Obilne padavine širom BiH: Saobraćaj otežan, neke su rijeke izlile. Počele i evakuacije

Zbog povremeno jakih pljuskova i veće količine vode koja se zadržava na kolovozu, otežno je saobraćanje na većini putnih pravaca u BiH. Povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke. Izdvajaju se putni pravci: Sarajevo-Foča, Konjic-Mostar, Jajce-Banja Luka, Bugojno-Novi Travnik, Rogatica-Višegrad i Turbe-Karanovac, piše Fokus.ba.

Iz BIHAMK-a vozače upozoravaju i na mjestimično jake udare vjetra.

Zbog intenzivnih padavina i izlijevanja vode na kolovoz otežano je saobraćanje na putevima na širem području Maglaja (Liješnica i Stari Grad) i Kaknja.

Zbog pijeska i vode koji se slijevaju na kolovoz, usporeno se saobraća na području Bradine (Sarajevo-Konjic)

Rijeka Sava je u blagom porastu i zasad nema bojazni od eventualnih poplava ili nagle promjene vodostaja – rečeno je danas u Kapetaniji Brčko distrikta BiH.

Na vodomjernoj stanici u Šamcu rijeka Sava je jutros imala nivo +415 što je izuzetno povoljno za plovidbu i transport robe, dok je prva zaštita od poplava predviđena kada Sava dostigne nivo od +650 cm.

Iz Civilne zaštite Brčko distrikta BiH su potvrdili da zasad nema bojazni od izlivanja lokalnih potoka, riječica i malih rijeka na području Distrikta, te da su one, kako kažu, zasad “na pola korita“.

Kiša koja je padala tokom noći i nastavila padati jutros uzrokovala je blago povećanje nivoa rijeka Une i Sane na području Unsko-sanskog kantona, ali nadležni tvrde da još nema uslova za moguće poplave.

Prema informacijama iz Kantonalne uprave civilne zaštite Unsko-sanskog kantona, trenutno nema razloga za zabrinutost jer se ne bilježe značajni porasti vodostaja koji bi mogli uzrokovati poplave.

– Vodostaj rijeke Une u Kulen Vakufu jutros u 7 sati iznosio je 133 cm, dok je kritična tačka 325 cm. Na hidrološkoj stanici u Ripču zabilježeno je 147 cm, dok je u Bihaću izmjereno 63 cm, što predstavlja minimalan porast u odnosu na jučerašnjih 62 cm – kazao je Muhamed Pečenković, pomoćnik direktora Kantonalne uprave civilne zaštite USK.

Kada je riječ o rijeci Sani, Pečenković je istakao da je jutros izmjeren nivo od 199 cm, dok kritična tačka iznosi 310 cm.

– Vodostaji su pod nadzorom, a daljnji razvoj situacije zavisit će od intenziteta padavina u narednim danima. Mi redovno pratimo stanje i spremni smo reagovati u slučaju potrebe – naveo je on.

Pečenković je pojasnio da rijeka Una počinje izlijevati na poljoprivredne površine u naseljima Golubić i Pokoj kada nivo dostigne 110 cm, a ukoliko se rast vodostaja nastavi, može doći do ugrožavanja stambenih objekata.

Općinski načelnik Kaknja, na prijedlog Općinskog štaba Civilne zaštite, donio je Odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće, dok je Općina Olovo donijela Odluku o proglašenju prvog stepena odbrane od poplava – potvrdio je Feni direktor Kantonalne uprave Civilne zaštite ZDK-a Džavid Aličić.

– Mjesna zajednica Želeća, Općina Žepče, usljed nanosa materijala i zečepljenja putne komunikacije, trenutno je odsječena, ali ekipe putne mehanizacije su na terenu – kaže Aličić.

Općina Olovo je radi predostrožnosti, dokumentaciju i opremu iz prizemlja zgrade izmjestila na prvi sprat, a evakuisana je i jedna porodica, dok je oko kuće sačinjen nasip.

Zbog starih/novih problema sa zečepljenjem podvožnjaka na ulazu u naselju Blatuša, odnosno sjevernim ulazom u Zenicu, iz pravca Doboja (petlja Blatuša), u taj grad se iz oba pravca sa magistralnog puta M-17 ulazi iz naselja Radakovo.

– Obilne padavine su u Visokom podigle vodostaj svih rijeka i potoka na području tog grada, u kojem je rijeka Bosna jutros u osam sati bilježila vodostaj 350 cm, sa trendom pada za jedan cm. Bosna se izilila na više lokaliteta na poljoprivredno zemljište, a u naselju Dobrinje poplavila je propust ispod autoputa prema naselju Seoča. Za sada nema informacija da je bilo poplavljenja stambenih objekta – kaže Aličić.

Više o stanju u ZDK na ovom LINKU

Nakon kišnih padavina koje su zahvatile područje Kreševa jučer i tijekom noći, došlo je do rasta vodostaja rijeka i potoka. Trenutno je stanje pod kontrolom i za sada nema većih problema ili šteta.

Općina Kreševo priopćila je u četvrtak da su nadležne službe na terenu i kontinuirano prate situaciju kako bi pravovremeno reagirale u slučaju potrebe.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda procjenjuju da će padavina biti i narednih dana, stoga se građani pozivaju na oprez, osobito u blizini vodotoka.

Uslijed obilnih padavina, rijeka Bosna se na svom toku kroz Visoko na nekoliko mjesta izlila iz korita.

Tokom noći vodostaj Bosne je rastao iz sata u sat i Visočani su jutros mogli vidjeti posljedice toga.

Uz sve to, zbog visokog vodostaja Bosne, rijeka Fojnica nije mogla da se “normalno” ulijeva u Bosnu tako da je iz tog razloga i nivo ove rijeke tokom noći značajno porastao. Pogledajte snimke sa lica mjesta ovoga jutra, koje je jutros oko 7 sati napravio portal Visoko.co.ba.

Nije bilo većih izlijevanja rijeka iz korita, a značajno povećanje vodostaja rijeka u Republici Srpskoj uslijed obilnih padavina očekuje su u toku dana. Sava je već imala visok vodostaj, pa se u narednim danima očekuje redovna odbrana od poplave zbog priliva vode iz Une, Vrbasa i Bosne.

Ovo su podaci Hidrometereološkog zavoda RS, u kojem kažu da će najveća količina padavina biti od srijede, 26. marta, do petka, 28. marta, a najviše na području šire banjalučke regije i šire dobojske regije gdje se očekuje od 60 mm do 130 mm kiše, ponegdje i 150 mm.

Česte i obilne padavine zahvatiće i druge dijelove RS, a manje padavine očekuju se samo u Hercegovini. U petak tokom dana očekuje se slabljenje padavina, a od nedjelje, 30. marta, ponovo se očekuje jača kiša.

Zbog najavljenih obilnih padavina, kako kažu u JU “Vode Srpske”, moguće je da vodostaji na svim rijekama u RS, a posebno u slivovima Ukrine, Usore, Bosne, Vrbanje, Vrbasa, Plive, Une i Sane, u narednim danima dostignu kote redovne i vanredne odbrane od poplava. Moguće je i, kako upozoravaju, izlijevanje navedenih rijeka iz korita, što će zavisiti od intenziteta i količine padavina koje mogu oscilirati.

Takođe, u narednim danima očekuje se i nagli porast manjih i bujičnih vodotokova, piše Fokus.ba.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI