Dječiji brakovi su paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacije koje se povezuju s trgovinom ljudima. Porazno je za društvo u cjelini, da postoje situacije u kojima roditelji ne samo da dopuštaju takve zajednice nego i navode dijete na sklapanje braka. Brojni slučajevi ugovaranja maloljetničkih brakova, od kojih mnogi ostaju neotkriveni, ukazuju da se na tom području ne poduzima dovoljno kako bi se djeca zaštitila, dio je iz izvještaja Ureda ombudsmana u Bosni i Hercegovini o maloljetničkim brakovima u BiH.
Tokom istraživanja o ovoj problematici, koje je započeto 2022. godine, konstatovano je da maloljetnički brak bez provedene zakonske procedure i odobrenja policije najčešće prijavljuju članovi porodice, zatim centri za socijalni rad i zdravstvene ustanove.
U istraživanje, koje je obuhvatilo period od 2019. do 2021. godine, se navodi da su siromašna djeca, posebno djeca pripadnici romske zajednice, zbog specifičnih tradicionalnih stavova, ranjiva grupa te su upravo ona visoko na listi potencijalnih žrtava trgovanja.
Najviše prijava nadležnim tužilaštvima u vezi sa maloljetničkim brakovima (bez zaključivanja pred matičnim uredom) zabilježeno je u Tuzlanskom kantonu gdje je u pomenutom periodu registrovano njih 37. U ostalim kantonima radi se o jednoj ili nijednoj prijavi na godišnjem nivou. Predstavnici policije, Centra za socijalni rad i romski medijator su u Tuzli zaustavili vjenčanje koje se odvijalo pod krinkom proslave rođendana.
U Sarajevu je majka prodala kćerku starijem muškarcu. Slučaj je otkriven kada je škola, u koju je išla djevojčica, obavijestila Centar za socijalni rad i Ministarstvo da maloljetnica ne pohađa nastavu mjesec dana. Nakon toga predstavnici Centra su posjetili majku koja je izjavila da se kćerka nalazi kod rođaka i brine o bolesnoj osobi, i time je postupak okončan.
Međutim, poslije izvjesnog vremena djevojčica je pobjegla i prijavila policiji da ju je majka prodala. Ombudsmani se pitaju zašto Centar nije razgovarao s djevojčicom i
zašto policija nije dalje provodila istragu?!
Bijeljinsko Udruženje “Centar za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja Otaharin” je, u istraživanom periodu, prijavilo 24 slučaja maloljetničkih brakova.
– I pored njihove blagovremene prijave samo jedan ili dva su spriječena od strane Centra za socijalni rad. Djevojčica od 13 godina je rodila dijete u bolnici u kojoj niko o tome nije obavijestio Centar za socijalni rad, policiju, kao ni Tužilaštvo, iako su bili u obavezi to uraditi, pojašnjavaju u bijeljinskom Udruženju.
Udruženje Kali Sara u Mostaru je dobilo informaciju od centra za socijalni rad da su maloljetna djevojčica i njen brat, nakon što je utvrđeno da je porodica disfunkcionalna i nakon što su roditeljima oduzeta prava na roditeljsko staranje, smješteni u dom za nezbrinutu djecu koji je otvorenog tipa.
– U konkretnom slučaju nadležne institucije nisu uradile dobro svoj posao. U domu gdje su brat i sestra bili smješteni nisu mogli dati informaciju kada je djevojčica napustila ustanovu i koliko je vremena prošlo, kao i kad su to prijavili Centru za socijalni rad i policiji. Nakon nekoliko mjeseci djevojčica je prilikom slučajne kontrole automobila u Srednjobosanskom kantonu zatečena sa starijim muškarcem i tada je policiji izjavila da je silovana i prodata, izvještavaju ombudsmani.
U Mostaru je u 2021. Centar za socijalni rad Grada Mostara zabilježio jedan slučaj djeteta od 16 godina koje je stupilo u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom. U 2019. i 2021. zabilježen je po jedan slučaj zaključenja maloljetničkog braka nakon postupka u skladu sa zakonom.
U Brčkom su u 2019. registrovana četiri maloljetnika koja su stupila u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom, u godinu poslije – tri slučaja, dok je u 2021. evidentirano njih pet. U 2019. godini dva maloljetnika su zaključila brak nakon provedenog postupka u skladu s Porodičnim zakonom Brčko Distrikta BiH, dok u 2020. godini nije bilo takvih slučajeva. Dozvolu za sklapanje maloljetničkog braka u 2021. godini dobio je jedan maloljetnik. Uzrast djece koja su stupila u brak od 2019. do 2021. godine je 17 godina.
U 2019. i 2020. godini Centar Tuzla je registrovao po tri slučaja djece koja su stupila u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom, dok su u 2021. godini registrovana dva takva slučaja.
Javna ustanova Centar za socijalni rad Bijeljina je u 2019. godini registrovao tri slučaja djece koja su stupila u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom, dok je u 2020. godini dvoje djece učinilo isto, a u 2021. godini petero djece. Djeca koja su stupila u maloljetničke brakove u 2019. godini bili su uzrasta od 16 i 17 godina, u 2020. godini dijete je imalo 17 godina starosti. U godini poslije radilo se o djeci uzrasta od 16 i 17 godina.
Nadležni organi – centri za socijalni rad/službi za socijalnu zaštitu, tužilaštava, sudovi i policijske uprave s područja Sarajeva, Banje Luke, Mostara, Tuzle, Bijeljine i Brčko distrikta su dali odgovore koji se odnose na broj zaključenih maloljetničkih brakova u traženom periodu, broj podnesenih krivičnih prijava i donesenih tužilačkih odluka, kao i mišljenja nadležnih institucija o pitanju potrebe dodatne edukacije službenika u vezi s navedenom problematikom.
Mišljenje Ombudsmena je da “nadležne institucije ne posvećuju dovoljno pažnje zaštiti prava djece”.
Maloljetnički brakovi u BiH, kako zaključuju Ombdusmani, mogu se sklopiti samo pod uslovima predviđenim porodičnim zakonima (entiteta i Brčko distrikta BiH) i to samo u slučaju kad je maloljetno lice navršilo 16 godina života.
– Dozvolu za sklapanje braka daje sud na zahtjev maloljetnog lica, te uz učešće centra za socijalni rad, koji daje svoj prijedlog i mišljenje, utvrđuje postojanje uslova za sklapanje braka, mentalnu i fizičku spremnost za brak, postojanje opravdanih razloga za zaključenje braka, vodeći se pri tom zaštitom najboljeg interesa djeteta. Međutim, ovu zakonsku mogućnost nikako ne bi trebali povezati i dovoditi u vezu s protivzakonitim ponašanjima koja se moraju sankcionisati, s napomenom da kažnjavanje treba biti usmjereno prvenstveno na punoljetna lica, posebno na roditelje koji takvu tradiciju, koja nije u skladu sa zaštitom najboljeg interesa djeteta, podržavaju, potiču i realizuju, navodi se u izvještaju.
Porodičnim zakonom FBiH propisano je da brak ne može sklopiti lice koje nije navršilo 18 godina života. Sud može izuzetno u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka licu koje je navršilo 16 godina života, ako utvrdi da postoje opravdani razlozi, da je to lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koji proizlaze iz braka i da je brak u njegovom interesu.
U Republici Srpskoj je definisano da brak ne može zaključiti lice koje nije navršilo 18 godina života, ali da iz opravdanih razloga sud može u vanparničnom postupku dozvoliti zaključenje braka maloljetniku starijem od 16 godina. Slično je i u Porodičnom zakonu Brčko Distrikta.
JU “Centar za socijalni rad” Banja Luka ne posjeduje tačan broj maloljetnika koji žive u vanbračnim zajednicima, određene informacije dobije u slučajevima maloljetničkih trudnoća te smatraju da postoji “tamni broj” maloljetnika koji su zasnovali zajednicu življenja.
S druge strane, u Kantonu Sarajevo ovakav broj, u izvještaju se ne pominje.
– U 2019., 2020. i 2021. godini Centar Sarajevo nije imao slučajeve djece koja su maloljetna stupila u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom. U 2019. godini jedno dijete od 16 godina i šest mjeseci zaključilo je brak nakon provedenog postupka u skladu s Porodičnim zakonom FBiH, dok je u 2021. učinilo dvoje djece uzrasta od 16 i 17 godina starosti, navodi se u izvještaju.
Ističe se da na području Banje Luke, u manjem broju slučajeva na terenu, bez obzira na dobro provođenje postupka organa starateljstva i policijskih službenika, prilikom odlučivanja po predmetu pred nadležnim sudovima i tužilaštvima, se dešava da zbog nepostojanja svijesti o zloupotrebi bračne i vanbračne zajednice, postupci bivaju obustavljeni. Razlozi za obustavu postupka su, navodi se dalje, najčešće nepostojanje dokaza ili se presuda preinači u krivično djelo nižeg ranga, npr. krivično djelo trgovine ljudima se preinači u krivično djelo zanemarivanja i zlostavljanja.
Ombudsmani su izdali i preporuke entitetskim i vladi Distrikta da razmotre mogućnosti otklanjanja izuzetaka koji omogućavaju zaključivanje braka za lica mlađa od 18 godina, da se intenzivira edukacija policijskih službenika, poboljša saradnja između policije, centara za socijalni rad i tužilaštava, kao i da se poduzmu “dodatne aktivnosti s ciljem izmjene stavova i podizanja svijesti o problematici maloljetničkih brakova, te borbi protiv diskriminacije”.
