Ekološku dozvolu koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo firmi “Drvo-export” d.o.o. Teslić za eksploataciju uglja na ležištu “Bistrica” kod Prijedora poništeno je odlukom banjalučkog Okružnog suda. Ovo je za InfoRadar potvrdila banjalučka advokatica Dragana Stanković.
U presudi, koju je Sud izrekao prije nekoliko dana, utvrđeno je niz nepravilnosti u procesu izdavanja dozvole, uključujući nedostatak adekvatnog plana za sanaciju područja nakon završetka eksploatacije.
Presuda, koju je donijelo Vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Mira Došenović, naglašava i propuste u vezi s monitorisanjem otpadnih voda, pri čemu je uočeno da monitoring površinskih voda nije predviđen istim intenzitetom kao i monitoring otpadnih voda, što predstavlja rizik za domaćinstva koja koriste vodu iz Crljenjice.
Advokatica Stanković za InfoRadar objašnjava da je ovom presudom poništeno rješenje kojim je izdata ekološka dozvola zainteresovanom licu.
– To znači da tog rješenja, odnosno ekološke dozvole nema u pravnom prometu. Ministarstvo i dalje ima zahtjev zainteresovanog lica za izdavanje ekološke dozvole po kojem bi trebalo da postupi. Da li će Ministarstvo opet izdati ekološku dozvolu ili neće ne mogu reći, ali po onome što sam pisala u tužbi i po činjenicama koje smo iznijeli u tužbi a koje je sud potvrdio mislim da bi Ministarstvo trebalo da odbije zahtjev za izdavanje dozvole, odnosno da je ne izda. Sud je potvrdio ono što mi cijelo vrijeme govorimo, a to je da su radovi na toj lokaciji počeli prije nego što je izdata koncesija i prije nego su pribavljeni izvještaji koji su služili kao dokaz za izdavanje ekološke dozvole, kaže advokatica Stanković.
Ističe da je poenta tužbe, kojom je zastupala mještane, bila da “nulto stanje životne sredine nije utvrđeno već se mjerilo stanje životne sredine koje je već bilo izmijenjeno radovima”.
Stanković je u tužbi navodila i da je na ogromnom prostoru zemljište iskopano 20-ak metara u dubinu i odvezeno u nepoznatom pravcu.
– Međutim, pitanje je kako su utvrdili kakvo je to zemljište bilo kada je mjerenje vršeno kada je zemljište iskopano, pojašnjava ona i ističe da Ministarstvo ima rok od 30 dana da postupi po presudi.
Mještani su, navodi advokatica Stanković, zadovoljni jer je tužba usvojena.
– U isto vrijeme i nisu jer je faktičko stanje izmijenjeno i nema garancije da će biti vraćeno u prethodno stanje. Nema garancije šta će biti sa njima i njihovim životima. Imali su veliko povjerenje u institucije i upozoravali su na nezakonitosti ali na to niko nije obraćao pažnju i po mom mišljenju su žrtvovani. Izgubili su vjeru da će ih država zaštititi pa su bili primorani da pokrenu tužbu protiv države, objašnjava Stanković za InfoRadar.
Osim banjalučke advokatice u tužbi je učestvovao i Centar za životnu sredinu koji je i obezbjedio pravno zastupanje ukupno 32 mještanina Bistrice i okolnih sela.
Iz Centra navode da bi uticaj poništenja ekološke dozvole na koncesiju morao biti momentalan, ali i presudan za uopšte mogućnost nastavka realizacije sporne koncesije. Kontrinuirano su ukazivali na opasnosti od legalizovanja faktičkog stanja na terenu, tj. preuranjenih i rudarskih radova za koje nisu postojali pravni preduslovi. Očekuju da će ova odluka biti bitan dokazni materijal u parničnoj tužbi koju je grupa mještana Bistrice nedavno podnijela protiv organa vlasti i investitora zbog povreda osnovnih ljudskih prava”.
Savjetuju nadležnim ministarstvima da sa naročitom pažnjom postupaju u ovom i drugim slučajevima gdje su koncesionari privatni subjekti. Smatraju da predstavnici javnih organa moraju mnogo veće napore da usmjere na zaštitu ljudskih prava i interesa lokalnih zajednica koje su izložene štetnim projektima. Od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zahtjevaju da omogući javne konsultacije u postupku odlučivanja o novoj ekološkoj dozvoli, te zainteresovanoj javnosti omogući uvid u dopunjene dokaze koje je koncesionar dužan izraditi i dostaviti.
Naš portal je u aprilu ove godine pisao da je rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva iz oktobra 2023. godine na području Bistrice određeno eksploataciono polje od 9.5 hektara, te da se na toj površini očekuje iskop 30.000 metara kubnih lignita godišnje s koncesionom naknadom od 2.6 KM po toni lignita. Budući da je eksploataciono polje prema rješenju ministarstva manje od 10 hektara “Drvoexport” je bio oslobođen izrade studije uticaja na životnu sredinu. U međuvremenu, eksploataciono polje proširilo se na 14.5 hektara.
Ova kompanija je prošle godine zaradila rekordnih 19,5 miliona KM, što je osam puta više nego u 2022. godini kada je na prihod od 10,2 miliona KM iznosio 2,3 miliona KM. Prema pisanju portala Capital.ba radi se o firmi SNSD-ovog odbornika iz Teslića Srđana Klječanina Rufija, iako se on formalno ne vodi kao njen vlasnik, ali je predstavlja u svim važnijim poslovima.
