Ograničenja u Inzkovoj odluci ostavljaju prostor za veličanje zločinaca

Godinu i po od kada je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nametnuo zabranu negiranja genocida i drugih ratnih zločina, izostanak optužnica ali i dosadašnji način tumačenja teksta zakona ostavljaju prostor za veličanje ratnih zločinaca.

Aida Trepanić

Uprkos zakonskoj zabrani registrovanja naziva po osuđenima za ratne zločine iz jula 2021., Vasiljković je, nakon odsluženja višegodišnje kazne zatvora, u Banjoj Luci krajem prošle godine najavljivao širenje svoje fondacije u druge gradove Republike Srpske.

On je objasnio da je cilj Fondacije “Kapetan Dragan” da pomaže “zaboravljenim, utamničenim srpskim herojima koji su po kazamatima širom svijeta samo zato što su branili srpske interese, noseći srpsku uniformu i boreći se pod srpskom zastavom”. Nastojanja da relativizira zločine i veliča osuđene za ratne zločine u direktnoj su suprotnosti sa zabranama koje je u julu 2021. godine nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Uprkos tome, fondacija godinu dana od početka svog rada nije izbrisana iz sudskog registra.

Stručnjaci s kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) objašnjavaju da se dopune Krivičnog zakona teško mogu primijeniti na već registrovane organizacije i da se ne odnose na presude drugih zemalja poput Hrvatske, gdje je Vasiljković, kao bivši srpski paravojni komandant, osuđen za ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima tokom 1991. godine.

Dragan Vasiljković tokom suđenja u Splitu 2017. godine. Foto: EPA-EFE

Advokatica Sabina Mehić kaže da je vrijeme primjene izmjena Krivičnog zakona pokazalo njegove dobre efekte, ali i istaknulo nedostatke.

“[Za] ‘nedorečenu odredbu’ Inzkovog zakona i njene posljedice na bh. društvo, može se reći da nas praktično u jednom dijelu vraća na situaciju prije donošenja izmjene zakona”, smatra Mehić.

Ranije analize BIRN-a BiH i istraživanja Memorijalnog centra Srebrenica pokazale su da se nakon nametanja izmjena Krivičnog zakona smanjilo negiranje genocida u BiH. Tužilaštvo BiH je potvrdilo da je primilo više od 40 različitih prijava za kršenje zakona, ali do sada nije podignuta niti jedna optužnica.

Pravnici objašnjavaju da su optužnice i suđenja potrebni kako bi se uspostavila sudska praksa, odnosno kako bi bilo jasnije gdje su granice u kršenju zakona.

Analiza BIRN-a BiH pokazuje da se sudovi i prije optužnica suočavaju s drugim dilemama u primjeni izmjena Krivičnog zakona. Tako je Fondacija “Kapetan Dragan”, ali i druge organizacije imenovane po osuđenim za ratne zločine, i dalje upisana u sudski registar uprkos zakonskoj zabrani registrovanja naziva po osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Također je zabranjeno veličati osobe osuđene za zločine, ali je Vasiljković prošle godine u Banjoj Luci obećao da će fondacija raditi upravo to – boriti se za “svoje heroje u zarobljeništvu”.

Prema podacima koje je prikupio BIRN BiH, fondacija je registrovana u januaru 2021. godine pri Osnovnom sudu u Banjoj Luci. Kao osnivač se navodi Dragan Vasiljković, koji je u martu 2020. pušten iz zatvora u Hrvatskoj nakon odsluženja kazne.

Dopune Krivičnog zakona nametnute su nekoliko mjeseci nakon registracije fondacije i odnose se na osuđene pred sudovima u BiH i onima u Haagu.

Advokatica Mehić navodi da treba imati u vidu činjenicu da je u odnosu na Hrvatsku ili Srbiju puno više osoba osuđeno pred sudovima u BiH i Haagu, a čije veličanje jeste kažnjivo, što jednim dijelom umanjuje štetu.

“Sve u svemu, radi se o polovičnom rješenju i kao takvo ima dvojake posljedice na bh. društvo. S jedne strane osjećaj zadovoljstva što je konačno ovo pitanje pokrenuto i što je donesen ‘Inzkov zakon’, a s druge strane razočarenje što nije u cijelosti riješen problem”, kaže Mehić.

Tokom predstavljanja kancelarije u Banjoj Luci, iz Fondacije “Kapetan Dragan” najavljeno je otvaranje i kancelarija u Istočnom Sarajevu, Doboju i Bijeljini. Zastupnik fondacije Milorad Vekić za BIRN BiH nije želio komentarisati da li je pokrenuta registracija kancelarija u ovim gradovima.

Potrebne dopune zakona

Spomen ploča na Vracama. Foto: BIRN BiH

Jovana Kisin, advokatica iz Banje Luke, naglašava da se niko ne može kazniti za krivično djelo koje nije bilo propisano zakonom u vrijeme izvršenja tog krivičnog djela.

“Fondacija ima pravo, u skladu sa Zakonom o udruženjima građana i fondacijama, vršiti sve izmjene Statuta, pa i samo ime fondacije, ukoliko organi odlučivanja fondacije odluče tako. Međutim, ne postoji zakonska obaveza usklađivanja nametnutih zakonskih rješenja s postojećim, pa ne postoji ni zakonski osnov za brisanje iz sudskog registra ove fondacije”, smatra Kisin.

Prema njenim riječima, da bi udruženja i fondacije bile u obavezi izmijeniti nazive zbog izmjena koje je pretrpio Krivični zakon BiH, takva obaveza se mora propisati ili kroz prelazne i završne odredbe samog Krivičnog zakona BiH ili kroz izmjene Zakona o udruženjima i fondacijama.

Sudovi u Doboju, Bijeljini i Sokocu su potvrdili da kod njih nije registrovano udruženje ovog naziva, niti je sama registracija u toku.

Vehid Šehić, pravni stručnjak i bivši sudija, smatra da je potrebno donijeti zakon o političkim organizacijama na nivou države, utvrditi jasne kriterije kako i pod kojim nazivom se mogu registrovati politički subjekti, te dopuniti Zakon o udruženjima i fondacijama i uvesti određene kriterije.

“Podsjetit ću da je registrovana politička stranka pod nazivom ‘Srpska radikalna stranka dr. Vojislav Šešelj’”, kaže Šehić i dodaje da je ova stranka upisana u registru političkih subjekata i učestvuje na izborima u BiH.

“Tako da bi trebalo zakone promijeniti, dopuniti i zabraniti apsolutno davanje naziva i nevladinim organizacijama, ali i političkim subjektima, po imenima ljudi koji su osuđeni za ratni zločin, genocid ili zločine humanitarnog prava. To je civilizacijsko pitanje za mene. Tu nema apsolutno nikakve dileme”, kaže Šehić.

U slučaju izmjene, objašnjava Šehić, udruženja bi se morala preregistrovati ili eventualno izmijeniti naziv.

Advokatica Mehić kaže da se nedorečenosti trebaju ispraviti donošenjem izmjena odnosno dopuna Krivičnog zakona.

“Naravno, ukoliko bude interesa za tim”, kaže ona.

Iz Osnovnog suda u Banjoj Luci kažu da nisu zaprimili zahtjev od nadležnih organa i registrovanog udruženja za zabranu djelovanja i brisanje iz registra udruženja i fondacija.

Sudovi u gradovima gdje je najavljeno osnivanje ogranaka Fondacije “Kapetan Dragan” nisu željeli potvrditi da li bi takvu registraciju dopustili.

Na upit BIRN-a BiH da li bi odobrili upis u registar udruženja koje nosi naziv prema osobi osuđenoj za ratne zločine, iz Osnovnog suda u Bijeljini navode kako ne mogu davati uopćene odgovore koji se odnose na moguće buduće zahtjeve koji bi eventualno bili podnijeti sudu.

Iz Osnovnog suda u Sokocu navode da u ovom trenutku nije moguće odgovoriti zbog toga što odgovor na pitanje može biti sadržan samo u sudskoj odluci koju sud donosi rješavajući u konkretnom predmetu, ali navode da je sudu veoma dobro poznata ova odredba zakona.

Osnovni sud u Doboju nije odgovorio na upit BIRN-a BiH.

Dragan Vasiljković i Vojislav Šešelj u Hrvatskoj 1991. godine. Foto: EPA-EFE/TANJUG

Lejla Gačanica, pravna stručnjakinja, kaže da rektroaktivna primjena odluke Visokog predstavnika nije propisana, ali da bi, u cilju postizanja društvene klime u kojoj se tenzije smanjuju i u kojoj se ne veličaju ratni zločinci i zločini, ovi nazivi trebali biti izmijenjeni.

“Njihov naziv nastavlja proizvoditi efekte veličanja ratnih zločinaca. Volje za to, čini se, nema. Tako da uopšte bilo kakvo spominjanje da bi nametnute odredbe Krivičnog zakona BiH bile zamijenjene zakonom usvojenim u parlamentarnoj proceduri, od strane domaćih političara, jesu sulude”, kaže Gačanica.

Nekadašnja ministrica pravde i uprave u Vladi Kantona Sarajevo Lejla Brčić, koja je 2019. godine tražila brisanje 16 udruženja iz registara u Republici Srpskoj jer u sebi imaju odrednicu “četnički” ili “ravnogorski pokret”, objašnjava da je, prema Zakonu o udruženjima i fondacijama Republike Srpke, nadležni registarski sud dužan sve vrijeme po službenoj dužnosti paziti da li su u radu udruženja ili fondacije ispunjeni uslovi za brisanje propisani ovim članom.

“U konkretnom slučaju koji spominjete, u najmanju ruku udruženje bi moralo biti pozvano na izmjenu naziva”, smatra Brcić i objašnjava da je naziv udruženja u suprotnosti sa članom zakona u Republici Srpskoj prema kojem statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na njegovo nasilno podrivanje, raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom.

“Ukoliko se ne otkloni taj nedostatak, pokrenuti postupak brisanja udruženja”, kaže Brčić.

Ona smatra da se u slučaju naziva po osuđenim ratnim zločincima, ne bi radilo o retroaktivnoj primjeni Zakona, nego o usklađivanju rada u skladu sa aktuelnim zakonodavstvom.

Kada je u aprilu ove godine Boračka organizacija Istočno Novo Sarajevo obnovila uništenu ploču sa imenom Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge zločine počinjene u BiH, Državno tužilaštvo je formiralo predmet, ali do danas nije podignuta optužnica, a glasnogovornik nije odgovorio na upit BIRN-a BiH u kojoj se fazi predmet nalazi.

Tužioci istražuju da li je renoviranje ploče, postavljene godinama prije, kršenje zakona nametnutog sredinom prošle godine.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) su kazali da je “na odgovarajućim institucijama da odlučuju o krivičnoj odgovornosti u skladu s Krivičnim zakonom BiH”, a na upit da li izmjena zakona podrazumijeva da će se morati zatvoriti već postojeća udruženja koja nose naziv prema osuđenima za ratne zločine, proslijedili su novinare na domaće nadležne organe, rekavši da su “izmjene i dopune Kaznenog zakona BiH sada u rukama bosanskohercegovačkog pravnog sistema”.

Tekst je rezultat saradnje BIRN-a BiH i forumZFD u BiH. 

Izvor: detektor.ba

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI