Autor: Darko OMERAGIĆ
Brojke ne lažu: Federacija BiH je od početka pandemije koronavirusa (16. mart) do sredine maja izgubila pet posto radnih mjesta. U ukupnoj sumi to izgleda još strašnije jer je bez posla ostalo čak 30.000 radnika.
Oni koji su ostali bez posla, a radili su na crno, u ovo nisu ubrojani. Sve to nije bilo dovoljno da se kompletna vlast na vrijeme počne ozbiljno baviti ovim problemom koji će izgleda tek doći na naplatu, već je premijer FBiH Fadil Novalić nastavio niz svojih nevjerovatnih izjava po kojima je postao prepoznatljiv.
Premijer je na ove brojke odgovorio kako se stvari poboljšavaju jer je, kako kaže, „za samo pet dana u maju posao dobilo 130 ljudi“. I ovih 130 novozaposlenih je premijeru bilo dovoljno da kaže kako se trend otpuštanja preokrenuo.
„Uvjeren sam da u dogledno vrijeme možemo nadoknaditi svu ekonomsku štetu, pa čak i ostvariti rast“, rekao je Novalić prije nekoliko dana.
NEDOREČENOST ZAKONA
Prva i zasad jedina mjera koju je Vlada FBiH poduzela kako bi spriječila potpunu ekonomsku katastrofu je usvajanje Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica kojim se, između ostalog, propisuje subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja i obustavlja obračun i plaćanje zatezne kamate na javne prihode. Zakon je, slažu se svi ekonomisti s kojim smo razgovarali, zakasnio, jer dok se o njemu razmišljalo mnogi poslodavci su promptno otpustili desetine hiljada radnika. I nakon što je konačno, „po hitnom postupku“, ali s mjesec i po zakašnjenja, ovaj Zakon usvojen, čini se da će imati efekat kao kap u moru.
„Takozvani ‘korona zakon’ je zakasnio čitav mjesec i to prije svega u kontekstu anticipacija privrednika u vezi ekonomske kalkulacije i budućih radnji. Ovakve i slične ‘kolosalne’ mjere od države se moraju unaprijed najaviti, prezicirati, potpuno objasniti, što nije bio slučaj. Na taj način se izgubilo na desetine hiljada radnih mjesta. Tu je i nedorečenost zakona po pitanju jasne koordinacije sa mjerama kantona, koje bi načelno trebale biti komplementarne. U praksi se desilo da su kantoni različito reagovali, neki donijeli vlastite zakone prije, neki poslije federalnog, što je izazvalo dodatne konfuzije“, kaže ekonomista iz Tuzle Admir Čavalić.
Na pitanje da li je ostavljena mogućnost da se neka od firmi bliskih vlasti „ugradi“ i u korona zakon, Čavalić kaže da su zakonske manipulacije uvijek moguće.
Čavalić: “Korona zakon” je zakasnio čitav mjesec
„Ipak, korona zakon, u načelu, nudi univerzalni kriterij za svoj najvažniji dio – pad ostvarenog prometa od 20 posto. Ovo nije partikularni kriterij po pitanju obuhvata, međutim, uvijek je moguće da su se određeni dijelovi zakona ranije prilagođavali partikularnim interesima pojedinca, kompanija. To sada ne možemo evidentirati i zaključiti, već tek nakon implementacije ovog programa podrške.“
Prema Čavalićevom mišljenju, FBiH je svojoj privredi spremila vrlo skroman paket podrške, bez obzira na veličinu obuhvata. Zato, kako smatra, ne treba očekivati neke posebne rezultate po pitanju stabilizacije privrede. On predlaže usvajanje drugog zakona ovakvog tipa, koji će radikalno olakšati poslovanje u BiH, a koji se odnosi na tržište rada, parafiskalne i namete na rad, regulaciju, digitalizaciju i slično.
„Pretpostavka je da će se podrška Vlade FBiH privrednicima svesti na tri mjeseca. Samo po toj osnovi treba minimalno 250 miliona KM. Dodatni mjesec, održavanje socijalnih sistema, garantni fond, i druge mjere, podrazumijevaju 500 + miliona KM. Na kraju, zakon neće moći pokriti gubitke privrede, kao i bilo gdje drugo u svijetu. Zakonom se treba obaviti kakva-takva kompenzacija za blokadu, te vratiti potrebni optimizam na tržište. Ne smijemo razvijati iluzije da se ovim može izbjeći recesija, pad ekonomije od minimalno pet posto i više od 35.000 nezaposlenih, pad javnih prihoda do 30 posto i budžetski rezovi“, zaključuje Čavalić.
Makroekonomista Faruk Hadžić smatra da Federacija BiH koristi „prosječan lijek za pogrešnu bolest“.
Hadžić: Nakon što je 30.000 ljudi ostalo bez posla, krenule su pohvale kako je nešto više od 100 ljudi zaposleno u pet dana
„Mnogi korisni amandmani na korona zakon su odbijeni. Ti amandmani su mogli popraviti ovaj Zakon, tako da sve ono što se pokaže dobrim kroz Zakon, treba pripisati kao zasluge Vladi FBiH i kreatorima zakona, ali isto tako, oni trebaju preuzeti i punu odgovornost ukoliko mjere ne budu dale rezultat“, kaže Hadžić.
Ovaj makroekonomista je nedavno na slikovit način komentarisao Novalićevo oduševljenje zapošljavanjem 130 ljudi u pet dana:
„Nakon što je 30.000 ljudi ostalo bez posla, krenule su pohvale kako je nešto više od 100 ljudi zaposleno u pet dana. Ovo bi kao trebao biti znak oporavka. To vam je kao da ste izgubili platu od 1.000 KM, a na putu do kuće pronašli dvije-tri KM i rekli svojoj porodici da gleda pozitivnu stranu. Naplata PDV-a i direktnih poreza je toliko pala da je jednaka jednomjesečnim potrebama za isplatu svim penzionerima u BiH. Da bismo se vratili na stanje prije koronavirusa potrebno je da se do kraja juna svaki dan u FBiH zaposli 670 ljudi, a da se pokriju minusi iz marta, aprila, maja i juna, potrebno je da rast zapošljavanja nastavi i nakon kraja juna“, napisao je, između ostalog, Hadžić nedavno na svom Facebook profilu.
MNOGE MJERE IZOSTALE
Eldar Dizdarević, novinar i urednik finansijskog portala Beta.ba, za Inforadar je komentarisao ekonomske poteze Vlade FBiH, ali i one neekonomske koje su, očito, veću katastrofu privredi donijele FBiH nego Republici Srpskoj.
„Vlada FBiH je preuzela na sebe da subvencionira doprinose. Odlučila je, doduše, i da obustavi obračun i plaćanje zatezne kamate na javne prihode, potom da ukine obavezu plaćanja akontacije poreza na dobit, da ukine obavezu plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i slično. Da li je to dovoljno za ekonomiju? Sumnjam. Zašto? Pa evo poredimo. Kod nas će Vlada subvencionirati doprinose na plate, a u Sloveniji, recimo, također subvencioniraju doprinose, ali subvencija ide na platu do 700 eura mjesečno. Predviđen je i krizni dodatak od 200 do 300 eura za sve one koji su radili u ovim kriznim vremenima, a pominje se čak i da će biti finansijska pomoć u istom iznosu studentima, kao i državna pomoć penzionerima i poljoprivrednicima sa niskim primanjima. Također, predviđena je i propisana jednogodišnja odgoda u vraćanju kredita komercijalnim bankama. U Srbiji i Mađarskoj su predvidjeli moratorij na otplatu kredita za sve dužnike koji to žele na najmanje 90 dana ili pak do kraja godine, dok, recimo, takve mjere nema u susjednoj Hrvatskoj, koja, s druge strane, najavljuje pohod na evropske fondove po milijardu kuna za likvidnost ili pak subvencionirane kredite u rasponu od 1.000 do 25.000 eura. Kod nas su sve te mjere, kao što znate, izostale“, kaže Dizdarević.
Dizdarević: Naši su politički predstavnici, bez ikakve relevantne i stručne procjene, zatvorili ljude u kuće i potpuno zaustavili ekonomiju
Na naše pitanje šta je dovelo do sunovrata privrede u FBiH, Dizdarević odgovara da je riječ o lošoj reakciji u svim segmentima.
„Prvo, nismo imali nikakvih relevantnih procjena stručnih ljudi koliko je koronavirus zaista opasan i koje mjere treba uvesti. Naši su politički predstavnici, bez ikakve relevantne i stručne procjene ili prognoze, zatvorili ljude u kuće, potpuno zaustavili ekonomiju, djeci i penzionerima zabranili izlaske te pri tome prekršili Ustav BiH i grubo pogazili ljudska prava. Bolesni nisu mogli u bolnice zbog nekakvih algoritama, a sve mjere koje su poduzete u bh. zdravstvenom sistemu, bar kada je riječ o Kantonu Sarajevo, meni izgledaju kao da su poduzete da bi se zaštitile bolnice od pacijenata, a ne da bi se zaštitilo zdravlje građana“, zaključuje Dizdarević.
Najtužniji slučaj koji svjedoči toj tezi u prilog je slučaj uglednog dr. Pašagića, koji je preminuo zbog toga što nije na vrijeme dobio potrebnu zdravstvenu pomoć.
„I to je prava tuga koja, ujedno, oslikava svu neprofesionalnost i nemoć ovdašnjeg zdravstvenog sistema. Dakle, generalno smo jako loše reagirali na pandemiju i to u svim segmentima, a ne samo u segmentu ekonomije, kaže on.
Upozorava da dolazi vrijeme kada ćemo početi plaćati račune za takav pristup.
„Meni je najilustrativniji primjer bio slučaj načelnika općine Hadžići koji je na press konferenciji krajem aprila rekao da se osjeća prevarenim, jer je sagledao i vidio da je smrtnost u njegovoj općini u ovoj godini manja od smrtnosti u istom periodu prošle godine, pri čemu je samo jedna osoba umrla od koronavirusa. Načelnik Hadžića je potom rekao sljedeće: Ja se osjećam prevarenim. Od koga? Od svih onih koji su morali znati da nam kažu o čemu se ovdje radi. U ekonomiji smo napravili toliko štete zabranivši rad mnogima, počevši od ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti, hotela do velikih proizvodnih centara, a za sve to će trebati mnogo novca da se vrati u normalno stanje. I načelnik Hadžića je u pravu. Nismo imali nikakve stručne procjene koliko je pandemija opasna i opravdano pitanje zje ašto je uništeno toliko radnih mjesta“, zaključuje Dizdarević.
