeljito i konstruktivno.
Naglašava da je veliki problem taj što u Bosni i Hercegovini nema specijalizovanih firmi koje bi radile na tunelu Prenj.
“BiH nema velike firme koje su radile zahtjevne i ogromne projekte kakav je izgradnja tunela Prenj, ove firme se mogu eventulano pojaviti kao podizvođači”, dodaje Kovačević.
Poručuje da glavni nosioci na ovakvim projektima moraju biti isključivo specijalizovane firme koje raspolažu i sa radnom snagom i mehanizacijom, što, kako kaže, nije slučaj sa Bosnom i Hercegovinom.
Direktno ugroženo i “izvorište Bošnjaci”
Dok traje izbor izvođača radova, i ekološka udruženja upozoravaju da vlast nije dovoljno ispitala moguće hidrološke i geološke probleme koji se mogu pojaviti gradnjom tunela Prenj. Istovremeno, na javnim raspravama koje su održane početkom maja ukazali su i na još jedan problem koji se može javiti prilikom izgradnje još jednog tunela na koridoru Vc.
Radi se o tunelu Orlov kuk koji bi se trebao graditi na dionici auto ceste Mostar sjever.
“Izgradnjom tunela Orlov kuk, na dionici autoceste Mostar sjever, direktno će biti ugroženo i izvorište vode ‘Bošnjaci’, te mnoga naselja koja se snabdijevaju sa ovog izvorišta, a koje je od trase te dionice udaljeno oko jedan kilometar”, poručuje Amna Popovac, predsjednica ovog udruženja.
Kinezi u izgradnji i drugih dionica na koridoru Vc
Višemilionski posao izgradnje mosta Počitelj, na koridoru VC, također je dodijeljen prije tri i po godine azerbejdžansko-kineskom konzorciju.
Most koji treba spojiti obale Neretve, na jugu Bosne i Hercegovine, još nije otvoren, iako je završetak radova trebao biti u martu ove godine.
Grade ga kompanija AzVirt iz Azerbejdžana, te kineske firme Sinohydro Corporation i Power China Road Bridge Group.
Izgradnja je trebala biti završena 14. marta ove godine, ali su izvođači od javnog preduzeća Autocesta Federacije BiH tražili da rok bude produžen do 5. septembra. Nakon što je i septembarski rok “probijen”, dostavili su novi koji predviđa završetak radova 29. augusta 2023. godine.
Most Počitelj dio je Koridora Vc koji Bosnu i Hercegovinu treba povezati sa Hrvatskom i Mađarskom. Najavljen je kao jedan od najzahtjevnijih projekata na dijelu tog koridora na području BiH.
Inače, kineska grupacija “China Gezhouba Group Co. Ltd” trenutno učestvuje u projektima Vlade Republike Srpske i Elektroprivrede RS koji su je angažovali na izgradnji hidroelektrane Dabar na jugu Bosne i Hercegovine. Početkom aprila ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić je razgovarao sa predstavnicima ove kineske grupacije o finalizaciji projekta.
“Nakon usaglašavanja svih pitanja, došli smo do nove faze projekta, početka izgradnje”, kazao je Đokić, što je objavljeno na službenoj stranici ministarstva.
Iz Elektroprivrede RS, koja je nosilac izgradnje ovog projekta, nisu odgovorili za RSE o izgradnji hidroelektrane Dabar, kao i saradnji sa kineskom grupacijom.
Svojevremeno, “China Gezhouba Group Co. Ltd” je bila uključena i u projekat izgradnje Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli.
Firma se povukla nakon što je od njegove izgradnje odustao podizvođač radova američki “General Electric”, jer se odnosi na eksploataciju uglja.
BiH je u novembru 2020. godine potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan koji zemlje regije obavezuje da povećaju udio obnovljivih izvora energije i postupno ukinu subvencije za ugalj.
Naručilac radova je bila Elektroprivreda BiH, jedna od javnih kompanija u BiH za proizvodnju i distribuciju električne energije.
Posao je sklopljen 2014. godine kada je dogovoreno i da podizvođač radova bude američka kompanija “General electric”.
Sa početnih 760 miliona maraka (380 miliona eura) vrijednost novog bloka u Termoelektrani Tuzla je porasla na gotovo 1,4 milijarde konvertibilnih maraka (700 miliona eura) u proteklih desetak godina.
Ko je sve uključen u izgradnju auto- ceste u BiH?
U Bosni i Hercegovini je u posljednjih dvadesetak godina izgrađeno nešto više od 230 kilometara autoceste. Od toga je oko 120 kilometara izgrađeno na Koridoru Vc.
U entitetu Federacija BiH do danas je izgrađeno 114 kilometara autoceste, a u toku su radovi na gradilištima za oko dodatnih 32 kilometra. Na području Republike Srpske, drugog bh. entiteta, postoji 106 kilometara autoputa.
Uz firme iz Evropske unije i BiH, koje su proteklih godina bile angažirane u izgradnji cesta, radovi se sve češće dodjeljuju i kompanijama iz Kine, Turske i Azerbejdžana.
