MILIONI KM NISU POBOLJŠALI RAD SUDACA I TUŽITELJA: Pravosuđe na udaru kritika u izvještaju EK

Piše: Selma Kovačević

Iako je budžet za edukaciju sudija i tužitelja u Bosni i Hercegovini povećan za 7,5 posto za razliku od prošle godine, njihovo stručno usavršavanje nije dalo značajno poboljšanje u odnosu na njihove vještine, upravljanje predmetima, pripremama za ročišta, vođenje postupaka, te etiku, navodi se u Izvještaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu za 2022. godinu. Pojašnjeno je da je na ovu svrhu potrošeno 693.710 eura.

– U edukaciji sudija i tužilaca, koju provode entitetski centri i koje koordinira Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, potrebna su značajna poboljšanja, kako u pogledu budžetskih izdvajanja tako i količine/kvaliteta obuka. Obavezna edukacija je prekratka, nedostaje joj analiza potreba i nije usmjerena na osnovne vještine. Potrebno je unaprijediti i odabir i kvalitet edukatora, kao i ocijeniti učinak programa edukacije i povezati ga sa ocjenom rada sudija i tužilaca, naglašava se u Izvještaju EK za BiH.

U pomenutom izvještaju se ističe da je, radi poboljšanja povjerenja javnosti, potrebna adekvatna edukacija u oblasti komunikacije s javnošću i odnosa sa medijima za sudove i tužilaštva.

Pravosudni sistem je i dalje nedovoljno transparentan, ali su određena poboljšanja vidljiva. Da bi se poboljšalo povjerenje javnosti i povećala transparentnost, potrebna je adekvatna edukacija u oblasti komunikacije s javnošću i odnosa s medijima za sudove i tužilaštva. Potrebno je regulisati javne nastupe i korištenje društvenih mreža za nosioce pravosudnih funkcija, dio je iz izvještaja.

– Dijelim mišljenje iz izvještaja Evropske komisije za BiH za 2022. da je pravosudni sistem u BiH i dalje nedovoljno transparentan. Balkanska istaživačka mreža BiH je godinama vodila kampanju da Tužilaštvo BiH počne da objavljuje optužnice i što je konačno urađeno dolaskom Milanka Kajganića na mjesto glavnog tužioca, kada su na internet stranici Državnog tužilaštva počele objavljivati anomizimirane optužnice za ratne zločine, organizovani i privredni kriminal, korupciju i druga djela iz Krivičnog zakona BiH, kaže za Inforadar Haris Rovčanin, novinar Balkanske istaživačke mreže BiH.

Međutim, veliki broj kantonalnih i okružnih tužilštava i sudova u Federaciji i Republici Srpskoj, kaže Rovčanin, i dalje ne objavljuje optužnice i presude. Pojedini sudovi, poput Vrhovnog suda Republike Srpske objavljuju skroz anonimizirane optužnice, čak i bez imena optuženih osoba, zbog čega su novinari prinuđeni snalaziti se na razne načine kako bi došli do saznanja o kojim osobama se radi.

– Od pojedinih sudova kada se i traže presude, u elektronskom formatu i to samo činjenični osnov, nerijetko dobijemo odgovor da trebamo platiti kopiranje stranica presude koje se dostavljaju putem pošte, što je, najblaže rečeno, odavno zastario način komuniciranja. O odgovorima koji se traže od sudova i tužilaštava se može danima pisati. Visoko sudsko i tužilačko vijeće je donijelo Komunikacijsku strategiju, ali je većina pravosudnih institucija odbija provoditi, što je pokazala dosadašnja praksa, kaže Rovčanin.

Navodi da većina novinara ima razumijevanje da se o “živim predmetima” ne bi trebalo iznositi previše informacija do podizanja optužnice ili obustave istrage.

– Međutim, pravosudne institucije su se bukvalno ispraksirale da daju odgovore: “istraga je u toku”. Upravo je u tom segmentu potrebno unaprijediti odabir i kvalitet edukatora kako bi novinari i ostatak javnosti dobili kvalitetne odgovore koji neće ugroziti samu istragu, smatra novinar BIRN-a BiH.

Do sada se stekao utisak da brojni nosioci pravosudnih funkcija jedva dočekaju da novinare i njihove upite proslijede glasnogovornicima instituciije u kojoj rade, a posebno je, mišljenja je Rovčanin, zabrinjavajuće što veliki broj njih na konferencijama, panelima i sličnim događajima odbijaju da razgovaraju o predmetima koji nisu okončani pravosnažnom presudom.

– To u mnogome doprinosi netransparentnosti pravosudnog sistema u BiH. Rijetki su “predsjednici sudova, glavni tužioci ili šefovi odjela koji su spremni dati određenu informaciju, ali svi ostali ili ignorišu upite i pozive ili upućuju na glasnogovornike”. Edukacija je itekako potrebna, ne samo službenicima zaduženim za komunikaciju sa javnosti, već i nosiocima pravosudnih funkcija, jer ako trenutna situacija potraje, bojim se da će naredni izvještaj Evropske komisije pokazati puno gore rezultate kada je u pitanju transparentnost pravosudnog sistema, zaključuje novinar Balkanske istraživačke mreže BiH.

Sistem za automatsko upravljanje predmetima (CMS) omogućava dobijanje detaljnih i pouzdanih statističkih podataka i izvještaja po različitim nivoima (po sudijama, sudovima, za cijelu zemlju) uključujući protok predmeta, ljudske resurse i trajanje neriješenih predmeta. Prema podacima Evropske komisije za efikasnost pravosuđa Vijeća Evrope (CEPEJ), CMS indeks za BiH je viši od prosjeka za zapadni Balkan.

– Što se tiče preporuka i određenih primjedbi vezano za obaveznu obuku, mi uvijek prilikom rada na Programu za narednu godinu imamo u vidu preporuke iz posljednjeg Izvještaja EK te će tako biti i ovaj put. Centar je prošle godine usvojio novu listu edukatora, pojašnava Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine za Inforadar.

Navodi da je mjerenje učinka edukacije najveći izazov i za najbolje i najveće institucije koje se time bave.

– Uvijek ima mjesta za napredak te ćemo raditi na tome u saradnji, upravo sa projektima i stručnjacima iz EU. Što se tiče predmetnog Izvještaja primijetit ćete da je dosta kritički intoniran kada se radi o pravosuđu u cjelini pa djelimično i kada se radi o edukaciji. Zaključak koji se odnosi na to da treba povećati budžetska izdvajanja je nesporan. Nedavno smo imali sastanak sa nadležnima u Ministarstvu finansija Vlade FBiH i u ovoj fazi smo naišli na razumijevanje. Naravno treba sačekati ishod kompletne procedure usvajanja budžeta. Naši zahtjevi su uvijek vrlo skromni jer smo svjesni ukupne situacije i stalnog rasta budžetskih opterećenja. Zbog toga smo značajno okrenuti međunarodnim partnerima i već godinama je oko 60 posto naših aktivnosti plaćeno iz različitih projekata čime ostvarujemo uštedu, tvrdi Murtezić.

Njegov kolega, Tomislav Čavić direktor Centra za edukaciju sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj, kaže da su u oktobru prošle godine pooštreni kriterijumi za odabir i zbor edukatora CEST RS, te je prilikom izbora edukatora, prednost data sudijama Vrhovnog suda i javnim tužiocima Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske.

– Nakon toga, raspisan je Javni konkurs za izbor i imenovanje edukatora CEST RS i nakon okončane procedure izbora Upravni odbor CEST RS je dana 16. februara 2023. usvojio novu Listu stalnih edukatora CEST RS na kojoj se nalazi 86 edukatora razvrstanih po oblastima prava za koje su se prijavili na konkursu, a na koju listu je u skladu sa odredbom člana 8. stav 1 tačka 9. Zakona o centru za edukaciju sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj, saglasnost dao i Visoki sudski i tužilački savjet BiH, pojašnjava Čavić.

Ističe da se edukacija provodi na osnovu Programa stručnog usavršavanja i početne obuke CEST RS, koji se donosi svake godine i koji obuhvata oko 140 različitih seminara i drugih edukativnih aktivnosti organizovanih za nosioce pravosudnih funkcija iz svih oblasti prava.

– Ovaj program se kreira studiozno na osnovu analize potreba za edukacijom nosilaca pravosudnih funkcija, na način da su u saradnji sa predsjednicima sudova i glavnim tužiocima u tužilaštvima, uočene i konstatovane slabosti u radu sudija i tužilaca u vršenju redovnih poslova, zbog čega se organizuju edukativne aktivnosti koje odgovaraju potrebama za obukom sudija i tužilaca, koja obuka ih osposobljava i usavršava za efikasno obavljanje pravosudne funkcije, naglaša Čavić za Inforadar.

Ističe da se kod kreiranja programa “prikupljaju prijedlozi, pre svega Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH koji vrši odabir tema preko svoje Stalne komisije za edukaciju, prijedloga od pravosudnih institucija, akademske zajednice, obrazloženih prijedloga sudija i javnih tužilaca, stalnih edukatora, nevladinih i međunarodnih organizacija čiji projekti se odnose na edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, te na osnovu analize različitih sudskih odluka, posebno odluka Evropskog suda za ljudska prava.

Prema Zakonu, VSTV BiH je nadležan i da nadzire ostvarivanje takve obuke za novoimenovane sudije i tužioce, a kako stoji u izvještaju, “potrebna su značajna poboljšanja, kako u pogledu budžetskih izdvajanja tako i količine/kvaliteta obuka”.

VSTV treba imati aktivniju ulogu kako bi osigurao adekvatnu raspodjelu sredstava između pravosudnih institucija. Radi poboljšanja povjerenja javnosti, potrebna je adekvatna edukacija u oblasti komunikacije s javnošću i odnosa sa medijima za sudove i tužilaštva, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

U VSTV-u BiH za Inforadar kažu da godinama rade na unapređenju transparentnosti rada pravosuđa i kvaliteta obuke sudija i tužilaca.

Sudijama i tužiteljima je, stoji u Izvještaju, potrebna i adekvatna edukacija u oblasti komunikacije s javnošću i odnosa sa medijima za sudove i tužilaštva.

c U 2024. fokus ćemo staviti na provedbu većeg broja obuka sa odgovarajućom ciljnom grupom, te angažovanjem sudija sudova najviše instance u svojstvu edukatora. Krajem oktobra planiramo sastanak Stalne komisije VSTV-a BiH za edukaciju i sudsku dokumentaciju i predstavnika najviših sudova sa predstavnicima centara za edukaciju sudija i tužilaca, njihovim upravnim odborima i Pravosudnom komisijom Brčko distrikta. Na ovom sastanku ćemo razgovarati o načinu izrade programa edukacije koji će odgovarati stvarnim potrebama pravosuđa, te definisati nove zaključke za praćenje i iznaći načine za utvrđivanje korelacije između kvaliteta rada nosilaca pravosudne funkcije i provedene obuke. Naročitu pažnju posvetićemo unapređenju obuka na teme organizovanog kriminala i korupcije i nasilja u porodici, kao i odabiru edukatora sa dokazanim znanjima i iskustvom u radu na tim predmetima, ističu u VSTV-u koje u okviru svojih nadležnosti može davati prijedloge budžeta vladama entiteta, ali i uticati na visinu budžetskih izdvajanja koja će vlade entiteta usmjeriti za centre.

– VSTV i samostalno finansira i u saradnji sa centrima za edukaciju sudija i tužilaca provodi obuke sudija i tužilaca, pojašnjavaju u ovoj pravosudnoj zajednici.

Navode da je u aprilu prošle godine Vijeće oformilo Radnu grupu koja je u proteklih godinu i po dana intenzivno radila na izradi novih Smjernica za objavljivanje sudskih odluka, tužilačkih odluka i akata, kojima se uređuje proaktivna i u određenom segmentu reaktivna komunikacija sudova i tužilaštava sa medijima i javnošću.

– Očekujemo da će krajem godine ove Smjernice biti stavljene u javnu raspravu, pojašnjavaju za Inforadar u VSTV-u.

 

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI