Piše: Miren Aljić
Integritet novinarstva i transparentnost medija u Bosni i Hercegovini nova je publikacija koja govori o segmentu koji trenutno samo preslikava ukupne društvene prilike, a koji ima mogućnost stvaranja promjena u svakom demokratskom društvu. Autori publikacije su profesor doktor žurnalističkih nauka Enes Osmančević i novinar i urednik portala Inforadar Adis Šušnjar.
OTROVNA PILULA
Kako nam je kazao prof. Osmančević, knjiga govori o profesionalnom položaju novinara, o stanju profesije, o društvenom ambijentu u kojem novinari i mediji djeluju, te o sve učestalijim pritiscima na novinare, gušenju slobode govora i cenzuri koju vlasti i vlasnici medija provode.
– BiH mora donijeti nedostajuće zakone, prije svega zakon o korištenju tehnologije i zakon o transparentnosti vlasništva u medijima, jer su to i preporuke Vijeća Evrope. Mora se znati ne samo urednička i rukovodna struktura već i struktura vlasništva, što bi doprinijelo da publika ima bolju orijentaciju prema sadržajima. Naravno, uz to je potrebno osnažiti novinarsku profesiju, možda i osnivanjem novinarskog sindikata, raditi na zaštiti novinara, kako fizičkoj tako i finansijskoj. Zaboravlja se da su novinari osobe koje rade u interesu javnosti, da je njihova društvena uloga nezamjenjiva i bez njih nema demokratije, kazao nam je prof. Osmančević.
U svim ovim aspektima BiH je na jako niskom stupnju, pogotovo percepcije važnosti uloge novinara za demokratske procese u društvu. Ne manjka svijesti o važnosti uloge medija u društvu, s obzirom na to da ih političke i druge interesne grupe po svaku cijenu nastoje zajarmiti i iskoristiti za širenje vlastitih interesa.
– Mediji ovise o novcu, a novac je u rukama moćnika, politike, stranaka i vlada i oni to koriste da bi novinare pokorili i stavili u službu političke propagande. To nam govori i da tendencije totalitarnog načina vladanja naših političara više nisu tendencije, nego stvarnost. Već se vlada na totalitaran način, a kada se to postigne, mediji koji podlegnu takvim pritiscima postaju otrovna pilula za demokraciju, dodao je Osmančević.
Želja autora je ukazivanje na loše stanje u društvu, ali i u profesiji, na način da apostrofiraju važnost kritičkog vrednovanja informacija. Međutim, u postavci stvari u našem društvu novinari su predodređeni da budu pod pritiskom, bilo vlastodržaca bilo vlasnika medija.
– Novinari nemaju dobar radnopravni status, nemaju zaštitu, ni materijalnu ni fizičku, i tu se lako stvara odnos zavisnosti vlasnika od politike, a onda i novinara od vlasnika medija. Novinar mora imati sve to da bi mogao biti slobodan da razmišlja, da kritički promišlja, da ukazuje na negativne pojave u društvu, ali to smeta ljudima u vlasti, a onda smeta i vlasnicima. U ambijentu gdje imamo političke, sigurnosne i finansijske pritiske, jako je teško biti samostalan. Sve ovo se može riješiti, ali nema interesa, jer je uloga medija prevelika, kazao nam je Osmančević.
USLOV EU
Upravo zbog mogućeg smanjenja mogućnosti pritisaka na medije i novinare, domaće vlasti ovoliko kasne za provođenjem digitalizacije u BiH. Kako nam je kazao prof. Osmančević, politici digitalizacija ne odgovara, jer ona nije samo tehnički aspekt nego omogućava i veću i slobodniju cirkulaciju informacija kroz medije.
– To ne odgovara vlasti, jer se demistificiraju namjere političara, demaskiraju se sami političari, a građanstvo biva upoznato sa anomalijama njihovog rada i to može djelovati na prosvjećivanje javnog mnijenja i na podizanje kritičke svijesti prema nosiocima funkcija. Politici ne odgovara formiranje konzorcija javnog RTV sistema, dakle objedinjavanje funkcija ovih medija. To bi sve bilo inkorporirano u jedan sistem, a formiranje jedinstvenog RTV sistema je jedan od uvjeta za pristupanje EU, dodao je prof. Osmančević.
Oslobođenje
