Krajem decembra prošle godine Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu odlučilo je da neće biti istrage u slučaju gradnje skladišta kerozina u vodozaštitnoj zoni u Sarajevu. Radi se o kompleksu kompanije Hifa-Oil, koji se gradi u neposrednoj blizini zgrada na Dobrinji 1 – hotel, benzinska pumpu i terminal za kerozin kapaciteta 1000 tona.
Ali, 16. maja ove godine Kantonalno tužilaštvo usvaja pritužbu na odluku o neprovođenju istrage i poništava raniju naredbu. Glavna kantonalna tužiteljica Meliha Dugalija naložila je postupajućem tužiocu da poduzme potrebne radnje u ovom slučaju. Sada poništenu naredbu da se istraga neće provoditi ranije je donio tužilac Samir Sarajlić, koji je bio jedan od kandidata za šefa novoosnovanog Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala u Federaciji.
Od početka izgradnje stanovnici Dobrinje upozoravali su da se kompleks gradi na samo nekoliko desetina metara od zgrada te da nisu preduzete sve mjere kojima bi ovaj projekat dobio argumente za izgradnju. Organizovali su se u neformalnu grupu građana Spas u zadnji čas – Spasimo Dobrinju.
Zakon o prostornom uređenju precizira da je za izdavanje urbanističke saglasnosti potrebno imati okolinsku dozvolu ukoliko se objekat nalazi na spisku onih koji utiču na okoliš, što je slučaj sa ovim objektima. U trenutku izdavanja urbanističke saglasnosti – a bio je januar 2020. godine (manje izmjene uslijedile su u martu) – projekat nije imao okolinsku dozvolu. Urbanističku saglasnost izdala je Općina Novi Grad.
Stanovnici Dobrinje upozoravali su i da se kompleks nalazi u okviru Treće vodozaštitne zone izvorišta Sarajevsko polje. Prilikom prikupljanja dozvola, Općina Novi Grad nigdje u urbanističkoj saglasnosti i odobrenjima koja su tražili od različitih institucija ne spominje tu činjenicu.
Veliki dio odgovornosti leži i na Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša, koje se proglasilo nenadležnim jer se „predmetne građevine posmatrane kao pojedinačne cjeline ne smatraju građevinama za koje je nadležno Ministarstvo“.
Aarhus centar u BiH je tokom 2022. godine utužio dozvole izdate za ovaj kompleks, i to: urbanističku (prvobitna i revidirana), građevinsku i ekološku dozvolu. Kako je Kantonalno ministarstvo okoliša, kao drugostepeni organ nadležno i za urbanističku i građevinsku dozvolu, ovo Ministarstvo je tuženo za sve ove izdate dozvole, navode iz Aarhus centra. Uslijedila je pravna bitka, u okviru koje je Centar dobio i dvije presude Kantonalnog suda u Sarajevu. Neka od rješenja su poništena, o čemu se može detaljnije čitati na stranici Aarhus centra.
Aarhus centar u BiH podnio je i krivičnu prijavu protiv službenika u Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, vezano za način ishodovanje okolinske dozvole. Ali, Kantonalno tužilaštvo KS je donijelo krajem 2023. godine odluku da neće provoditi istragu u ovom predmetu.
A o odluci da će se ipak provoditi istraga o izgradnji, iz maja ove godine, iz grupe građana kažu::
– Odluka Kantonalnog tužilaštva da poništi raniju odluku i naloži nastavak istrage predstavlja veliki uspjeh i važan korak za našu zajednicu. Nakon dugogodišnje borbe da zaštitimo svoje pravo na zdrav i siguran život, ova odluka nam daje nadu da će pravda biti zadovoljena i da će odgovorni konačno biti pozvani na odgovornost. Za nas ovo nije samo pravni korak, već i potvrda da glas građana može biti snažan i da se nećemo predati dok se ne zaštite naša osnovna ljudska prava i životna sredina na Dobrinji – poručio je Amar Taso, predstavnik neformalne grupe građana “Spas u zadnji čas – Spasimo Dobrinju“.
Ova odluka je naročito značajna jer jasno ukazuje na potrebu za transparentnošću i aktivnim učešćem građana u procesima koji se tiču njihovog životnog okruženja. Nepravedno ignorisanje tih prava ne samo da ugrožava pojedince, već i narušava povjerenje u institucije koje bi trebale štititi opšte dobro.
(Žunal.info)
