Prosječna starost vozila u BiH iznosi čak 16,5 godina i, uprkos tome, ta vozila se, kako vidimo, svake godine voze i registruju, odnosno služe svojoj svrsi. S druge strane, javnim organima u BiH očito odgovaraju samo nova vozila koja se plaćaju i po nekoliko stotina hiljada maraka, čak i u vrijeme krize, što jasno pokazuje koliki je jaz između njih i građana
Piše: D. Cviko
Desetine miliona maraka javnog novca, novca građana Bosne i Hercegovine, godišnje se potroši na kupovinu novih vozila. Taj trend nije bio zaustavljen ni u vrijeme najveće krize izazvane pandemijom virusa korona.
Ono što je još problematičnije jesu kontinuirana kršenja Zakona o javnim nabavkama BiH kada se nabavljaju ta vozila. Već smo nekoliko puta pisali o tome da i pored mnogih medijskih natpisa i izvještaja u kojima su dokumentovana kršenja zakona, kazni za one koji krše zakon – nema.
Ovaj trend nije zaustavljen ni danas, u vrijeme poremećenih političkih i ekonomskih odnosa na globalnom nivou, rastuće inflacije, ekonomske neizvjesnosti i krize. Dok većina bh. građana zbog skoro svakodnevnog rasta cijena sve teže i lošije živi, uz izostanak bilo kakve konkretnije pomoći vlasti, mnoge javne institucije, preduzeća, uprave… ne osjete krizu.
Kada govorimo samo o nabavkama vozila, od početka godine raspisano je na desetine auto-tendera. Jedan od ugovornih organa koji je nedavno raspisao tender za nabavku vozila je Porezna uprava FBiH.
Precizno, putem otvorenog postupka nabavlja se deset vozila, u procijenjenoj vrijednosti od 300.000 KM s uračunatim PDV-om.
NACRTANO VOZILO
Kakva to vozila traže iz Porezne uprave? Osim definisanih minimalnih dimenzija vozila i karakteristika motora, precizirano je da vozila moraju biti isključivo bijele boje, s manuelnim mjenjačem, benzinac, a od dodatne opreme mora imati, na primjer, sistem detekcije i praćenja saobraćajne trake, sistem prepoznavanja saobraćajnih znakova, sistem automatskog kočenja, senzor za kišu, sistem upozorenja prilikom napuštanja saobraćajne trake, kameru za pomoć pri vožnji unazad…
Ukratko, traži se vozilo kakvo većina građana sebi ne može priuštiti.
No, za eksperte iz ove oblasti to nije najproblematičnije. „Ovdje je ugovorni organ pa bukvalno prepisao karakteristike vozila koje želi i napisao ih u tenderskoj dokumentaciji. I kod cijene se potrudio, jer bi se mogao prijaviti dodatni proizvođač, ali se cijenom nikako ne uklapa. Oprema je prepisana tako da je ovo jedan od najlošijih primjera kako se ne smije pripremati tenderska dokumentacija, jer se ovim favorizuje isključivo jedan ponuđač“, govore Žurnalovi izvori.
Prema njihovim riječima, u tenderu je najvjerovatnije nezakonito „nacrtano“ vozilo Toyota Yaris. S ovim navodima ne slažu se iz Porezne uprave FBiH.
„Netačni su paušalni navodi da su tehničke specifikacije prepisane iz kataloga bilo kog od potencijalnih ponuđača, a naročito ne navodno „jednog od ponuđača“. Tehnička specifikacija je sačinjena uz poštivanje načela iz člana 3. Zakona o javnim nabavkama BiH, te najbolje “vrijednosti za novac” uz optimalnu kombinaciju različitih kriterija koji zajedno zadovoljavaju potrebe i zahtjeve Porezne uprave“, naveli su, između ostalog, u svom odgovoru iz Porezne uprave FBiH.
Da ovaj tender jeste sumnjiv pokazuju i sljedeći podaci. Prvo, od potencijalnih ponuđača se traži da su u prethodne tri godine učestvovali u izvršenju jednog ugovora iz predmeta javnog nadmetanja, čiji je karakter ili kompleksnost ista ili slična onima koji se odnose na predmetnu javnu nabavku, čija ukupna vrijednost nije ispod 250.000,00 KM bez PDV-a. Na ovaj način tržište je jednim dijelom ograničeno.
Drugo, kriterij za dodjelu ugovora nije, kao što je to najčešće slučaj, najniža cijena, nego ekonomski najpovoljnija ponuda. U ovom slučaju cijena čini tek 50% podkriterija, dok rok isporuke i garancija čine po 25%. Evo kako to, ukratko, objašnjavaju iz Porezne uprave:
„Cijena čini 50% podkriterija ekonomski najpovoljnije ponude zato što postavljeni kriteriji odražavaju potreban kvalitet bez rizika, a globalni poremećaji u proizvodnji automobila nose rizik isporuke i rasta cijena.“
Šta kaže struka?
„Kada je u pitanju kiriterij za ocjenu ponuda „ekonomski najpovoljnija ponuda“, pokazalo se da je veoma loša praksa da se značajni procenti odnose na nefinansijske podkriterije (rok isporuke, garancija i slično). Konkretno, kad je u pitanju podkriterij „rok isporuke“ za nabavku roba, praksa je pokazala da se on zloupotrebljava za već unaprijed dogovorene nabavke, jer privilegovani ponuđači u tim slučajevima najčešće te robe već imaju na lageru“, navode oni.
U ovom konkretnom tenderu, rok isporuke i garancija su se mogli definisati u tenderskoj dokumentaciji, a da kriterij za dodjelu ugovora bude samo najniža cijena.
ZA KOGA SE NABAVLJAJU VOZILA?
Kada god je riječ o nabavkama vozila, prvo pitanje koje se nameće je svrsishodnost i opravdanost same nabavke, posebno u današnje vrijeme.
Kako nam je odgovoreno iz Porezne uprave FBiH, vozila se nabavljaju „za potrebe organizacionih jedinica Porezne uprave Federacije BiH i zaposlenika Porezne uprave kojima je u izvršavanju poslova (…) neophodno korištenje motornog vozila, a što su pretežno poslovi iz inspekcijske nadležnosti.“
Na pitanje da li je odgovorno u vrijeme inflacije i krize potrošiti 300.000 KM na nova vozila, dobili smo odgovor s kontrapitanjem.
„Da li po Vama zbog rasta inflacije Poreznoj upravi Federacije BiH treba uskratiti sredstva za rad kako bi je onemogućili da efikasno izvršava svoje obaveze?“, stoji u odgovoru.
Nadalje, ističe se da je vozni park Porezne uprave „izuzetno star“, da se „može zaključiti da postoji velika opravdanost nabavke novih službenih vozila za potrebe Porezne uprave Federacije BiH“, te da zaposlenici rade u „izuzetno lošim uslovima, što je ocjena i Međunarodnog monetarnog fonda“.
Ne ulazeći u to da li su zaista potrebna vozila radnicima Porezne uprave FBiH, napravit ćemo jedno poređenje. Prosječna starost vozila u BiH iznosi čak 16,5 godina i, uprkos tome, ta vozila se, kako vidimo, svake godine voze i registruju, odnosno služe svojoj svrsi. O uslovima u kojima ljudi koji voze ta vozila žive i rade se ne priča previše. S druge strane, javnim organima u BiH očito odgovaraju samo nova vozila koja se plaćaju i po nekoliko stotina hiljada maraka, čak i u vrijeme krize, što jasno pokazuje koliki je jaz između njih i građana.
Izvor: zurnal.info
