Piše: Mirza ČUBRO
Parlamentari ili opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su, znamo, proteklog vikenda. Građani njih nešto više od 3,3 miliona upisanih u birački spisak birali su članove Predsjedništva BiH, državnog, entitetskih i kantonalnih skupština te predsjednika i potpredsjedike bh.entiteta RS.
Izlaskom na birališa birači su obavili svoju građansku dužnost ili obavezu koja proizilazi iz demokratskog uređenja. A kako su građani birali pokazuju preliminarni rezultati izbora po kojima su relativni pobjednici SDA, SNSD i HDZ BiH. Ove tri stranke osvojile su najviše glasova i imat će najviše zastupnika u svim tijelima zakonodvane vlasti. Njihovi kandidati, s izuzetkom HDZ-a BiH, postat će i novi članovi Predsjedništva BiH, institucije koju Ustav BiH definira kao kolektivnog šefa izvršne vlasti.
DISKRIMINATORNI IZBORNI SISTEM
Ako bismo se zadržali na samo na ovom, poprilično površnom presjeku stanja nakon izbora, mogli bismo zaključiti da je BiH zemlja u kojoj je istinski zaživio tzv. kompetitivni model izbora u kojem svi, oni koje se bira i oni koji biraju, imaju jednaka prava i mogućnosti da otvoreno, bez straha, prijetnji, pritiska, cenzura, ucjena, manipulacija biraju ili predstave svoje izborne programe. U teoriji, stvari izgledaju vrlo jednostavo. Političke opcije nude ideje, modele i programe na osnovu kojih od građana traže povjerenje i podršku da na najbolji način upravljaju javnim sredstvima na opće dobro. Građani, dakle, biraju one koji najviše odgovaraju njihovim preferencijama.
Ali, praksa u BiH pokazuje nešto potpuno drugo. Izborni sistem u BiH, sam po sebi, strašno je kompliciran, asimetričan i diskriminatoran, kako po one koje ne pripadaju konstitutivnim narodima, tako i po same konstitutivne narode u dijelovima zemlje gdje nisu većina. Bošnjaci i Hrvati koji žive u RS ne mogu se kandididirati za člana Predsjedništva BiH. Isto je sa Srbima u Federaciji BiH. Ostali, grupa građana koja ne pripada niti jednom od ova tri konstitutiva naroda – ne mogu se kandidovati nikako. Ovo su ustavne diskriminacije čije je ukidanje naredio Evropski sud za ljudska prava a što vlasti BiH godinama ignoriraju.
Uz navedeno, građani u bh. entitetu RS direktno biraju predsjednika i potredsjednike, dok su njihovi sugrađani iz FBiH zakinuti za tu mogućnost. Čelnici ovog entiteta biraju se u Paralamentu FBiH.
Foto: Silne primjedbe na rad CIK BiH
Sistem je, kao i što po ovim primjerima vidimo, jako kompliciran i u tome leži jedan od razloga velikog broja onih koji u svakom izbornom ciklusu apstiniraju. Izlaznost u BiH već godinama ne prelazi 55 odsto. Naravno, kompliciran sistem nije jedini i možda je čak i najmanji razlog za apstinenciju. Cijeli izborni proces u BiH godinama je snažno kompromitiran. Birački spiskovi su netačni, neažurirani i predstavljaju prvi i pravi poligon za svakojake manipulacije. I tokom posljednjih izbora u javnosti se pojavilo niz primjera zloupotreba.
U samoj izbornoj noći, na jednoj od press konferencija Centralne izborne komisije (CIK) BiH, pojavio se čovjek koji je članove te komisije pitao zašto uporno odbijaju da s biračkog spiska skinu njegovu majku koja je umrla prije 11 godina. Također, građani su – provjeravajući gdje im je biračko mjesto – otkrili da se neko u njihovo ime prijavio za glasanje u inozemstvu.
Da su spiskovi izvor manipulacija indirektno je priznao i sam CIK BiH. Nekoliko dana pred izbore zatražili su od općinskih izbornih komisija da ih ažuiraju. Kasno, ali moglo bi biti korisno jer ako to nisu uspjeli sad onda će valjda uspjeti do narednih lokalnih izbora. Imaju dvije godine, a CIK općinskim komisijama nije rekao da ove ativnosti zaustave nakon izbora. Logično bi bilo da ih sad nastave ali mnogo serioznije. Logično bi jednako tako bilo i da novu vlast dobijemo vrlo brzo jer zemlja koja je potpuno izgubila korak u procesu eurointegracija nema vremena za duge i iscrpljujuće pregovore. Logično bi bilo – ali četiri dana nakon izbora govore da smo s logikom ozbiljno posvađani.
SDA I SNSD ĆE TEŠKO SARAĐIVATI
Evo nekoliko primjera. Gledajući rezultate izbora na državnom i entitetskim nivou formiranje vlasti bazirane na matematičkoj koaliciji trebalo bi biti brzo i efikasno. SDA, SNSD i HDZ BiH osvojili su većinu i ove bi stranke, uz još dvije ili tri manje, trebale formirati vlast. Ali, stvari ipak nisu tako jednostavne.
Krenimo redom – od države ka nižim nivoima. Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i novoizabrani član Predsjedništva BiH, kazao je već u izbornoj noći da SDA ne može zaboraviti da je u proteklom mandatu u vlast na državnom nivou uvukla Savez za promjene (sada Savez za pobjedu, iako su izbore izgubili) predvođen SDS-om. Istini za volju, Dodik je naveo i da to vjerovatno neće biti nepremostviva prepreka za uspostavu vlasti.
Koliko će ona biti funkcionalna – nije rekao, ali nije teško ni naslutiti. Programi SNSD-a i SDA imaju veoma malo, ako uopće i imaju dodirnih tačaka. Ulazak u EU vjerovatno je jedna od njih, ali koliko su i jedni i drugi iskreni u tome svjedočimo posljednjih 15-ak godina. Problem će svakako biti i čvrsti odnos Dodika i Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, koji nije reizabran u državno Predsjedništvo. Tamo će, iz reda hrvatskog naroda, sjediti Željko Komšić, koji ima svoju računicu, potpuno različitu od Dodikove.
Foto: Željko Komšić pokvario planove dvojca Dodik-Čović
Sam predsjednik SDA Bakir Izetbegović također u izbornoj noći pozvao je HDZ BiH na postizbornu saradnju, ali odgovor još nije stigao. Nezvanične informacije govore da su pregovori između dvije stranke u toku i da je saradnja izgledna. Obzirom na pragmatičnost Milorada Dodika i izglednu saradnju HDZ-a BiH i SDA obrisi vlasti na državnom nivou već su vidljivi. Iznenađenja su, naravno, uvijek moguća, posebice imajući u vidu da mandat za sastav Vijeća ministara BiH daje Predsjedništvo BiH a ono pak odluku o mandataru mora donijeti jednoglasno, odnosno za budućeg državnog premijera mora glasati i Željko Komšić. Njegov precizan stav o formiranju vlasti još nismo čuli.
BITKA ZA PREMIJERSKU POZICIJU U RS
Osovina SDA-HDZ BiH mogla bi činiti okosnicu vlasti i na nivou FBiH. Dosad obrađeni glasovi pokazuju da bi ove stranke zajedno mogle imati više od 45 poslanika. Za tijesnu većinu trebaju im još četiri glasa, što ne bi trebalo predstavljati prevelik izazov. Obzirom da je HDZ BiH osvojio većinu u kantonima s hrvatskom većinom a SDA, iako tjesno, u većini ostalih, ove stranke vjerovatno će osigurati i većinu u Domu naroda.
U RS, iako na prvi pogled izgleda jednostavnija brza uspostava vlasti, nije tako izvjesna. Željka Cvijanović je izgledna buduća predsjednica ovog entiteta, iako njen protukandidat Vukota Govedarica, predsjednik SDS-a, ne priznaje rezultate izbora i njenu pobjedu. Cvijanović bi, dakle, trebala biti u poziciji da dodjeli mandat za sastav nove entitetske vlade. Predsjednik njene stranke Milorad Dodik decidirano kaže da premijer treba doći iz SNSD-a.
Isti zahtjev, međutim, dolazi iz DNS-a, dugogodišnjeg koalicionog partnera SNSD-a, partije koja sa SNSD-om ima takav predizborni dogovor, na koji se u ovoj partiju i dalje pozivaju pogotovo jer je njihov predsjednik Marko Pavić ohrabren novim dobrim izbornim rezultatom. Dan nakon izbora javno je poručio da će o postizbornoj koaliciji prvo pregovarati sa starim partnerom, odnosno SNSD-om, ali da je otvoren i za druge opcije.
Raspored snaga u Narodnoj skupštini RS daje mu odlične adute za postizborne pregovore, tim prije jer bi Savez za promjene u mogućoj koaliciji sa DNS-om imao skupštinsku većinu! No, teško je očekivati raskidanje saveza (SNSD-DNS) kojeg vežu i poslovni interesi pojedinaca. Izborom vlade u manjem bh. entitetu bit će okončan proces uspostave vlasti.
Foto: Bankar Milan Radović, zvaničnik DNS-a, u ozbiljnim kombinacijama za jednu od premijerskih pozicija
O imenima koja bi mogla preuzeti najodgovornije funkcije u izvršnoj vlasti na nivou države još se ne govori. Ono što je sigurno jeste da će novi državni premijer biti Srbin. Usagašeni je to princip rotacije na ovoj poziciji, a obzirom da SNSD ima najviše poslanika u državnom parlametu iz RS špekulira se da bi Denisa Zvizdića mogao da naslijedi Igor Radojičić, bivši predsjednik NSRS i aktuelni gradonačelnik Banjaluke.
Ukoliko, pak, tako nešto bude nemoguće, a prevashodno zbog komplikacija u vezi sa prijevremenim raspisivanjem izbora za novog gradonačelnika Banjaluke, koji bi nesumnjivo donijeli neizvjesnu borbu sa opozicionim kandidatom i vrlo moguće poraz SNSD-ovog kandidata, onda bi Dodik kao pragmatičan političar mjesto predsjedavajućeg VM mogao čak i da prepusti DNS-u (kandidat bankar Milan Radović) budući da mu je zbog kontrole javnih sredstava neuporedivo značajnija pozicija predsjednika Vlade RS.
